prose

Dora Šustić: Two Madonnas in a Hair Salon

Born in Rijeka, Croatia, Dora Šustić (1991) obtained her BA in Political Studies, International Relations, at the Faculty of Social Sciences, University of Ljubljana, in Slovenia. In 2012, she moved to Prague, where she currently studies screenwriting for an MA degree at the Film and TV School of the Academy of Performing Arts (FAMU). Her poems, fiction and non-fiction have been published in several international journals (GUTS Magazine, Hourglass Literary Magazine, Bosphorus Review of Books...). She has written and directed several short films and is currently finishing her first feature film screenplay, Virgins of Pomegranates.

Read her short story, Two Madonnas in a Hair Salon, below. The story was written in English.



 

I love my every skin pore I love how everyone in the salon can smell the price of the perfume he bought me I love how my skin smells as if I was a 20-year-old virgin and I do look like I’m 20 and all these menopaused pauses in the female evolution can go fuck themselves, my pores are lovely their vaginas are saggy, thousands of wrinkles on such a small part of my face, how did I end up so old, how did I end up in this shithole, if she fucks up my hair I will destroy her salon –

 

A deaf hairdresser with an orange curly perm and a mustache was cutting the strands of Leila’s golden hair. Leila watched herself slowly dying as she counted the wrinkles. Each wrinkle was a minor defeat in the soon-to-end struggle of human endurance. Each wrinkle was a reminder that she was mortal and that beauty was fiction. She cursed in a hoarse voice, her eyes filled with desperation while the deaf hairdresser caressed Leila’s damaged hair with nothing but affection. Humbleness was a gift given from the saints to balance out her deafness.

 

The sacred hairdresser with a pair of golden scissors

A godsent hairy Madonna

 

I would rather sweep the floors in hairdresser salons for the rest of my life and be exposed to these pitiful women while waiting for a hair dye to dry than become a phony bimbo with conceptual make-up, an artsy slut, the kind my husband would fuck, my pores speak the truth of my wisdom every grey hair speaks of my experience the lesions on my back are consequences of my inner yelling – during the moments of a grand hysteria, women are the ones who learn how to control their sorrow and how to turn their sickness into a sensual charm, men slip into a frivolous aggression while women internalize it and become shattered from the inside, rotting on a monthly basis, flaking like a cherry – you’re a cherry no more, sweet Leila, putrid vulva and shrinking fertility, you are a walking reminiscence of what you used to be, poor Leila, you are a slave to your mind, slave in the factory of a post-modern family, puking after breakfast at the age of 45 while the kids wait in the car, pitiful but brave, everyone will say, each attempt of puking is a cry for help, but a victim shouldn’t pay attention to the others feeding off her misery, I could slice my wrists with the hairdresser’s scissors and abandon my children leave them to praise their depressed mother as some kind of martyr Madonna –

I don’t want to die before I talk to him before I’m sure my death would mean something to him – I don’t want to die, I don’t want to dye –

 

The old hairdresser massaged Leila’s head pressing her fingers gently into her skin. She rubbed her scalp and started to weep. It must be the toxins in the hair dye pinching her eyes, the hairdresser cried as she held her palms above Leila’s scalp. As tears were gushing out wetting Leila’s shoulders, she was putting color on the strands of her hair with a brush, covering the grayness of Leila’s age, masking the truth so Leila can blush – the scalp was burning and her skin became red but she will get her man back once she gets new hair.

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg