poezija

Goran Stamenić: Savršeno sam pokrao prirodu

Goran Stamenić (1990., Kutina) objavljuje poeziju i kratku prozu u književnim časopisima, zbornicima i na internetu. Živi, piše i prevodi u Novom Sadu i Beogradu, a 2016. objavio je zbirku poezije Sveti Magnet.



 

SPORT

 

ko je poželeo da nas pusti

u botanički vrt izgradio je

savršenu ogradu. Eto te oslonjenog

na vrhu metalne grede. Deliš nogu

na polovine. Eto te kao osovine

koja drži kičmu da se ne krivi

od siline koju joj kao čovek daješ.

U doskoku prizivaš sav pliocen. Sjajno

kao polulopta badema na suncu, na

kopnu, koliko mišića će te pokrenuti

 

savršeno sam pokrao prirodu:

Sve stvari koje sam uneo u dom

i jedna vekna pokislog hleba

podsetile su me na Nikolu

 

 

KLAVIKULA

 

Ko još misli na taj dan u mesopotamiji? Mi,

i tvoj sentimentalni ljubavnik i nekoga zaboravljam.

neka vrsta persijske krave. svakako se činilo

da iz njenih ključnjača rastu krila sokolice. I ona je

od tada izumrla. Ne postoje škole niti umetnost,

samo beskraj makedonskih železnica

lako snalaženje na svom terenu, sladoled, sušenje

dečjih majica na vetru. Svet u kom udišemo ugljenik

isti je svet u kom pravedni rastu kao sunce na tvojoj zastavi.

To je bilo pitanje. Svet u kom te vetar poremeti

 

trebalo nam je nekoliko dana da kupimo kišobran

zbog mog zapletenog jezika, zbog sile zglobova

kojima se konačno završava tvoja ruka. Ključna kost,

zavojita, u nju pada nekoliko kiša. Želim

da ti uputim poljubac. I sada čujem od prijatelja

da škole za umetnost ipak postoje

 

 

TINTINABULI (NA BOŽIĆ)

 

započeo sam duboko izučavanje semafora

u trenutku kada smo pretrčavali ulicu noseći

grožđe u plastičnoj kesi. Trebalo mu je nekoliko

dana da se pretvori u smeće. Oblak sa sobom

ne donosi ništa. Ništa za tebe. Korak ka trotoaru,

tamo krišne krpe rupu i od njih se učimo o svetu:

crveno jeste snaga želje iz koje raste dubina

duha. Sreća je lepa, samo stani. Nesreća je ružna,

vino zahteva više od vremena. Proveo sam

godine čitajući o fermentaciji. Proveo sam Božić

sa svim prijateljima, uostalom to nisu

samo moji prijatelji

 

Koliko zelena želi da se obnavlja bez kraja. Koliko

želiš ovo u tvom automobilu. Koliko te pas ne poštuje.

Mada se isprva činio sasvim malim, oblak je uskoro

zasenio dolinu. Videli smo kako boje tamne

 

 

DEVOJKE NA PLAŽI, KEJTLIN AURELIJA SMIT

 

Šafrani, verbene, narcisi, u vazduhu uskovitlane

ive. prvi zalogaji izgladnelih radilica, prvi

prolećni dan gazi kroz sredinu februara

treba hraniti matice. Recimo samo da

nakaza stoji sanjivo u dovratku dok čeka

već nekog povratnika iz rata, njen epanjel breton

upliće svoja uska krsta među njene

listove. Nakaza stoji sanjivo očekujući

proleće, i njen epanjel breton

 

njena šubara je u mom džepu,

više joj ne treba. Koža luči

mineralnu vodu. Izgleda da su

gorele trske, sad močvara upija gar

recimo samo da je proleće poranilo

i da treba nahraniti matice

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg