poezija

Antonio Karlović: Rez

Pjesme Antonija Karlovića (1994., Zagreb) dosad su objavljene u nekoliko časopisa u Hrvatskoj i regiji. 2017. godine osvojio je prvo mjesto na međunarodnom Festivalu poezije mladih u Vrbasu.



 

HRVOJE

 

Prilazi mi Hrvoje

čitam njegove tanke ruke i pretjerano grubo rukovanje

taj očiti manjak samopouzdanja kojeg krije

čitam njegove pjesme o moralnosti svemira

čitam o smislu umjetnosti

priče o silnim bivšim djevojkama

čitam njegove čvrste stavove

i obećanja, tolika obećanja

kako će promijeniti svijet

milom il silom

 

Čitam njegovu vlažnu mračnu sobicu

sate i sate, noći i dane samovanja

čitam čitanje klasične njemačke filozofije

pisanje dugih beznačajnih riječi

čitam inaćenja

čitam Hrvoja: pjesnika, filozofa, filmskog kritičara

čitam čovjeka koji studira već sedam godina

lažnog moralista lenjinista jazavca

čitam da sve čudake svijeta

privlači poezija

 

Ljubim

ljubim našu konzumerističku civilizaciju

koja isušuje život iz svega ljudskog

ljubim

ljubim

ljubim što danas nitko ne čita poeziju

i što je svaki Hrvoje ovog svijeta

nečitan odbačen neutraliziran nemoćan

pjesnik

 

 

PLAŠIM SE PRIMORSKIH GRADOVA ZIMI

 

Plašim se primorskih gradova zimi

i njihovih praznih ulica

 

svi su se otišli ugrijati

trgovine su zatvorene

 

Plašim se primorskih gradova zimi

i oštrog vjetra koji nosi sol

 

zavlači se po uskim prolazima

pod prazne stolice kafića na plaži

 

Plašim se pjesme klapa na radiju

a nigdje nikog da ju čuje

 

da zapjeva toplim glasom

ili da se makar sjeti

 

vrućih dana i lakih koraka

na ovom bijelom kamenu

 

Plašim se ljeta u svom životu

ta primorski gradovi znaju

 

sve će te živo napustiti

kad dođe zima

 

 

FLAGELANTI

 

Vrijeme je da si priznamo

naša golotinja nikog ne može zavesti

naša ogoljena krvava srca na podu

nitko ne primjećuje

osim nas koji se otkrivamo versama

 

samo jedni druge gledamo

samo se jedni drugima svlačimo

samo si jedni drugima zavidimo

i gadimo

 

Pjesništvo u nas danas čini

dvjestotinjak ljudi

bolesnih čudnih ljudi

koji misle da ikoga iskreno zanimaju

njihove pjesme

 

Mi smo posljednji flagelanti

voajerski flagelanti

u sekti stiha

 

samo jedni druge gledamo

samo jedni druge mučimo

dok sanjamo veliku pozornicu

 

Tu veliku pozornicu

na koju ćemo se popeti

goli izgrebeni unakaženi

i promijeniti svijet

 

Svijet koji ne zna ni naše idole

baš ga briga za nas

i naše nespretne orgije

 

Orgije posljednjih flagelanta

u kojima svatko samo sebe samog

zadovoljava

i sakati

 

 

REZ

 

Moja me frizerka ne razumije

nikako se ne susreću

moje želje i njeni rezovi

svi to znaju svi to vide

i s druge strane ceste

zapaze moju kosu - corpus delicti

jednog lošeg odnosa

 

moja me frizerka ne razumije

i svakim posjetom to postaje

sve više očito sve više očito

a danas je prekardašilo

nismo jedno za drugo

htio bih joj reći

problem je u mome izrastu, a ne u tebi

možemo uvijek ostati prijatelji

 

ali kako, kojim tonom

raskinuti ovu čupavu nit

što sve je kraća i kraća

dok otvaram vrata salona

zar se i ti ne slažeš

bolje je da prekinemo ovo mučenje

ne valja ni haljinu krpati

a kamoli...

 

molim te ne plači

molim te ne plači

molim te ne plači

sa škarama u rukama

 

 

B.B.

 

B.B. je veliki pjesnik.

Cijeli jedan narod diše

u ritmu njegovih stihova.

Priznata mu država

isplaćuje povlaštenu mirovinu.

 

B.B. je veliki pjesnik

i večeras za stolom sjedi sam.

Htio bi da mu se pridružiš.

Ti i tvojih 37 godina manje.

Htio bi da sjedneš do njegove

stare, bolesne jetre.

 

B.B. je veliki pjesnik

koji je ostao sam.

Žena ga je napustila.

Prijatelji mu ostarili.

Koža mu je poružnila.

Snovi mu se nisu obistinili,

osim jednoga - da bude veliki pjesnik

 

i B.B. je veliki pjesnik.

Svako dijete mora napamet

znati njegove stihove,

inače pada razred.

Poezija velikih pjesnika

nije umjetnost nego ucjena,

 

a B.B. je veliki pjesnik

koji večeras za stolom sjedi sam.

Ne smije popiti ni jednu gorku,

ne može privući ni jednu slatku.

Sve su njegove priče,

priče o pijanstvima i ženama, dosadne.

Svi su njegovi stihovi

svima već dobro znani.

Ničim ne može iznenaditi.

Ništa ne može izreći.

Može samo izrecitirati svoju eulogiju

i istrunuti.

 

 

HODNICI

 

Dom je tamo gdje se snalaziš

i kad nestane

struje u ponoć.

Mrak. Dunkel. Crno

okružilo me večeras.

Mora da je vjetar

prevrnuo stup.

I kiša kao da ne pada

već leti na njemu.

A ima je bome.

Gledam kroz kuhinjski prozor.

Ulica je prazna.

Noć je svijetla kao dan

kada nestane struje

u najkasniju uru.

Ne dotičem zidove

dok hodam do sobe

kroz sjenu tame.

Lako je. Mogao bih

to i žmirećki

jer noć je kao dan.

Noć je kao dan.

I noć je kao dan

kad si doma.

 

 

 

 

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg