poezija

Monika Herceg: Neprozirnost magle

Monika Herceg (1990., Sisak) studentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskog radija te u antologiji pjesnikinja "Ovo nije moj dom". Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju, Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra "Stevan Sremac" 2017. Za rukopis ''Početne koordinate'' dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike 2017. Član je uredništva časopisa Poezija.



 

gluhe mačke

 

kad je gromovnik presložio nebo

prvi grom udario je u našu štalu

a drugi u mladu katu

 

zakopali su je do glave

u vrt kraj gredica luka

i čekali dva dana

da joj proklijaju ruke

iz mokre crnice

 

bilo je to još jedno čudo

kojem su svjedočili seljani

naše gluhe mačke nesretno su mijaukale

ne mogavši čuti svoje glasove

ni preduće utrobe pune miševa i mačića

a kata je nosila munju pod srcem

koje je preskakalo

kao pokvarena igračka

 

 

zmijske smrti

 

najmlađi brat moje bake

dugo je ležao licem u sijenu

prije nego su pronašli

njegovo mlado truplo

 

kad su orasi provirili iz zelenih tobolaca

skupio je njihove naborane glave

razbio ih i gole samljeo

nedjeljna gibanica mirisala je

na povratak

 

predvečer mu u potiljak

spremiše metak

koji ga je povukao prema

središtu zemlje

 

nad njim su bdjele riđovke

kao strane kompasa

raščetvorivši tako smrt

koja je spavala u njemu

 

 

rast

 

rezali su drveće kao svinje

i ponekad se činilo da više krvi isteče

kad hrastu prerežu povezanost s tlom

nego kad svinju objese

da izađe iz nje

ostatak smrti

 

razgranatost korijenja sjekli su u pakete

skrivajući u tlu bolesti

i onečišćenje bukom

 

vidjeli smo

dimnjake koji oblacima probijaju trbuhe

grad koji se širi kao tuberkuloza

vjetar bez smjera koji ne znamo imenovati

rast koji je nemoguće ograditi

 

kad se baka udala bila je stara cura

željezara je već izrasla u složeno biće

koje je hranilo svu svoju djecu

a njene dugačke stostruke ruke

kojima su gmizale utrobe vlakova

otpetljavale su se širom svijeta

 

 

vlakovi

 

kad je prošao prvi vlak

učinilo se seljanima da je noć svijeća

koja se pali i gasi

prema volji glasnog stroja

i ništa više nije ostajalo

sveto i tiho

 

samo je kata voljela bučne metalne gusjenice

utorkom je vodila ovce i krave

na ispašu kraj pruge

i promatrala poslušno

kako razgovaraju s bogom

 

 

neizbježnost

 

prije prvog snijega uvijek dođu ciganke

kao da predosjete pomračenje

koje se istiskuje iz uranjenog gušenja jeseni

lomljenje drvenih leđa doline

pod teškim tijelom vjetra neprimjetno je

kao preobrazba tijesnih ličinki u hrušteve

uznemirena zemlja odguruje korake

dok rastjeruje gujavice iz obraza

u kasnim jesenskim danima

nebo se začas napuni predvečerjem

pa sitna prokletstva ulaze u oči

neočekivano kao vinske mušice

 

kažu da ih treba pustiti preko praga

i ugostiti

inače bace uroke na potomke

susjedova žena tri je puta zanijela

i uvijek izgubila plod

nakon što su potjerali ciganku

 

da razrijedi čaranje

baka čuva češnjak na rubu kreveta

i brezu je posadila

točno ispod prozora

kad prvi roj svjetla uđe u brezine kosti

jasno čujemo kako o staklo kuca

neizbježnost cvjetanja

nevidljivi prsti

iz uhvaćenih uroka

 

 

naslućivanje

 

povratak zime započinje prostiranjem debele

plahte magle na razorene bašte

umotani snom rijetko naslutimo korak

tih kao prikradanje lisica u kokošinjac

i stjecanje mudrosti

 

udišu se i izdišu kilometri noći

započinje sazrijevanje hladnoće

u prvi jutarnji mraz

polja su stratišta kojima se povlače

kišom natopljeni duhovi

neubranih gomolja

krumpira i cikle

 

umor hlapi kroz smrznute brazde sve ranije

i dugo nad njima bdije kao zabrinuta majka

uskoro će sve leći u tamu koja će

ublažiti bolove rasta

 

 

lov

 

 

noć izrasta iz lisičjih kralježnica

odvajajući se od mokrog tijela

neprimjetno poput zemljinog okreta

njuške su napete praćke

zrak im zvecka brkovima

kao da vjetar stresa zvijezde

u duboku bjelinu

 

prije svitanja lovci prte snijeg do čeke

pa strpljivo satima

namještaju oči u nišane

kao iščašene zglobove

 

zimsko jutro osuto je smrtima

kao jesen crvenim bobicama

 

iz otvorenih rana

nijemi duhovi pijetlova

podignu glave poput ticala

i kukuriču bezglasno

dok se ne ukape

u neprozirnost magle

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg