intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



Pričom 'Lee' svoje je mjesto u finalu zauzela i Marina Gudelj. Što joj znači pisanje i sam ulazak u finale otkrila nam je u intervjuu. 

 

-   Gdje i kako živiš? 

Živim u Splitu, nekad veselo, nekad bijesno, a nekad u svom zatvorenom balonu. Družim se s ljudima i životinjama, odlazim na noćne vožnje, na kvizove, u prirodu. Kad zgrabim priliku, putujem i morim se mislima kako utrpati 20 kilograma prtljage u dozvoljenih 8. Gledam dokumentarce o suđenjima, čitam, gledam dobre i loše filmove. Radim, izbjegavam vijesti i novine, gotovo nikad ružno ne sanjam. Pišem.

 

-   Gdje izlaziš i što je zabavno u tome?

U razdobljima kad mi se izlazi, može me se nagovoriti na skoro bilo što (mislim na mjesto izlaska). To onda ide od sramotnog pjevanja na karaokama do uobičajenog odlaska u kino. U svakom slučaju, zabavni su ljudi s kojima izlazim, čak i onda kad prijete da više neće sa mnom u kino. Da, ja sam ona iritanta osoba koja sve komentira na glas.

 

-   Što je tebi i za tebe književnost?

Doživljavam književnost (a pritom ne mislim na vlastito pisanje) kao nešto neodvojivo od sebe.

 

-   Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Najbolje je to što već jedna neočekivana misao može promijeniti sve.

 

-   A ono najgore?

Najgore što se tiče mog procesa pisanja jest to što teško ostajem usredotočena na jednu temu.

 

-   Koje su tvoje teme? 

Teme oko kojih se uglavnom vrtim su teme privida i stvarnosti, granice između postojanja i nepostojanja, dorečenog i nedorečenog, onog što je bilo i onog što je sad.

 

-   Što ti je motiv za pisanje?

To što jednom kad mi nešto padne na pamet se toga ne mogu otarasiti dok ne zapišem. Često to na kraju ne ispadne ono što sam prvo zamislila.

 

-   Što te drži?

Valjda spoznaja da bih pisala bez obzira na sve, makar nikad ništa od toga ne bilo.

 

-   Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici i ima li tu nešto što bi željela istaknuti?

Konkretna mlada kniževna scena ne postoji, međutim postoji velik broj mladih ljudi koji pišu, šalju tekstove na natječaje, idu na radionice pisanja, održavaju radionice pisanja itd. Veći književni događaji rezervirani su za afirmirane pisce.

Ljudi se uglavnom okupljaju povezani sličnim žanrom pisanja ili na koncu jezikom- na primjer, grupa ljudi kojima hrvatski nije materinji sastaje se jednom tjedno za zajedničko pisanja i komentiranje ideja. Međutim, sve su te književne grupacije u manjini, veća je pažnja posvećena poduzetništvu i samozapošljavanju.

 

-   Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Pisci koji su na mene ostavili utjecaj većinom su ga ostavili u smislu tema o kojima razmišljam, no ne onih o kojima pišem. Da, ovo zvuči kao da ne razmišljam o onome što pišem, haha.

Stilom i pristupom odabranoj temi najviše su me inspiririrali Joseph Conrad i Elena Ferrante. Ne pišem kao oni (niti sam to u stanju izvesti), ali na njihovim romanima sam najviše naučila.

 

-   Kako vidiš svoju generaciju?

Ne znam govoriti o ljudima kao o generaciji, ali ako je baš potrebno generalizirati, rekla bih da smo mi generacija koja je dobila ostatke neke ranije i koja se uljuljala u pasivnost.

 

-   Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Sramotno malo čitam mlađe domaće autore, ali sastavila sam popis pa možda neki drugi put bolje odgovorim na ovo.

 

-   Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Ne mislim da spol određuje kvalitetu nečijeg rada, no znamo kako je to nekad išlo. Naravno, drago mi je da su autorice izborile svoj prostor, ali čini mi se da dok god brojimo koliko je žena, a koliko muškaraca (ne samo u književnosti) da smo daleko od ravnopravnosti.

 

-   Što je ono što bi željela napisati?

Sve.

 

-   Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži izbor bio je ogromno i pozitivno iznenađenje. Sebično me usrećilo što su ljudi koji čitaju i pišu pomislili da moja priča to zaslužuje.

 

-   Što pisac treba raditi?

Što god želi.  

 

***

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.  

 

foto: Sonja Maleš

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg