Matko Meštrović



Matko Meštrović je znanstveni savjetnik (Emeritus) na Ekonomskom institutu, Zagreb. Šezdesetih godina bio je vodeća figura međunarodnog likovnog pokreta Nove tendencije. Njegovi radovi obuhvaćaju inter-disciplinsku kritičku teoriju, teoriju dizajna i kritiku umjetnosti, te medijsku tehnologiju.

Bio je direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987-1992). Njegov interes za informacijske znanosti seže unatrag do osnivanja Hrvatskog sociološkog društva i djelovanja Međunarodnog udruženja istraživača masovnih komunikacija (IAMCR) sedamdesetih godina. Kao savjetnik generalnog direktora Radio-televizije Zagreb nastojao je tada unaprijediti profesionalna i teorijska znanja koja se tiču javnog informiranja. Šezdesetih bilo je razdoblje njegova života potpuno posvećeno tada osnovanom Centru za industrijsko oblikovanje u Zagrebu, kad je bio i u bliskom dodira s ICSID-om, Međunarodnim vijećem društava za industrijski dizajn. Već je tada stekao reputaciju među avangardnim umjetnicima i znanstvenicima svojim sudjelovanjem u osnivanju spomenutoga međunarodnog likovnog pokreta (Donald D. Egbert, Social Radicalism and the Arts - West Europe, Alfred A. Knopf, New York, 1970). Bio je član zagrebačke umjetničke grupe Gorgona.

Kao što je iscrpno dokumentirano u zamašnoj knjizi New Tendencies and Bit International, 1961-1973, koju je priredila Margit Rosen, ZKM, Karlsruhe i objavio The MIT Press 2011., radi se o kratkotrajnom ali intezivnom umjetničkom eksperimentu koji se dogodio u Jugoslaviji prije pedesetak godina, ali čiji se utjecaj osjetio daleko izvan toga vremena i mjesta. Zahvaljujući inicijalnom djelovanju pokreta Nove tendencije, i institucije koja ga je podržavala, ondašnje Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu, "misleći stroj" (kompjuter) bio je upotrebljen kao umjetničko sredstvo i medij. 

Kao što je objasnio Darko Fritz, tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih grupe umjetnika suprostivile su se uvriježenom poimanju tada dominatnog individualnog umjetničkog izraza kao informela i apstraktnog ekspresionizma. Zastupali su racionalni pristup koji je usvajao znanstvene radne postupke i primjenu novih materijala i tehnologija u umjetničkoj praksi. Promijenio se i diskurs o umjetnosti: umjetnik je postao istraživač ili radnik; intuitivni umjenički proces postao je racionalno strukturirani eksperimeny koji slijedi determinirani program; slike i skulpture postali su objekti, multipli, inastalacije koje često koriste svjetlo kao materijal. Individaualo umjetničko stvaranje postalo je predmet grupnog rada, a ummjetničke grupe postajale su interdisciplinarni timovi. 

Prepoznavanjem takvih aktivnosti širom svijeta u Zagrebu je uspostavljena krovna mreža koja je predstavljala pluralističku scenu takve umjetničke prakse. Galerija suvremene umjetnosti organizirala je pet izložbi Novih tendencija [NT] u Zagrebu od 1961. do 1973. Osim toga, velike međunarodne izložbe održane  su u Parizu, Veneciji i Leverkusenu. Pokret je bio doista internacionalan, nadilazio je podjenako blokove hladnog rata i uključivao južnoameričke a pred kraj i azijske umjetnike. Takva situacija, jedinstvena u tadašnjem povijesnom kontekstu, bila je moguća zahvaljujući poziciji Zagreba u socijalističkoj ali nesvrstanoj Jugoslaviji.

Svojim izložbama i simpozijima na temu računali i vizualno istraživanje i lansiranjem višejezičnog, prekretnog časopisa Bit international 1968. godine, Nove tendencije pretvorile su Zagreb, već totad jedan od najvitalnijih umjetničkih središta u Jugoslaviji, u međunarodno mjesto susretanja gdje su se umjetnici, inženjeri i znanstvenici s obje strane željezne zavjese okupljali oko tada novih tehnologija.

 

Bibliografija:

Pored prve knjige Od pojedinačnog općem (1967), objavio još i slijedeće knjige: Obrisi bez obrasca (1978), Teorija dizajna i problemi okoline (1980), Svijet, svijest i zavisnost (1983), Roba i sloboda - Ogledi iz nepropitane suvremenosti (1995), Vrijeme zbilje - Ususret evolucijskom ubrzanju (2002), Raspršenje smisla - Doktrinarni svijet na izmaku? (2007), Prema novom usmjerenju (2011) i knjigu poezije Razaznanja (2011).

Bio je galvni urednik stručnog časopisa Dizajn (1968/69), član redakcije i urednik zagrebačkog časopisa Bit-International (1968/72), te član konzultativnog kolegija međunarodnog časopisa Journal of Communication, Philadelphia (1974/80). Uredio je više tematskih zbornika i publikacija.

Istraživački projekti koje je vodio u Ekonomskom institutu rezultirali su zbornicima Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj (1998) te Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (2001).

 

proza

Jana Kujundžić: Mi, one od nekada

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Sven Popović: Ljubav među žoharima (Iz rukopisa)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.

proza

Maja Jurica: Miris biskvita

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Marija Solarević: Itinerar

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg