panorama

Jonathan Bousfield: Rijeka Rock City

It was the port city of Rijeka that led the way when it came to Croatia’s relationship with the electric guitar, and it is Rijeka that preserves most in terms of rock and roll heritage today. Label boss Goran Lisica Fox famously described Rijeka as a ‘musical Galapagos’, a self-contained city that always stood apart from the main landmass of popular culture. Indeed the city’s position in Croatia can be compared to that of Manchester in the UK: a place whose mixture of provincial isolation and self-reliance paradoxically puts it at the centre of national creativity.



 Long-time journalist and chronicler of the Rijeka music scene Velid Đekić was keen to take me to Dežmanova ulica, a typical street of grey-brown apartment blocs just below Rijeka’s Gubernatorial Palace. It is here that a discreet plaque marks the former site of Husar (1957-1964), Croatia’s first ever rock and roll club, and arguably the first such club in the whole of communist-controlled Europe. Husar didn’t initially host any live acts, but it did offer a chance to hear the latest vinyl records, brought into the city by visiting sailors. “After communist Yugoslavia’s 1948 split with Stalin’s USSR”, Đekić explains, “the port of Rijeka was open to all kinds of western ships; rock and roll came as the cultural baggage.”

The culture of rock and roll, punk and indie music is so ingrained in Croatian history that it has almost become part of the country’s identity. It’s a narrative that is usually presented as a story centred on the capital Zagreb. However it was the gritty port city of Rijeka that led the way when it came to Croatia’s relationship with the electric guitar, and it is arguably Rijeka that preserves most in terms of rebel heritage today.

It was certainly Rijeka that gave birth to Croatia’s first ever rock and roll band in 1960; an outfit named Uragani (“The Hurricanes”). According to Đekić, who has chronicled the Rijeka scene in books 91 Decibel and Red! River! Rock!, “Uragani leader Dario Ottaviani was the first Croatian to write a rock and roll song. Ottaviani’s schoolmate Ante Škrobonja was the first real rock photographer in Eastern Europe.”

Đekić goes on to reveal that Rijeka hosted some of the first ever gigs by British bands to tour in communist Europe. Colin Hicks and the Cabin Boys - a band that would have disappeared into anonymity were it not for the fact that Hicks was the brother of Tommy Steele - played at Rijeka’s historical Teatro Fenice (then known as Kino Partizan) in 1960. Appearing at the same venue six years later were British beat group The Rockin’ Vickers, a band that featured legend-in-the-making Ian Lemmy Kilmister on guitar.

Although the Husar disappeared long ago (the basement in question is now occupied by a table-tennis club), there is at least one Rijeka rock club that played a pivotal role in musical history and which still exists today. Hidden away in the graffiti-covered Kružna ulica just beyond the main Korzo, OKC Palach is one of the oldest continually-running rock clubs anywhere in Europe. Affectionately dubbed “Croatia’s answer to CBGBs” by Đekić, it was opened in 1966 as a student canteen, before being taken over by medical students with ambitions of holding dance evenings.

As co-founder Ivan Saftić once told local newspaper Novi List, the club didn’t own any proper DJ equipment in the early days, and disco entertainment was provided by repeatedly throwing coins into a jukebox. Palach quickly developed into a highly successful live-music club, however, attracting the biggest local names and generating enough money to retain a state of semi-independence from the student-union structures from which it first sprung.

Initially named Index, the club was re-christened Palach in 1969 in honour of Jan Palach, the Czech student who set himself alight in the centre of Prague in January 1969 in protest at his country’s occupation by forces of the Warsaw Pact. A group of civil engineering students from Rijeka had been on an excursion to Czechoslovakia at the time, and came up with the idea of changing the club’s name. It was a controversial move that underlined an aspect of Rijeka that was to grow in importance in the years that followed – a taste for the provocative gesture. Although Yugoslavia had been sharply critical of the Soviet invasion of Czechoslovakia, the question of Yugoslav-Soviet relations was far too sensitive an area to be left to a bunch of students. It’s probably thanks to Rijeka’s provincial position that the name was allowed to stick – it’s doubtful whether a club called Palach would have been allowed in Zagreb or Belgrade.

 

Continue reading

 

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg