poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.



 

SPROVOD LICA

 

Teni su od petka navečer

otvorena usta

toliko da joj se vidi gdje na jeziku ima

dva pirsinga od opala.

 

Mirnina sestra će u crkvu

bez najlonki

jer ih je asfalt rasporio

na desnome koljenu

kad je trčala Mirni staviti

ljubičaste lenonke

jer Mirnino se oko nije htjelo zatvoriti

iako je bilo stakleno od Mirnina četvrtog rođendana.

 

Svjetlana nema ruž na usnama.

To su zapravo skorene oblizane

kapljice griota

kojima je uspješnije od svih lijekova

liječila plavičastu nesanicu

između ponoćne serije i tuširanja ujutro.

Nasuprot sivim ključnim kostima

usne su joj nepomično crveno divljale.

 

Žutom su šminkom Adeli pokušali prekriti

ispucale žile

na kapcima.

Esterina kosa nije stala u lijes

i to je njenoj baki slomilo srce.

Isplela joj je pletenicu

i odrezala je za vrijeme serviranja čaja

u dnevnoj sobi.

Dok su se pare mente dizale poput kobri

Esterine su kovrče siktale

iz gumice u bakinim rukama.

 

Klarini su roditelji željeli da

bude zatvoren

lijes njihove kćeri.

Tati je pozlilo kad su vidjeli

da pogrebno poduzeće

nije poštovalo njihovu želju

jer Klara leži

pred svima

kao što je ležala svakog petka poslijepodne

sama.

Modre borovnice vena

na koži boje maslaca

i tri mareličasta pramena posred čela

ispupčena gornja usnica

kao žemljica

i srebrni lak na noktima.

Mamu su joj zaključali u bijelu šupu

jer nije prestajala ponavljati kako Klara samo spava.

A Klara je uistinu spavala.

 

Tenin dečko Marko oplakivat će

Tenine pirsinge

od opala

i sve što su mu činili

do dvadeset i šeste godine.

Sad mu je dvadeset i pet.

 

Svaka izložba Mirnine sestre bit će o

staklenim očima.

 

Ne zna se hoće li tko doći i pitati za Svjetlanu.

 

Adeli su došli svi i svi su bili u crnom

i dečki su imali kravate i cure su imale haljine

i svi su imali molitvenike i maramice

i jednu tužnu uspomenu na Adelu

koja im je izmamila suzu na oko

i neće se više vratiti na njen grob

nitko.

 

Esteri su došla tri različita društva

iz tri različita popravna doma.

Iznad njenog će lijesa izrasti menta.

 

Klarinu će mamu otključati iz bijele šupe.

Bit će petak poslijepodne

i uspavana će je Klara dočekati kod kuće.

 

 

MAJICA IZ FRIŽIDERA

 

Crveno-bijeli H&M zamoli

roza Lanu Del Rey da mu sašije

nekoliko majica za nekoliko godišnjih doba.

Ona mu namigne i nastavi do večeri plivati u bazenu.

Položi roza Lana Del Rey navečer svoju glazbu u kolijevku

i sjedne za šivaći stroj.

U noći sašije Lana Del Rey majice

ujutro ih obuče

popne se na znojno crveno-bijelo čelo H&M-a

miče kažiprstima.

 

Obukla sam večeras Laninu majicu iz H&M-a

i sad smo na parkiralištu

i ne mogu se usredotočiti na ovo što mi radiš u hlačama

jer su dlake s majice po čitavome sjedalu auta

izgledam kao polarna medvjedica koja se linja.

Dlake su posvuda

ja sam večeras najdlakavija cura na parkiralištu

dlake s majice lijepe ti se za bradu

izgledaš kao dečki u trećem srednje

kad puste bradu godinu prije maturalne večeri.

Dlakavi maturant i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

Imaš bocu vode, molim te,

jer dlake s majice ušle su mi u usta

možda propjevam kao Lana Del Rey

kihnem ti u facu

pa dobiješ osmijeh idiota.

Dlakavi maturant idiot i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

U krevetu razmišljam o dlakavoj majici

i o Valeriji s tekstilnog fakulteta

rekla mi je Valerija s tekstilnog fakulteta da stavim majicu u frižider

da neće puštati dlake

da tako piše na stranici dvajsšestoj.

Jebala me roza Lana Del Rey da me jebala roza Lana Del Rey u kolijevci uz glazbu!

Jesi li se me sjetio kad si usisavao auto?

 

 

GUŠTERICA

 

Predugo sam čekala u kutiji

na porti pošte.

Video tepa kako sad sve o meni znaš,

sažetak iz enciklopedije upozorava na trikove moje anatomije

i prijatelj već godinu dana ima sličnu takvu, ista, ista! uz malo brige.

Nije pametno izazivati me hranom.

Kad mi je neugodno, dignem ruku

pa me snimaš jer ti je smiješno.

Ja sam prvo što djevojke ugledaju kad uđu u tvoju sobu noću.

Popišam im se po rukama i one se savijenih vratova nasmiju.

Obično traže ogledalo

kad odeš u kupaonicu po ručnik.

Tvoj brat mi je dao ime.

Tvoj tata je htio psa.

Tvoja mama voli tišinu.

Nema se, ustvari, puno toga za raditi ovdje.

 

  

 

ŽIVOTOPIS

 

Zaposlite me,

mene i moju odjeću iz devedesetih.

 

Strahujete li da se neću uklopiti:

djeca me vole jer izgledam kao oni,

žene me vole jer ne izgledam kao one,

dečki me vole jer izgledam.

 

Zaposlite me,

moju nevinost, moju koncentraciju, moje iskustvo. Nemam ih.

 

Zaposlite me,

moju državnu maturu, dekanski rok, otvorite gornji perforirani dio.

 

Zaposlite me,

moje bilješke s predavanja, iskopirane knjige i nepotpisane skripte.

 

Zaposlite me,

moje oznojene pazuhe pod košuljom, moje uske traperice u kojima ću

nakon ovog razgovora večeras na koncert.

 

Zaposlite me,

moj Cartoon Network engleski, moj Guten Tag! Tokio Hotel njemački od

devet godina, moj španjolski La ursupadora, fabrica de la familia Bracho.

 

Zaposlite me,

moje naslovne fotografije na Facebooku, moje komentare na YouTubeu,

moje pratitelje na Instagramu, moje postove na Tumblru.

 

Zaposlite me,

na jako dugo, na gradele, na uopće.

 

Zaposlite me,

moju volju za životom, silno neznanje i lako oporavljajuće zdravlje.

 

 

SNAPCHAT

 

Najprije ti kažeš idemo na pivo,

na što ja kažem idemo na pivo,

i onda ti naručiš pivo,

i onda ja naručim pivo,

i onda se ti puno smiješ,

i onda se ja puno smijem,

i onda ti skidaš hlače,

ja sam već odavno skinula majicu,

i onda je tebe malo sram,

i onda je mene malo sram,

i onda ti ideš gore,

i onda ja idem gore,

i onda tebi smrdi iz usta,

i onda meni smrdi iz usta,

i onda ti upoznaješ moje prijatelje,

i onda ja upoznajem tvoje prijatelje,

i onda tvoj tata dodaje mene  na fejsbuk,

i onda moj tata dodaje tebe na fejsbuk,

i onda ti odeš kući,

i onda ja odem kući,

i onda si ti jako sam,

i onda sam ja jako sama,

i onda ti kažeš idemo na pivo,

i onda ja kažem idemo na pivo,

i onda ti slušaš moje djetinjstvo,

i onda ja slušam tvoje djetinjstvo,

i onda ne znamo kamo ćemo poslije,

i onda ne znamo što bismo radili,

i onda se ne držimo za ruke,

i onda odlazimo u krevet,

i onda ne možemo zaspati,

i onda gledamo koliko je sati,

i onda upalimo film,

i onda dočekamo jutro,

i onda ti misliš pička ti materina,

i onda ja mislim kurac ti ćaćin,

i onda ti pozdraviš dobro jutro,

i onda ja zaključam vrata.

 

 

foto: Sara Murk

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg