Zoran Ferić rođen je 1961. Zagrebu. Osnovnu školu upisao je u Mesićevoj 35 i u istoj zgradi proveo dvanaest godina svoga školovanja: osmoljetku i gimnaziju. Onda je nakratko napustio spomenutu zgradu da bi na filozofskom fakultetu završio jugoslavistiku, pa se nakon završena studija opet vratio i od tada muči djecu Homerom i Marulićem. Svoju prvu knjigu objavio je relativno kasno, kao tridesetogodišnjak, a za drugu, Anđeu o u ofsajdu, dobio je nagradu Jutarnjeg lista i Gjalski za najbolju knjigu te godine (2000.). Za roman Kalendar Maja (2011.) ponovno je dobio nagradu Jutarnjeg lista, te nagradu Vladimir Nazor. Živi u Zagrebu.
BIBLIOGRAFIJA 2012.
1.Mišolovka Walta Disneya, priče, Naklada MD, Zagreb 1996.
2.Quatro stagioni, priče, s Miroslavom Kišom, Robertom Mlinarcem i Borisom Perićem, AREA, Zagreb 1998.
3.Anđeo u ofsajdu, priče, Naklada MD, Zagreb 2000.
4.Smrt Djevojčice sa žigicama, roman, Naklada MD, Zagreb, 2002.
5.Otpusno pismo, kolumne, Profil international, Zagreb 2003.
6.Djeca Patrasa, roman, Jutarnji list, Zagreb 2005.
7.Walt Disneys Mausefalle, priče, Folio Verlag, Beč 1999., prijevod Klaus Detlef Olof.
8.Engel im Abseits, priče, Folio Verlag, Beč 2000., prijevod Klaus Detlef Olof.
9.Der Tod des Madchens mit den Schwefelholzchen, Folio Vrlag, Beč 2003., prijevod Klaus Detlef Olof
10.Die Kinder von Patras, Folio Verlag, Beč 2006., prijevod Klaus Detlef Olof.
11.Blues za gospo z rdečimi madeži, Študentska založba, Ljubljana 2001.,prijevod Sonja Miklaužić.
12.Smrt deklice z vžigalcimi, V.B.Z. Slovenija, Ljubljana 2005., prijevod Tadej Čater.
13.Pulapka na myszy Walta Disneya, Pogranicze Sejny, 2007.,prijevod Gordana Đurđev, Marta Korpatny, Anna Krukowska, Izabela Misiak, Jolanta Tarka, Anna Trela, Anna Zalawka
14.Otroci Patrasa, V.B.Z., Ljubljana, 2007.prijevod Tadej Čater
15.The Death of the Little Match Girl, Autumn Hill Books, Iow City 2007., prijevod Tomislav Kuzmanović.
16.Polapka Volta Disneja, izabrane priče, Piramida, Lavov 2008., izabrao Jurij Viničuk, preveli S. Vivčar, O. Koncevič, Z Guk, Vasilenka Čorpitii.
17.Simetrije čuda, sabrane proze, Profil, Zagreb, 2008.
18.La morte della piccola fiammiferaia, Nikita Editore, Firenze 2011.
19.Kalendar Maja, Profil International, Zagreb, 2011.
'U ovom romanu se tematizira ljubav. Toliko jednostavno, a i toliko komplicirano', piše kritičar Süddeutsche Zeitunga te Ferićev roman opisuje kao 'dobar, stari realistični ep', ali u kojem 'realizam ne znači idilu, nego zavirivanje iza kulisa sadašnjosti'.
Nagradu „Jutarnjeg lista“ za najbolje prozno djelo u prošloj godini dobio je roman „Kalendar Maja“ Zorana Ferića. Ferić je pobijedio nakon pripetavanja s romanom „Sanjao sam slonove“ Ivice Đikića. U finalu nagrade bili su i Luka Bekavac s romanom “Drenje”, Goran Ferčec s romanom “Ovdje neće biti čuda” te Zoran Pilić s romanom “Đavli od papira”.
Nagrada Jutarnjeg lista smatra se, ako ne glavnom, onda jednom od dvije najvažnije hrvatske nagrade za prozu. Zoran Ferić, s opsežnim romanom o ljubavi i starosti „Kalendar Maja“, dobio je ovu nagradu drugi put.
Nagradu „Jutarnjeg lista“ za publicističko djelo dobila je Marina Bagarić s knjigom „Arhitekt Ignjat Fischer“ što je monografija je o Fischeru (1870.-1948.), Zagrepčaninu židovskih korijena koji je svom gradu dao trajan arhitektonski biljeg te su, primjerice samo na Trgu bana Jelačića, tri njegove zgrade - Gradska kavana, Gradska štedionica (Zagrebačka banka) te palača Jugoslavenske banke (Croatia osiguranje). Ova knjiga je u pripetavanju pobijedila knjigu Milana Gavrovića “Čovjek iz Krležine mape: Život i smrt dr. Đure Vranešića”.
U finalu su bili i “Kako razumjeti rod?” Jadranke Rebeke Anić, “Fališ mi - druga knjiga; jesen/ljeto” Mani Gotovac te “Otkup sirove kože” Abdulaha Sidrana.
Zoran Ferić
Dobitnik ovogodišnje nagrade Jutarnjeg lista za prozu, roman "Kalendar Maja" Zorana Ferića, uz to što je hvaljen od kritike i knjižarski je hit. Ako još niste kupili knjigu - ovdje možete obaviti ono zavirivanje i malo čitanja, prije nego se odlučite... Dakle: dva odlomka iz poglavlja „Il silenzio“ iz Kalendara Maja.
Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.