panorama

20 Essential Films for an Introduction to Yugoslavian Cinema

Once upon a time there was a country, and that country made films. The films produced in the former Yugoslavia remain fascinating for anyone interested in the country or in films. This list is by no means definitive, for Yugoslav cinema is too rich and varied for that. It is rather, a primer for those unfamiliar with the region, the best bits from each era and each generation.



 

During the 60s, when the country was buoyed by an economic high, they even regular commercial and critical success; the country became a regular location for film scouts all across Hollywood due to its cheaper labour and wide geographic variety.

The country’s socialist dictator, Josip Broz Tito, more genial, liberal and significantly less brutal than his equivalents across the rest of Communist Eastern Europe himself was a great fan of films, and commissioned war films that promoted the actions of his Partisans against the Nazis in World War II.

Able to afford Western stars, these films, at various times, starred such names as Orson Welles, Yul Brynner, and even Richard Burton, and their budgets and scale easily matched and sometimes far surpassed their Hollywood equivalents.

Elsewhere, the roots of cinematic protest began to take charge. Inspired by the rule-breaking and anarchistic methods of the French New Wave, the Yugoslav Black Wave emerged alongside similar movements in Czechoslovakia and Poland. These directors, the most notable of which were Dušan Makavejev, Aleksander Petrović and Zelimir Zilnik, worked with low-budgets and little equipment to produce brave, inventive guerrilla films that even in a comparatively liberal communist country often fell afoul of the censors.

Despite the best efforts of the authorities, their influence lived on and found good ground in the following generation, which also produced Yugoslavia’s most internationally acclaimed and arguably most controversial director, Emir Kusturica. One of the few to win not one but two Palme D’or’s at Cannes, his films remain wildly inventive formally whilst often very tricky to navigate thematically.

The arrival of the wars and the breakup of Yugoslavia severely damaged the country’s filmmaking capabilities. Despite that, the directors, actors, and crews all soldiered on.

After the war in Bosnia finished in 1995, the film industry began its slow recovery. The authoritarian control of supposedly democratic Serbia and Croatia meant that both produced more than their share of horrible nationalist films that promoted ethnic violence, but nevertheless, good, nuanced films slipped through, and a new generation of filmmakers began to find their feet.

In Bosnia, ravaged by war more than any other nation, the recovery took slower, but its post-war films have arguably been the strongest; in 2001, No Man’s Land by Bosnian Danis Tanovic became the first film from the region, both before and post-breakup, to win the Oscar for Best Foreign Film.

Although there are now a multitude of separate film industries across what was once the former Yugoslavia, with the war a very recent, very lived memory for many filmmakers, that has not stopped collaboration. The once multiethnic identity of being a Yugoslav has not subsided onscreen, and it is not uncommon to see actors portraying different identities onscreen: a Bosnian being a Serb, a Croatian being a Bosnian, and so on. The war is an unsurprisingly common theme in modern post-Yugoslav cinema, but it is a very fertile one.

This list, is by no means definitive, for Yugoslav cinema is too rich and varied for that. It is rather, a primer for those unfamiliar with the region, the best bits from each era and each generation. May the next one be every bit as good as those before!

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg