Renato Baretić

novinar i pisac, od 1983. živi isključivo od pisanja;

povremeno radi kao filmski i televizijski koscenarist (film "Što je muškarac bez brkova", serija "Novo doba"), marketinški copywriter i sastavljač pitanja za najpoznatije  TV-kvizove (Kviskoteka, Tko želi biti milijunaš);

u novinarstvu prošao kompletan razvojni put, od početnika u gradskoj rubrici dnevnih novina, do reportera, televizijskoga kritičara i političkoga kolumnista u većini najpoznatijih hrvatskih novina (Večernji list, Nedjeljna Dalmacija, Slobodna Dalmacija, Feral Tribune, Globus, Nacional...); trenutno je kolumnist magazina "Otvoreno more" i Tportala;  

suosnivač je i od 2007. urednik programa na Festivalu pričanja priča "Pričigin" u Splitu;   

od 2012. vodi vježbaonice kreativnog pisanja pod naslovom "Disciplina mašte" u splitskoj Kući kreativnog pisanja;

član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca, te udruga Pričigin, Kurs i Bookvica; bio je i član hrvatskog ogranka Mense (IQ 153) ali je isključen zbog redovitog neplaćanja članarine; bio aktivan kao član užeg vodstva Pokreta "Otoče, volim te" sve do njegova samoukinuća nakon smrti Zorana Franičevića;

muž Maji, s kojom je i roditelj dvoje malodobne djece, Katarine i Jakova;

studirao političke znanosti, potom komparativnu književnost i fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i prijavio diplomski rad iz stilistike ("Autopoetika Ivana Slamniga") ali ga nikad nije napisao; upisao i studij novinarstva, ali ga i napustio ubrzo po uplati školarine i priznavanju nekolicine ispita;

radio kao pomoćni radnik u skladištu, pomoćni serviser kućanskih aparata, pomoćni keramičar, akviziter, prodavač na štandu i poenter u tvornici tekstilnih strojeva;

boravio na jednomjesečnim književnim stipendijama u Belgiji (Volezelle, 2007.) Austriji (Graz, 2009.) i Turskoj (Istanbul, 2012.); 

aktivno govori engleski jezik; služi se njemačkim, pasivno poznaje talijanski, francuski, slovenski i makedonski;

hobi: amatersko sviranje i skupljanje udaraljki, amatersko jedrenje, amaterska fotografija;

rođen 1963. u Zagrebu, od 1996. stalno nastanjen u Splitu.

 

 

KNJIGE:

 

"Hotel Grand", roman, Algoritam, Zagreb, 2008. (finalist književnih nagrada Sajma knjiga u Puli, Jutarnjeg lista i T-portala za tu godinu). Roman je preveden i objavljen u Ukrajini, Sloveniji, Makedoniji i Albaniji, dok je u Srbiji objavljen u izvorniku;

"Pričaj mi o njoj", roman, nakladnik AGM, Zagreb 2006. (polufinalist nagrade Jutarnjeg lista za tu godinu). Preveden je i objavljen u Ukrajini, a u Italiji trenutno traži nakladnika;   

"Kome ćemo slati razglednice", zbirka poezije, AGM Zagreb, 2005.

"Kadrovi kadra", izbor iz novinskih kolumni o televiziji i politici na ekranu, AGM Zagreb, 2005.

 "Osmi povjerenik", roman, AGM Zagreb, 2003. (osvojio pet najvažnijih nacionalnih nagrada za prozu te godine); 2006. je uprizoren na daskama HNK u Splitu, a 2013. i u zagrebačkom Dramskom kazalištu "Gavella"; do danas samo u Hrvatskoj prodan u više od 18. 000 primjeraka. Preveden i objavljen u Ukrajini, Makedoniji, Sloveniji i Njemačkoj. U Srbiji je objavljen u izvorniku; fimska prava u potpunom su vlasništvu tvrtke "Maxima film d.o.o.";

"Riječi iz džepova", zbirka poezije, nakladnik Biblioteka Feral Tribune, Split 1998.;

 

proznim i esejističkim prilozima sudjelovao u desetak zbornika i kolektivnih književnih djela na hrvatskom i drugim jezicima;

pojedine pjesme, priče i fragmenti duže proze prevođeni su mu i objavljivani na engleskom, slovenskom, njemačkom, makedonskom, poljskom, talijanskom i ukrajinskom jeziku. 

 

samostalna fotografska izložba "Brodske linije" postavljena mu je u Splitu 2008., i u Zagrebu te Grazu (Austrija) 2009. godine.

 

 

e-mail renato.baretic@st.t-com.hr i renato.baretic@gmail.com




proza

Ivan Zrinušić: Devet crtica

Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.) višestruki je finalist različitih natječaja za poeziju i prozu, uključujući i dva prethodna finala Nagrade Sedmice & Kritične mase. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je 'Netko nešto ništa' (2010.), 'Bilirubin' (2011.), 'Vidiš kako je lijepo' (2012.), 'Tri mrava' (2013.), 'Najbolje je da se ne javljaš' (2014.), a iz rukopisa u pripremi donosimo devet crtica.

poezija

Muanis Sinanović: U tijelo okolo sebe

Muanis Sinanović (1989., Novo Mesto) objavio je Štafetu okoli mestne smreke (2011.), za koju je nagrađen od Društva slovenskih pisaca i Pesmi (2014.) Piše kritike književnih, filozofskih i teorijskih djela, te eseje i društvene komentare za Radio Študent te je dio uredničke ekipe književnog časopisa IDIOT. Studira opću lingvistiku i filozofiju u Ljubljani.

proza

Ivana Rogar: Golubovi su odletjeli

Ivana Rogar (Zagreb, 1978.) diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je potom upisala poslijediplomski studij književnosti. Suradnica je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i urednica u nakladničkoj kući Durieux te književnim časopisima Libra Libera i Quorum. S engleskog je prevela nekoliko romana i publicističkih djela, između ostalog ''Nasljeđe gubitka'' Kiran Desai. Prvu zbirku, ''Tamno ogledalo'', iz koje donosimo priču, objavila je 2014. u nakladi Durieuxa. Drugu zbirku, ''Tumačenje snova'', objavila je 2016. u istoj nakladničkoj kući.

proza

Vladimir Tabašević: Zovem se Mirsad i teško je

Vladimir Tabašević (1986., Mostar) studirao je filozofiju u Beogradu, a objavio je zbirke poezije Koagulum (2010.), Tragus (2011.), Kundak (2012.), Hrvatski kundak (2014.) Roman ''Tiho teče Misisipi'' našao se u užem izboru za Ninovu nagradu. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa Prezupč te je dobitnik regionalne nagrade za priču Rat, u okviru Biber festivala, i nagrade Mirko Kovač za najbolju knjigu mladog autora. Donosimo nove priče koje će se naći u jednoj od budućih izdanja.

proza

Natalija Miletić: Iz zbirke kratkih priča 'Nisam'

Zavirili smo u nedavno objavljenu zbirku priča 'Nisam' (Algoritam), već dobro nam znane autorice Natalije Miletić (Sisak, 1977.)

esej

Ante Nenadić: Kanon budućnosti ili budućnost kanona

Donosimo esej Ante Nenadića (1995., Split), studenta antropologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nenadić je sudjelovao na mnogobrojnim javnim čitanjima kao dio književnog kolektiva '90+' te na tribini za mlade pjesnike 'Poezija u kavezu'.

proza

Hugh Laurie: 'Vrlo komplicirana trgovina' (1. poglavlje romana)

Hugh Laurie - za mnoge jednostavno doktor House - svjetsku slavu stekao je ulogom dr. Gregoryja Housea u medicinskoj drami "Dr. House", a iskazao se i kao glazbenik.
U kontekstu Laurieve fascinantne multitalentiranosti njegov književni talent ostao je u medijskoj sjeni, premda je Laurie kao pisac izvanredno talentiran i slojevit humorist.
Tko god voli dr. Housea, voljet će, uvjereni smo, i ovu knjigu koja je napisana prije serije. Junak neobičnog trilera "Vrlo komplicirana trgovina" po duhu i tipu humora zapravo je vrlo blizak Houseu, premda je daleko od titule doktora.
Roman je objavio Profil, u prijevodu Ivane Amerl. Testirajte prvo poglavlje prije nego potražite knjigu... Uživajte!

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg