intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



Pričom 'Lee' svoje je mjesto u finalu zauzela i Marina Gudelj. Što joj znači pisanje i sam ulazak u finale otkrila nam je u intervjuu. 

 

-   Gdje i kako živiš? 

Živim u Splitu, nekad veselo, nekad bijesno, a nekad u svom zatvorenom balonu. Družim se s ljudima i životinjama, odlazim na noćne vožnje, na kvizove, u prirodu. Kad zgrabim priliku, putujem i morim se mislima kako utrpati 20 kilograma prtljage u dozvoljenih 8. Gledam dokumentarce o suđenjima, čitam, gledam dobre i loše filmove. Radim, izbjegavam vijesti i novine, gotovo nikad ružno ne sanjam. Pišem.

 

-   Gdje izlaziš i što je zabavno u tome?

U razdobljima kad mi se izlazi, može me se nagovoriti na skoro bilo što (mislim na mjesto izlaska). To onda ide od sramotnog pjevanja na karaokama do uobičajenog odlaska u kino. U svakom slučaju, zabavni su ljudi s kojima izlazim, čak i onda kad prijete da više neće sa mnom u kino. Da, ja sam ona iritanta osoba koja sve komentira na glas.

 

-   Što je tebi i za tebe književnost?

Doživljavam književnost (a pritom ne mislim na vlastito pisanje) kao nešto neodvojivo od sebe.

 

-   Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Najbolje je to što već jedna neočekivana misao može promijeniti sve.

 

-   A ono najgore?

Najgore što se tiče mog procesa pisanja jest to što teško ostajem usredotočena na jednu temu.

 

-   Koje su tvoje teme? 

Teme oko kojih se uglavnom vrtim su teme privida i stvarnosti, granice između postojanja i nepostojanja, dorečenog i nedorečenog, onog što je bilo i onog što je sad.

 

-   Što ti je motiv za pisanje?

To što jednom kad mi nešto padne na pamet se toga ne mogu otarasiti dok ne zapišem. Često to na kraju ne ispadne ono što sam prvo zamislila.

 

-   Što te drži?

Valjda spoznaja da bih pisala bez obzira na sve, makar nikad ništa od toga ne bilo.

 

-   Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici i ima li tu nešto što bi željela istaknuti?

Konkretna mlada kniževna scena ne postoji, međutim postoji velik broj mladih ljudi koji pišu, šalju tekstove na natječaje, idu na radionice pisanja, održavaju radionice pisanja itd. Veći književni događaji rezervirani su za afirmirane pisce.

Ljudi se uglavnom okupljaju povezani sličnim žanrom pisanja ili na koncu jezikom- na primjer, grupa ljudi kojima hrvatski nije materinji sastaje se jednom tjedno za zajedničko pisanja i komentiranje ideja. Međutim, sve su te književne grupacije u manjini, veća je pažnja posvećena poduzetništvu i samozapošljavanju.

 

-   Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Pisci koji su na mene ostavili utjecaj većinom su ga ostavili u smislu tema o kojima razmišljam, no ne onih o kojima pišem. Da, ovo zvuči kao da ne razmišljam o onome što pišem, haha.

Stilom i pristupom odabranoj temi najviše su me inspiririrali Joseph Conrad i Elena Ferrante. Ne pišem kao oni (niti sam to u stanju izvesti), ali na njihovim romanima sam najviše naučila.

 

-   Kako vidiš svoju generaciju?

Ne znam govoriti o ljudima kao o generaciji, ali ako je baš potrebno generalizirati, rekla bih da smo mi generacija koja je dobila ostatke neke ranije i koja se uljuljala u pasivnost.

 

-   Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Sramotno malo čitam mlađe domaće autore, ali sastavila sam popis pa možda neki drugi put bolje odgovorim na ovo.

 

-   Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Ne mislim da spol određuje kvalitetu nečijeg rada, no znamo kako je to nekad išlo. Naravno, drago mi je da su autorice izborile svoj prostor, ali čini mi se da dok god brojimo koliko je žena, a koliko muškaraca (ne samo u književnosti) da smo daleko od ravnopravnosti.

 

-   Što je ono što bi željela napisati?

Sve.

 

-   Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži izbor bio je ogromno i pozitivno iznenađenje. Sebično me usrećilo što su ljudi koji čitaju i pišu pomislili da moja priča to zaslužuje.

 

-   Što pisac treba raditi?

Što god želi.  

 

***

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.  

 

foto: Sonja Maleš

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg