poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.



 

SPROVOD LICA

 

Teni su od petka navečer

otvorena usta

toliko da joj se vidi gdje na jeziku ima

dva pirsinga od opala.

 

Mirnina sestra će u crkvu

bez najlonki

jer ih je asfalt rasporio

na desnome koljenu

kad je trčala Mirni staviti

ljubičaste lenonke

jer Mirnino se oko nije htjelo zatvoriti

iako je bilo stakleno od Mirnina četvrtog rođendana.

 

Svjetlana nema ruž na usnama.

To su zapravo skorene oblizane

kapljice griota

kojima je uspješnije od svih lijekova

liječila plavičastu nesanicu

između ponoćne serije i tuširanja ujutro.

Nasuprot sivim ključnim kostima

usne su joj nepomično crveno divljale.

 

Žutom su šminkom Adeli pokušali prekriti

ispucale žile

na kapcima.

Esterina kosa nije stala u lijes

i to je njenoj baki slomilo srce.

Isplela joj je pletenicu

i odrezala je za vrijeme serviranja čaja

u dnevnoj sobi.

Dok su se pare mente dizale poput kobri

Esterine su kovrče siktale

iz gumice u bakinim rukama.

 

Klarini su roditelji željeli da

bude zatvoren

lijes njihove kćeri.

Tati je pozlilo kad su vidjeli

da pogrebno poduzeće

nije poštovalo njihovu želju

jer Klara leži

pred svima

kao što je ležala svakog petka poslijepodne

sama.

Modre borovnice vena

na koži boje maslaca

i tri mareličasta pramena posred čela

ispupčena gornja usnica

kao žemljica

i srebrni lak na noktima.

Mamu su joj zaključali u bijelu šupu

jer nije prestajala ponavljati kako Klara samo spava.

A Klara je uistinu spavala.

 

Tenin dečko Marko oplakivat će

Tenine pirsinge

od opala

i sve što su mu činili

do dvadeset i šeste godine.

Sad mu je dvadeset i pet.

 

Svaka izložba Mirnine sestre bit će o

staklenim očima.

 

Ne zna se hoće li tko doći i pitati za Svjetlanu.

 

Adeli su došli svi i svi su bili u crnom

i dečki su imali kravate i cure su imale haljine

i svi su imali molitvenike i maramice

i jednu tužnu uspomenu na Adelu

koja im je izmamila suzu na oko

i neće se više vratiti na njen grob

nitko.

 

Esteri su došla tri različita društva

iz tri različita popravna doma.

Iznad njenog će lijesa izrasti menta.

 

Klarinu će mamu otključati iz bijele šupe.

Bit će petak poslijepodne

i uspavana će je Klara dočekati kod kuće.

 

 

MAJICA IZ FRIŽIDERA

 

Crveno-bijeli H&M zamoli

roza Lanu Del Rey da mu sašije

nekoliko majica za nekoliko godišnjih doba.

Ona mu namigne i nastavi do večeri plivati u bazenu.

Položi roza Lana Del Rey navečer svoju glazbu u kolijevku

i sjedne za šivaći stroj.

U noći sašije Lana Del Rey majice

ujutro ih obuče

popne se na znojno crveno-bijelo čelo H&M-a

miče kažiprstima.

 

Obukla sam večeras Laninu majicu iz H&M-a

i sad smo na parkiralištu

i ne mogu se usredotočiti na ovo što mi radiš u hlačama

jer su dlake s majice po čitavome sjedalu auta

izgledam kao polarna medvjedica koja se linja.

Dlake su posvuda

ja sam večeras najdlakavija cura na parkiralištu

dlake s majice lijepe ti se za bradu

izgledaš kao dečki u trećem srednje

kad puste bradu godinu prije maturalne večeri.

Dlakavi maturant i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

Imaš bocu vode, molim te,

jer dlake s majice ušle su mi u usta

možda propjevam kao Lana Del Rey

kihnem ti u facu

pa dobiješ osmijeh idiota.

Dlakavi maturant idiot i polarna medvjedica otvorenog šlica večeras na parkiralištu!

U krevetu razmišljam o dlakavoj majici

i o Valeriji s tekstilnog fakulteta

rekla mi je Valerija s tekstilnog fakulteta da stavim majicu u frižider

da neće puštati dlake

da tako piše na stranici dvajsšestoj.

Jebala me roza Lana Del Rey da me jebala roza Lana Del Rey u kolijevci uz glazbu!

Jesi li se me sjetio kad si usisavao auto?

 

 

GUŠTERICA

 

Predugo sam čekala u kutiji

na porti pošte.

Video tepa kako sad sve o meni znaš,

sažetak iz enciklopedije upozorava na trikove moje anatomije

i prijatelj već godinu dana ima sličnu takvu, ista, ista! uz malo brige.

Nije pametno izazivati me hranom.

Kad mi je neugodno, dignem ruku

pa me snimaš jer ti je smiješno.

Ja sam prvo što djevojke ugledaju kad uđu u tvoju sobu noću.

Popišam im se po rukama i one se savijenih vratova nasmiju.

Obično traže ogledalo

kad odeš u kupaonicu po ručnik.

Tvoj brat mi je dao ime.

Tvoj tata je htio psa.

Tvoja mama voli tišinu.

Nema se, ustvari, puno toga za raditi ovdje.

 

  

 

ŽIVOTOPIS

 

Zaposlite me,

mene i moju odjeću iz devedesetih.

 

Strahujete li da se neću uklopiti:

djeca me vole jer izgledam kao oni,

žene me vole jer ne izgledam kao one,

dečki me vole jer izgledam.

 

Zaposlite me,

moju nevinost, moju koncentraciju, moje iskustvo. Nemam ih.

 

Zaposlite me,

moju državnu maturu, dekanski rok, otvorite gornji perforirani dio.

 

Zaposlite me,

moje bilješke s predavanja, iskopirane knjige i nepotpisane skripte.

 

Zaposlite me,

moje oznojene pazuhe pod košuljom, moje uske traperice u kojima ću

nakon ovog razgovora večeras na koncert.

 

Zaposlite me,

moj Cartoon Network engleski, moj Guten Tag! Tokio Hotel njemački od

devet godina, moj španjolski La ursupadora, fabrica de la familia Bracho.

 

Zaposlite me,

moje naslovne fotografije na Facebooku, moje komentare na YouTubeu,

moje pratitelje na Instagramu, moje postove na Tumblru.

 

Zaposlite me,

na jako dugo, na gradele, na uopće.

 

Zaposlite me,

moju volju za životom, silno neznanje i lako oporavljajuće zdravlje.

 

 

SNAPCHAT

 

Najprije ti kažeš idemo na pivo,

na što ja kažem idemo na pivo,

i onda ti naručiš pivo,

i onda ja naručim pivo,

i onda se ti puno smiješ,

i onda se ja puno smijem,

i onda ti skidaš hlače,

ja sam već odavno skinula majicu,

i onda je tebe malo sram,

i onda je mene malo sram,

i onda ti ideš gore,

i onda ja idem gore,

i onda tebi smrdi iz usta,

i onda meni smrdi iz usta,

i onda ti upoznaješ moje prijatelje,

i onda ja upoznajem tvoje prijatelje,

i onda tvoj tata dodaje mene  na fejsbuk,

i onda moj tata dodaje tebe na fejsbuk,

i onda ti odeš kući,

i onda ja odem kući,

i onda si ti jako sam,

i onda sam ja jako sama,

i onda ti kažeš idemo na pivo,

i onda ja kažem idemo na pivo,

i onda ti slušaš moje djetinjstvo,

i onda ja slušam tvoje djetinjstvo,

i onda ne znamo kamo ćemo poslije,

i onda ne znamo što bismo radili,

i onda se ne držimo za ruke,

i onda odlazimo u krevet,

i onda ne možemo zaspati,

i onda gledamo koliko je sati,

i onda upalimo film,

i onda dočekamo jutro,

i onda ti misliš pička ti materina,

i onda ja mislim kurac ti ćaćin,

i onda ti pozdraviš dobro jutro,

i onda ja zaključam vrata.

 

 

foto: Sara Murk

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg