intervju

Alen Brlek: Pisati kao da nekome govoriš da ga voliš

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 Još jedan pjesnik u našem je užem izboru. 'Pisanje mi dođe kao tehnika disanja' - Alen Brlek, između ostalog, o fasciniranosti jezikom i pat poziciji svoje generacije. Pročitajte posljednji u nizu intervjua s finalistima. 

Gdje i kako živiš?

 

Trenutno, treći put, u Dugom Selu, ali zaista se nikad nisam uspio identificirati s nekim mjestom ili rutinom koju bih vam mogao opisati. Živim uglavnom u svojoj glavi, u koju sam donio i srce pa tako promatram svijet i u njemu nastojim biti antena mira.

 

Gdje izlaziš i što ima zabavnog u tome?

 

Ne izlazim, povremeno se družim sa sestrama i nekolicinom prijatelja, kućna varijanta, i ta su druženja uvijek popraćena zajedničkim kuhanjem večere, sviranjem, slušanjem glazbe, razgovorima; a kako smo svi vrlo različite osobe kojima se ne oduzima od prostora, stvara se divna dinamika.

 

Što je tebi, i za tebe, književnost?

 

Prostor u kojem se osjećam potpuno sigurno, čak i onda kad si postavljam pitanja o smislu i vrijednosti toga prostora.

 

Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

 

Jezik. Fascinira me koliko je tu, u nama i oko nas, a koliko ga malo poznajemo iako je potekao od nas. Mi smo veliki prasak onoga što je danas jezik, i to je zapravo jedini alat kojim možemo uobličiti svijet u sebi i sebe u svijetu. Paradokslano, što više zaobilazimo pravila, stvaramo nove riječi, sintakse, zvučne obrasce, aprostor se širi i uobličavanje je preciznije.

 

A ono najgore?

 

Financijski aspekt.

 

Koje su tvoje teme?

 

Trudim se ne određivati tematski, jer svijet nije tema, sve se događa odjednom i isprepleteno. Pripadate nekoj zajednici u isto vrijeme kada pokušavate shvatiti tko ste, a to se događa u isto vrijeme kada volite nekoga i nastojite definirati ljubav, okruženi ratovima i zajednicom koja zakazuje iskazati ljubav svakom pedlju postojanja, koje je postalo jako čudno s novim znanstvenim otkrićima i mogućim tumačenjima stvarnosti. No, ljubav.

 

Što ti je motiv za pisanje?

 

Ako ''p'' okrenete za 180 stupnjeva, postane ''d''. Pisanje mi dođe kao tehnika disanja, duhovna praksa.

 

Što te drži?

 

''Tko poznaje riječi može promijeniti svijet.'' Terence McKenna

Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?

 

Po onome što vidim na književnim događanjima, rekao bih da postoji i da nam je pjesništvo bogato.

 

Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

 

Teško mi je reći koji su najvažniji jer svatko donosi nešto drugo, pokreće drugačije mehanizme u nama i uči nas drugačijim stvarima. No, na pamet mi padaju filmovi Tarkovskog, već neko vrijeme tekstovi i muzika grupe Alt j, pjesništva Celana, Marka Pogačara, Darka Šeparovća, Anite Pajević, Ajle Ramić, proza Irvina Yaloma, Olje S. Ivančević, vizualni i audio radovi Sanje Anđelković, filozofske crtice Jasona Silve, …, ima ih zaista mnogo i svakodnevno. Od zaista književnika i ostalih umjetnika, do strpljivosti kojom su baka i djed, dok su mogli, obrađivali zemlju, ili snaga majke i sestara.

 

Kako vidiš svoju generaciju?

 

Kao generaciju koja se nalazi između shvaćanja nevolje ovog svijeta i nemogućnosti da nešto učini. Mislim da iza nas će ostati uputstva.

 

Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

 

Svakako. Neke sam spomenuo kao utjecaje, a mogao bih dodati još mnoge… neki od njih su Marija Dejanović, Goran Čolakhodžić, Monika Herceg, Dalibor Tomasović, Snežana Nikolić, Minela Masleša, Ocean Voung, Athena Farrokhzad, …, nabrajanja su nezahvalna pa ću tu stati.

 

Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

 

Pa, iako razina slobode nije ni približno onakva kakva bi trebala biti, ovo je posljedica rasta te razine i jednostavno se događa da autorice zauzimaju prostor koji im odavno pripada.

 

Što je ono što bi želio napisati?

 

Pjesmu koja će učiniti nešto za ovaj svijet.

 

Što ti znači (ako išta) da si ušao u uži izbor 7Km?

 

Ovaj uži izbor mi znači mnogo, jer mi govori da ima smisla to što radim i donosi mi dovoljno mira da nastavim s razvijanjem i pisanjem proze. U mom su srcu, ovaj uži izbor i nagrada Na vrh jezika, na istome mjestu.

 

Što pisac treba raditi?

 

Pisati, i sve što i o čemu piše, pisati kao da nekome govori da ga voli.

 

***

 

Alen Brlek (1988., Zagreb) osnovnu i srednju školu završio u Puli i Rovinju. Dobitnik nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze, u nakladi Algoritma. Objavljivan u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalima Strane, Kritična masa. Sudionik nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala. U pripremi druga zbirka poezije naslova Pratišina.

 

foto: Nikola Kuprešanin

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg