poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.



 

SPROVOD LICA

 

Teni su od petka navečer

otvorena usta

toliko da joj se vidi gdje na jeziku ima

dva pirsinga od opala.

 

Mirnina sestra će u crkvu

bez najlonki

jer ih je asfalt rasporio

na desnome koljenu

kad je trčala Mirni staviti

ljubičaste lenonke

jer Mirnino se oko nije htjelo zatvoriti

iako je bilo stakleno od Mirnina četvrtog rođendana.

 

Svjetlana nema ruž na usnama.

To su zapravo skorene oblizane

kapljice griota

kojima je uspješnije od svih lijekova

liječila plavičastu nesanicu

između ponoćne serije i tuširanja ujutro.

Nasuprot sivim ključnim kostima

usne su joj nepomično crveno divljale.

 

Žutom su šminkom Adeli pokušali prekriti

ispucale žile

na kapcima.

Esterina kosa nije stala u lijes

i to je njenoj baki slomilo srce.

Isplela joj je pletenicu

i odrezala je za vrijeme serviranja čaja

u dnevnoj sobi.

Dok su se pare mente dizale poput kobri

Esterine su kovrče siktale

iz gumice u bakinim rukama.

 

Klarini su roditelji željeli da

bude zatvoren

lijes njihove kćeri.

Tati je pozlilo kad su vidjeli

da pogrebno poduzeće

nije poštovalo njihovu želju

jer Klara leži

pred svima

kao što je ležala svakog petka poslijepodne

sama.

Modre borovnice vena

na koži boje maslaca

i tri mareličasta pramena posred čela

ispupčena gornja usnica

kao žemljica

i srebrni lak na noktima.

Mamu su joj zaključali u bijelu šupu

jer nije prestajala ponavljati kako Klara samo spava.

A Klara je uistinu spavala.

 

Tenin dečko Marko oplakivat će

Tenine pirsinge

od opala

i sve što su mu činili

do dvadeset i šeste godine.

Sad mu je dvadeset i pet.

 

Svaka izložba Mirnine sestre bit će o

staklenim očima.

 

Ne zna se hoće li tko doći i pitati za Svjetlanu.

 

Adeli su došli svi i svi su bili u crnom

i dečki su imali kravate i cure su imale haljine

i svi su imali molitvenike i maramice

i jednu tužnu uspomenu na Adelu

koja im je izmamila suzu na oko

i neće se više vratiti na njen grob

nitko.

 

Esteri su došla tri različita društva

iz tri različita popravna doma.

Iznad njenog će lijesa izrasti menta.

 

Klarinu će mamu otključati iz bijele šupe.

Bit će petak poslijepodne

i uspavana će je Klara dočekati kod kuće.

 

 

MAJICA IZ FRIŽIDERA

 

Crveno-bijeli H&M zamoli

roza Lanu Del Rey da mu sašije

nekoliko majica za nekoliko godišnjih doba.

Ona mu namigne i nastavi do večeri plivati u bazenu.

Položi roza Lana Del Rey navečer svoju glazbu u kolijevku

i sjedne za šivaći stroj.

U noći sašije Lana Del Rey majice

ujutro ih obuče

popne se na znojno crveno-bijelo čelo H&M-a

miče kažiprstima.

 

Obukla sam večeras Laninu majicu iz H&M-a

i sad smo na parkiralištu

i ne mogu se usredotočiti na ovo što mi radiš u hlačama

jer su dlake s majice po čitavome sjedalu auta

izgledam kao polarna medvjedica koja se linja.

Dlake su posvuda

ja sam večeras najdlakavija cura na parkiralištu

dlake s majice lijepe ti se za bradu

izgledaš kao dečki u trećem srednje

kad puste bradu godinu prije maturalne večeri.

Dlakavi maturant i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

Imaš bocu vode, molim te,

jer dlake s majice ušle su mi u usta

možda propjevam kao Lana Del Rey

kihnem ti u facu

pa dobiješ osmijeh idiota.

Dlakavi maturant idiot i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

U krevetu razmišljam o dlakavoj majici

i o Valeriji s tekstilnog fakulteta

rekla mi je Valerija s tekstilnog fakulteta da stavim majicu u frižider

da neće puštati dlake

da tako piše na stranici dvajsšestoj.

Jebala me roza Lana Del Rey da me jebala roza Lana Del Rey u kolijevci uz glazbu!

Jesi li se me sjetio kad si usisavao auto?

 

 

GUŠTERICA

 

Predugo sam čekala u kutiji

na porti pošte.

Video tepa kako sad sve o meni znaš,

sažetak iz enciklopedije upozorava na trikove moje anatomije

i prijatelj već godinu dana ima sličnu takvu, ista, ista! uz malo brige.

Nije pametno izazivati me hranom.

Kad mi je neugodno, dignem ruku

pa me snimaš jer ti je smiješno.

Ja sam prvo što djevojke ugledaju kad uđu u tvoju sobu noću.

Popišam im se po rukama i one se savijenih vratova nasmiju.

Obično traže ogledalo

kad odeš u kupaonicu po ručnik.

Tvoj brat mi je dao ime.

Tvoj tata je htio psa.

Tvoja mama voli tišinu.

Nema se, ustvari, puno toga za raditi ovdje.

 

  

 

ŽIVOTOPIS

 

Zaposlite me,

mene i moju odjeću iz devedesetih.

 

Strahujete li da se neću uklopiti:

djeca me vole jer izgledam kao oni,

žene me vole jer ne izgledam kao one,

dečki me vole jer izgledam.

 

Zaposlite me,

moju nevinost, moju koncentraciju, moje iskustvo. Nemam ih.

 

Zaposlite me,

moju državnu maturu, dekanski rok, otvorite gornji perforirani dio.

 

Zaposlite me,

moje bilješke s predavanja, iskopirane knjige i nepotpisane skripte.

 

Zaposlite me,

moje oznojene pazuhe pod košuljom, moje uske traperice u kojima ću

nakon ovog razgovora večeras na koncert.

 

Zaposlite me,

moj Cartoon Network engleski, moj Guten Tag! Tokio Hotel njemački od

devet godina, moj španjolski La ursupadora, fabrica de la familia Bracho.

 

Zaposlite me,

moje naslovne fotografije na Facebooku, moje komentare na YouTubeu,

moje pratitelje na Instagramu, moje postove na Tumblru.

 

Zaposlite me,

na jako dugo, na gradele, na uopće.

 

Zaposlite me,

moju volju za životom, silno neznanje i lako oporavljajuće zdravlje.

 

 

SNAPCHAT

 

Najprije ti kažeš idemo na pivo,

na što ja kažem idemo na pivo,

i onda ti naručiš pivo,

i onda ja naručim pivo,

i onda se ti puno smiješ,

i onda se ja puno smijem,

i onda ti skidaš hlače,

ja sam već odavno skinula majicu,

i onda je tebe malo sram,

i onda je mene malo sram,

i onda ti ideš gore,

i onda ja idem gore,

i onda tebi smrdi iz usta,

i onda meni smrdi iz usta,

i onda ti upoznaješ moje prijatelje,

i onda ja upoznajem tvoje prijatelje,

i onda tvoj tata dodaje mene  na fejsbuk,

i onda moj tata dodaje tebe na fejsbuk,

i onda ti odeš kući,

i onda ja odem kući,

i onda si ti jako sam,

i onda sam ja jako sama,

i onda ti kažeš idemo na pivo,

i onda ja kažem idemo na pivo,

i onda ti slušaš moje djetinjstvo,

i onda ja slušam tvoje djetinjstvo,

i onda ne znamo kamo ćemo poslije,

i onda ne znamo što bismo radili,

i onda se ne držimo za ruke,

i onda odlazimo u krevet,

i onda ne možemo zaspati,

i onda gledamo koliko je sati,

i onda upalimo film,

i onda dočekamo jutro,

i onda ti misliš pička ti materina,

i onda ja mislim kurac ti ćaćin,

i onda ti pozdraviš dobro jutro,

i onda ja zaključam vrata.

 

 

foto: Sara Murk

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg