Zoran Ferić

Zoran Ferić rođen je 1961. Zagrebu. Osnovnu školu upisao je u Mesićevoj 35 i u istoj zgradi proveo dvanaest godina svoga školovanja: osmoljetku i gimnaziju. Onda je nakratko napustio spomenutu zgradu da bi na filozofskom fakultetu završio jugoslavistiku, pa se nakon završena studija opet vratio i od tada muči djecu Homerom i Marulićem. Svoju prvu knjigu objavio je relativno kasno, kao tridesetogodišnjak, a za drugu, Anđeu o u ofsajdu, dobio je nagradu Jutarnjeg lista i Gjalski za najbolju knjigu te godine (2000.). Za roman Kalendar Maja (2011.) ponovno je dobio nagradu Jutarnjeg lista, te nagradu Vladimir Nazor. Živi u Zagrebu.

 

BIBLIOGRAFIJA 2012.  

1.Mišolovka Walta Disneya, priče, Naklada MD, Zagreb 1996.

2.Quatro stagioni, priče, s Miroslavom Kišom, Robertom Mlinarcem i Borisom Perićem, AREA, Zagreb 1998.

3.Anđeo u ofsajdu, priče, Naklada MD, Zagreb 2000.

4.Smrt Djevojčice sa žigicama, roman, Naklada MD, Zagreb, 2002.

5.Otpusno pismo, kolumne, Profil international, Zagreb 2003.

6.Djeca Patrasa, roman, Jutarnji list, Zagreb 2005.

7.Walt Disneys Mausefalle, priče, Folio Verlag, Beč 1999., prijevod Klaus Detlef Olof.

8.Engel im Abseits, priče, Folio Verlag, Beč 2000., prijevod Klaus Detlef Olof.

9.Der Tod des Madchens mit den Schwefelholzchen, Folio Vrlag, Beč 2003., prijevod Klaus Detlef Olof

10.Die Kinder von Patras, Folio Verlag, Beč 2006., prijevod Klaus Detlef Olof.

11.Blues za gospo z rdečimi madeži, Študentska založba, Ljubljana 2001.,prijevod Sonja Miklaužić.

12.Smrt deklice z vžigalcimi, V.B.Z. Slovenija, Ljubljana 2005., prijevod Tadej Čater.

13.Pulapka na myszy Walta Disneya, Pogranicze Sejny, 2007.,prijevod Gordana Đurđev, Marta Korpatny, Anna Krukowska, Izabela Misiak, Jolanta Tarka, Anna Trela, Anna Zalawka

14.Otroci Patrasa, V.B.Z., Ljubljana, 2007.prijevod Tadej Čater

15.The Death of the Little Match Girl, Autumn Hill Books, Iow City 2007., prijevod Tomislav Kuzmanović.

16.Polapka Volta Disneja, izabrane priče, Piramida, Lavov 2008., izabrao Jurij Viničuk, preveli S. Vivčar, O. Koncevič, Z Guk, Vasilenka Čorpitii.

17.Simetrije čuda, sabrane proze, Profil, Zagreb, 2008.

18.La morte della piccola fiammiferaia, Nikita Editore, Firenze 2011.

19.Kalendar Maja, Profil International, Zagreb, 2011.

 




Süddeutsche Zeitung pohvalno o Feriću

'U ovom romanu se tematizira ljubav. Toliko jednostavno, a i toliko komplicirano', piše kritičar Süddeutsche Zeitunga te Ferićev roman opisuje kao 'dobar, stari realistični ep', ali u kojem 'realizam ne znači idilu, nego zavirivanje iza kulisa sadašnjosti'.

Zoran Ferić i Marina Bagarić dobitnici nagrade Jutarnjeg lista

Nagradu „Jutarnjeg lista“ za najbolje prozno djelo u prošloj godini dobio je roman „Kalendar Maja“ Zorana Ferića. Ferić je pobijedio nakon pripetavanja s romanom „Sanjao sam slonove“ Ivice Đikića. U finalu nagrade bili su i Luka Bekavac s romanom “Drenje”, Goran Ferčec s romanom “Ovdje neće biti čuda” te Zoran Pilić s romanom “Đavli od papira”.
Nagrada Jutarnjeg lista smatra se, ako ne glavnom, onda jednom od dvije najvažnije hrvatske nagrade za prozu. Zoran Ferić, s opsežnim romanom o ljubavi i starosti „Kalendar Maja“, dobio je ovu nagradu drugi put.
Nagradu „Jutarnjeg lista“ za publicističko djelo dobila je Marina Bagarić s knjigom „Arhitekt Ignjat Fischer“ što je monografija je o Fischeru (1870.-1948.), Zagrepčaninu židovskih korijena koji je svom gradu dao trajan arhitektonski biljeg te su, primjerice samo na Trgu bana Jelačića, tri njegove zgrade - Gradska kavana, Gradska štedionica (Zagrebačka banka) te palača Jugoslavenske banke (Croatia osiguranje). Ova knjiga je u pripetavanju pobijedila knjigu Milana Gavrovića “Čovjek iz Krležine mape: Život i smrt dr. Đure Vranešića”.
U finalu su bili i “Kako razumjeti rod?” Jadranke Rebeke Anić, “Fališ mi - druga knjiga; jesen/ljeto” Mani Gotovac te “Otkup sirove kože” Abdulaha Sidrana.

Kalendar Maja

Zoran Ferić

Dobitnik ovogodišnje nagrade Jutarnjeg lista za prozu, roman "Kalendar Maja" Zorana Ferića, uz to što je hvaljen od kritike i knjižarski je hit. Ako još niste kupili knjigu - ovdje možete obaviti ono zavirivanje i malo čitanja, prije nego se odlučite... Dakle: dva odlomka iz poglavlja „Il silenzio“ iz Kalendara Maja.

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg