Nikica Mihaljević

 

MIHALJEVIĆ, Nikica, pjesnik, prozaist, publicist i književni kritičar (Vukovar, 14. III. 1949). Maturirao u Vukovaru, a jugoslavistiku i filozofiju studirao na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1968–71). Od 1968. pjesmama, pričama, kritikama, esejima, intervjuima, feljtonima i člancima surađuje u nizu listova i časopisa, od kojih je neke i uređivao (Poezija, 1970–72, Studentski list, 1971–72, Oko, 1981–86. te Novi forum, 1991).

U prvoj pjesničkoj zbirci Od tramwaya do života (1971) dominiraju lirske minijature, s motivima ljubavi, promatranja čovjeka ili samopromatranja te kulturne, umjetničke ili religijske baštine. Vanjski poticaji, nadahnuće i svijest o suvremenicima, realnosti i povijesti prisutni su u dužim, složenijim stihovima zbirke Pozornica (1975). Zbirka Pantologija (1979) zasnovana je na svojevrsnom dijalogu s hrv. pjesnicima: Mihaljević preuzima i prerađuje njihove stihove, stvarajući intrigantne, često duhovite pastiše. Na zbivanja 90-ih god. XX. st. reagirao je publicistički, obradom teme koju podnaslov knjige Bijeda malenih (2007) izražava kao »odgovornost hrvatskih inteligenata za ratove 1991–1995. na tlu bivše Jugoslavije«, a koja propituje utjecaj književnosti, knjiž. kritike i znanosti na autoritarnu vladavinu nacionalizma te delegitimiranje nenacionalističkoga javnog diskursa. Znanstveno-publicistički ogledi o povijesti i suvremenom stanju hrvatske enciklopedistike, prikazi pojedinih enciklopedičkih djela te razgovori s nekim enciklopedistima (T. Ladan, M. Klemenčić, V. Visković, D. Štefanović, A. Vujić) koje je autor vodio u posljednja dva desetljeća sakupljeni su u knjizi Hrvatska enciklopedika (2008). Mihaljević je priređivač kritičkih izdanja više autora (V. Popovića, M. Šufflaya, V. S. Solovjova, G. Le Bona i dr.) te antologičar (suautor izbora Najnovije hrvatsko pjesništvo, 1972).

DJELA: Od tramwaya do života, Zagreb 1971; Najnovije hrvatsko pjesništvo (s M. Jelićem Grnovićem i B. Lukšićem), Zagreb 1972; Pozornica, Zagreb 1975; Pantologija, Zagreb 1979; Bijeda malenih, Zagreb 2007; Hrvatska enciklopedika, Zagreb 2008.

LIT.: Ž. Premerl, N. Mihaljević, Od tramwaya do života, Studentski list, 1972, 4; M. Slaviček, Nikica Mihaljević, Vjesnik, 22. VIII. 1978; Z. Mrkonjić, »Pantologija« Nikice Mihaljevića, Izraz, 1980, 10; J. Pavičić, Pantologija od mrvica, Vjesnik, 21. II. 1980.

V. Martinović

(Iz Hrvatske književne enciklopedije)

 




Književnost iz logora

Piše: Nikica Mihaljević

Đorđe Miliša: U mučilištu-paklu Jasenovac;
Milko Riffer: Grad mrtvih – Jasenovac 1943;
Ante Ciliga: Jasenovac: ljudi pred licem smrti;
Naklada Pavičić, Zagreb 2011.

Objavljeno je u Republici (DHK), 2012, br. 3.

"Iako historiografija uvijek daje prednost dokumentarnoj, primarnoj građi nad ovakvom, memoarsko-dnevničkom, sekundarnom, ipak bez kvalitetne memoaristike nema cjelovite i vjerodostojne povijesne znanosti. A tri djela koja su nam predstavljena u okviru ovoga projekta, svakako spadaju među najuvjerljivija i najbolja ostvarenja hrvatske logoraške književnosti", piše Nikica Mihaljević.

Polemike u hrvatskoj književnosti

Piše: Nikica Mihaljević

Iz Hrvatske književne enciklopedije

O polemikama kroz povijest hrvatske književnosti Nikica Mihaljević napisao je iscrpnu i zanimljivu natuknicu za Hrvatsku književnu enciklopediju (Leksikografski zavod; urednik: Velimir Visković), a ovdje prezentiramo nešto širu, integralnu verziju teksta.
Učestalije i redovito u nastavcima, počele su se polemike javljati u hrvatskoj književnosti u XIX. stoljeću - i traju, znamo, do danas.
Upoznajte hrvatsku književnost kroz njene polemike!

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg