poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.



 

KOJI SU ČEKALI SMRT 

 

1.

 

rekla je: moja je nona svaku večer čekala srčani udar

mirno sjedila ukrštenih ruku

dok je nono psovao na televizor

voditelja stanje u državi crkvu

gađao kuhinjskom krpom ekran

među nožnim prstima zapinjao joj je pijesak

čekala jer a šta će

potpuno spremna da nas sutra ne vidi

s frižiderom krcatim za mjesec dana ručaka

ormarom punim odjeće iz kojeg je uvijek vadila crnu

navečer je odijevala cvijeće

skidala najlon s kauča spremna

s krunicom koja je prestala svijetliti u mraku spremna

sa škurama namještenim tako da zraka sunca pada na njezin jastuk

spremna da sve stane kad meteorolog najavi olujno jugo

 

2.

 

ostavili su ga tako na rivi uz brodove

jutros ili možda sinoć

da ga nađe pekar na električnom vozilu

žena koja priča samo sa svojim psom

čovjek koji puši cigaretu i dok spava

vodič u muzeju odjeven u muzejsku odoru

(iako tamo ne radi već godinama)

starac koji vječno nosi plastičnu vrećicu punu ribe

vlasnik kafića koji ga istovremeno otvara i zatvara

čovjek koji spava danju a noću skuplja potpise

za predsjedničku kandidaturu

devet sakatih mačaka

i onaj pas s kojim žena jedino priča

da se posvađaju u zoru

uz kliktanje galebova

i trubljenje brodova koji izlaze iz luke

presijecajući more kao tek naoštrenim nožem

zaključivši kako truplo treba ostati tamo

starac će reći: siguran sam da sam stajao pored njega

dok je jučer ujutro kupovao kruh,

to je prijatelj rođaka matine žene u četvrtom koljenu

prošlo je ljeto radio na kočarici

reći će čovjek ne vadeći cigaretu iz usta,

ma to je mali od ante šta se odselio u ameriku

reći će vlasnik kafića

dok će sunce zaroniti dokaze u more

brišući s rive tragove dana

 

3.

 

u srednjoj školi lovio sam mačke

penjao se po drveću

spajao drške metli

posuđivao ljestve od vatrogasaca

učio mačji jezik šuljanje po mraku

gledao filmove sa bruceom leejem

zapostavio obitelj prijatelje sebe

čitao forume prijatelja životinja

kupovao najskuplju mačju hranu

sve sam ih davao njemu

sto kuna po komadu

dok sam noću sanjao daleka putovanja

iz sna bi me prenulo mučno mjaukanje

iz njegovog stana

 

još ponekad kupim mačju hranu

stavim ju na prozor

gledam kako nestaje u nevidljivim tijelima

 

4.

 

rekla je: pa vi ne znate da je tada državni praznik

za moj je rođendan najveća potrošnja vode na otoku

svi izađu iz svojih stanova ostave slavine da teku

dok se cijelo kopno ne spoji s morem

i odnese turiste daleko

gdje im neće smetati cvrčanje cvrčaka

i što ne mogu do svake plaže autom

otočani jedini ostaju nadgledaju poplavu

s crkvenog zvonika

motaju debele cigarete smiju se

kako je dobro da su naplatili akontaciju

spremni na redukciju vode i renovaciju apartmana

a crkvena zvona udaraju kao da je dan grada

baš kao da je državni praznik

 

kasnije će šime svojim špurtelom skupiti turiste

u šarenu kuglu recikliranog otpada

 

 

OBUKLA JE SVE MRTVE 

 

obukla je sve mrtve, u ovom gradu

izrasli smo joj iz pupka

svih desetoro, naslagali se

jedan iznad drugoga

kao linije na štokovima vrata

u istoj sobi spavali

grijali hladna stopala zimi

ljeti raširenih ruku molili za vjetar

sve mrtve je obukla, svojim rukama

češljala im kosu, unazad

popravljala nabore tkanine

sklapala oči ljubila u čelo

kao noćna leptirica spretno, kružila

oko vruće smrti gojila djecu

izbjegla žarulju ispratila druge

u nježnost

netko će od nas sutra obući nju

u istoj sobi, nas desetoro

sašit će joj haljinu od leptirovih krila

na prstima ostat će prah

neće moći poletjeti

zarezat ćemo u drvo prvu pogrešku

odmah iznad najstarijeg sina

 

 

LOV NA PTICE PJEVICE 

 

kažu mi ne diraj

to će samo zarasti

ovu kuću sam sâm

sa svoje dvije ruke

jesi li ikad gledala kako zarastaju

linije na dlanovima

do škole pješačila po snijegu

pet kilometara

dva para cipela

jedne samo za crkvu

prerasla sam ih i plakala

mama je rekla

naći ćemo iste takve

ali nisam više išla u crkvu

kruh i mast

kruh i grožđe

skrivala čokoladu

da ima za božić i rođendan

od maminog kaputa

meni jakna

sestri suknja

kažu ne diraj

to će samo zarasti

isperi u rakiji

a meni je u glavi samo

uskoro će sezona lova

na ptice pjevice

nono će ju opet propustiti

na sprovodu je bio vrlo jasan

kad iz groba nije odgovorio na poziv

 

 

KŽ 121

 

Srijedom sklapamo ruke u molitvu za bonacu.

Sjedimo predugo na obali, brojimo koliko će galebova

večerati dok plameno klupko ne potone.

Pod slamnatim šeširom ne osjećamo izmjene dana.

Uvijek je srijeda i nikamo ne moramo otići.

Onda legneš pored mene i naše su ruke kazaljke sata -

uvijek spojene, uvijek je podne, nona postavlja stol,

juha zamagljuje nonotove naočale, psuje.

Skidam sandale, bosa trčim do kuhinjskog stola

po hladnim pločicama ostaju tragovi stopala

i uvijek zakasnim.

Stolica je, vilica je, ulica je tuđa.

Srijedom sklapamo ruke u molitvu za bonacu.

Čekamo sandulu da uplovi iza rta.

Broj 121 za isto toliko osmijeha.

Kasnimo samo deset godina.

Uvijek je srijeda i nikamo ne moramo otići.

 

 

foto: Kristina Kolđeraj

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg