Jurica Pavičić

 

Rođen 1965. u Splitu, gdje je završio i sred­nju školu. Diplo­mi­rao povi­jesti i svjet­sku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao film­ski kritičar i kolum­nist različitih novina («Slo­bodna Dal­ma­cija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dal­ma­cija», «Jutar­nji list»…). Godine 1992. nagrađen naci­onal­nom nagra­dom za film­sku kri­tiku «Vladi­mir Vuković». Od 1994. piše u različitim novi­nama tjednu kolumnu «Vijesti iz Lili­puta» u kojoj secira društvo, poli­tiku i kul­turu ratne i pos­li­je­ratne Hrvat­ske. Za tek­s­tove iz te serije 1996. dobiva nagradu naci­onal­nog novi­nar­skog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za dopri­nos novi­nar­stvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slo­bodna Dalmacije.

U književnosti se javlja 1997. soci­jal­nim tri­le­rom «Ovce od gipsa» u kojem pro­ble­ma­ti­zira tema­tiku ratnog zločina u ambi­jentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nomi­ni­ran za naci­onalnu proznu nagradu «Gjal­ski». Godine 2000. objav­ljuje drugi roman «Nedjeljni pri­ja­telj», krimić koji tema­ti­zira soci­jalna proturječja Hrvat­ske deve­de­se­tih. U različitoj peri­odici objav­lji­vao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvat­skom narod­nom kazalištu u Splitu pra­izve­dena mu je drama «Trovačica» koje je pret­hodne godine osvo­jila naci­onalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. obja­vio sabrane tek­s­tove iz serije «Vijesti iz Lili­puta» kao knjigu. Iste godine obja­vio i mono­gra­fiju o hrvat­skoj postmodernističkoj fan­tas­tici. Treći roman «Minuta 88» objav­ljuje 2002, a riječ je o romanu ambi­jen­ti­ra­nom u svijet nogo­meta i navijačke sup­kul­ture. Roman je ušao u uži krug za nagradu «Jutar­njeg lista» za naj­bo­lju proznu knjigu godine. Četvrti roman «Kuća njene majke» objav­ljuje 2005. u izda­nju Jutar­njeg lista. Peti mu je roman – «Crven­ka­pica» – izašao je u rujnu 2006.

Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engle­ski, njemački, tali­jan­ski i bugar­ski. Roman «Ovce od gipsa» pre­ve­den je na njemački u izda­nju Nummer 8 iz Wet­z­lara. Švicarski časopis Facts pro­gla­sio je to izda­nje trećom naj­bo­ljom knji­gom godine na njemačkom govor­nom području u kate­go­riji krimića i tri­lera. Po istom romanu načinjen i film u režiji Vinka Brešana «Svje­doci» koji je uvršten u kon­ku­ren­ciju film­skog fes­ti­vala u Ber­linu, gdje je nagrađen i eku­men­skom nagra­dom. Za sce­na­rij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Veli­kom zlat­nom arenom za sce­na­rij fes­ti­vala u Puli.

O svom književnom putu Pavičić kaže: "Putanja proznog pisca ponajčešće otpočinje pisanjem kratkih priča, objavljivanjem pripovjedaka u časopisima, da bi potom, nakon šegrtovanja i sazrijevanja, na red stiglo Njeno Veličanstvo – roman.

U mom slučaju, povijest je išla oprečnim smjerom. Od konca devedesetih, objavio sam pet romana, romana u kojima sam nastojao povezati sastavnice nekonvencionalnog, pametnog žanrovskog štiva (trilera i krimića) sa socijalnim romanom. Nakon dekade pisanja romana, počeo sam pisati kratke priče i postao potpuno opčinjen njima. Nakon duge potrage, pronašao sam priče kakve pišem dobro: nešto dulje, s duljim odsječkom vremena koji katkad obuhvaća desetljeća, s više likova u složenim konstelacijama- a opet, sve to ukratko. Priče koje volim nalik su romanima (ili filmovima) stiješnjenim u malu bočicu."

 

Bibli­ogra­fija:

  • Ovce od gipsa, roman, A.B. Gigan­tic,
    — Solin-​Split 1998.
  • Nedjeljni pri­ja­telj, roman,
    — Znanje, Zagreb, 2000.
  • Hrvat­ski fantastičari -
    — jedna književna gene­ra­cija
    ,
    — Zavod za zna­nost o književnosti
    — FF u Zagrebu, Zagreb 2000.
  • Vijesti iz Lili­puta, eseji i kolumne,
    — v.b.z. Zagreb, 2001.
  • Nac­h­t­bus nach Triest,
    — Kri­mi­nal­ro­man,
    — Ver­lag­haus No.8, Wet­z­lar 2001.
  • Minuta 88, roman,
    — v.b.z., Zagreb, 2002.
  • Split by Night, eseji i kolumne,
    — Split 2003.
  • Kuća njene majke, roman,
    — Jutar­nji list, Zagreb 2005
  • Crven­ka­pica, roman,
    — v.b.z. Zagreb 2006.
  • Patrola na cesti, Zbirka priča,
    — v.b.z. 2008.

 




Pavičićeva 'Patrola na cesti' na talijanskom

Patrola na cesti, zbirka pripovjedaka Jurice Pavičića upravo je izišla u Italiji. Pod naslovom "Collezionista di serpenti" (Skupljač zmija), u prijevodu Estere Miočić Monzali, zbirka je izišla u izdanju talijanske izdavačke kuće Salento Books iz Leccea koja je specijalizirana za književnosti jugoistočne Europe i koja u svom programu ima i pisce poput Davida Albaharija, Svetislava Basare i drugih. Knjiga će se u distribuciji naći u studenom, a promocija je predviđena za početak prosinca u Rimu.

Zapadni kanon istočnoeuropskog filma

JURICA PAVIČIĆ

Pročitajte ulomak iz analitične i važne knjige "Postjugoslavenski film - Stil i ideologija" (Hrvatski filmski savez) Jurice Pavičića. Riječ je o dijelu knjige koji, između ostalog, govori o načinu na koji Zapad oblikuje balkanske kinematografije.

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg