poezija

Anamarija Mutić: Polaroid

Anamarija Mutić rođena je 14. rujna 1998. u Požegi. Završila je prirodoslovno-matematičku Gimnaziju u Požegi, a sad studira hrvatski jezik i književnost i pedagogiju na Filozoofskom fakultetu u Splitu. Pobjednica je literarnih natječaja Goranovo proljeće (kategorija učenika osnovnih škola, 2013.), Moja Fejs priča (2013.), Volim Hrvatsku (2013.), Goranovo proljeće (kategorija učenika srednjih škola, 2016.), Po(e)zitiva (2016.). Sudjelovala je na državnoj smotri LiDraNo za literarne radove 2015., osvojila je drugo mjesto na međunarodnom konkursu Mihajlo Kovač za poeziju u kategoriji srednjih škola. Njeni su radovi objavljivani u zborniku Župančićeva Frulica (2013.), Zborniku Savremene Ljubavne Poezije pod pokroviteljstvom Kreativne radionice Balkan, časopisu filozofskog fakulteta u Splitu The Split mind, zborniku Višeglasje: Zbornik odabranih pjesama 6. Europskog Fejsbuk pjesničkog festivala, zborniku Džepni oblak (2015.), antologiji Poslednji cvetovi zla (2016.), zborniku Kaži mi tko si (2016.). 2016. godine također je sudjelovala u finalu International Music and Poetry Festa, a u listopadu 2016. široj publici se predstavila na skupnoj izložbi konceptualne umjetnosti Art Adria Annale kao najmlađi umjetnik. Uz poeziju piše i glazbu, a 2016. godine izdala je prvi singl naslovljen Naš svijet.



 

 
Mekoća 
 
Tebe je začelo 
nježnim guranjem u pupak
pozdravljeno svime 
nalik fizičnosti 
kad odljepljenje jezika 
s nepca pita 
odgađanje buke, 
 
izrodilo riječima
kao buhtlicu 
još tišeg.
 
 
 
 
 
Nije amen sve što boli
 
oklop moga ljudstva
gomila
dijabetes
i tišinu
neozvučenost gudala
 
ginem
u ime oca i firma
i vrata svetoga
doma
mene, mene, neoprana
jabuka
 
 
 
 
 
 
Kako je Lukino išta otad Bog
 
Luka je vjeru začeo na stepeništu kad je stao pretresati dati komad svemirštine.
 
vodiš ljubav s neartikuliranom energijom
ja sam pronađena u tom svemiru i materija mi je žmarak cjeloće
 
rađam oganj
cijedi me prodiranje Tarzana 
mimo pet čula
ja sam indijanska žena 
blagi potpaljivač zanesenosti u čovječjem Bogu
 
tebi koji plodiš virtuoznošću 
hraniš mravima
crvenim ovrpčane noge  
tijelo je apstrakcija zasićenosti
 
predajem ti jastvo zanosa
idi u svjetlost
uzdigni se neka se uzdigneš uzdići će te moji mravi  
(budi gore ostani kakav virtuoz)
 
u škripcu blagosti postojanja
živim ti bit u manifestu
mojih mravi suza i blaženstvo
 
 
 
 
 
Jus ad bellum
 
rano je jutro i slušam kako u šupljini instrumenta bog napušta još jednog leptira 
slamaš se pod mojim bedrima i intenzivno grebeš nebesa jer sviće a još uvijek te drži 
mučnina od 
      jučerašnje sintetike.
današnja misija: mrziti leptira iz dubine duše ne samo zbog uništena jutra već i zbog stanja uma. ranjivost se manifestira kao posljedica prvog tromjesečja trudnoće – žuta umjetnina koja udara na usta – zato si savršen virtuoz kroz čija je crijeva prošlo više gramaže ilegalnog nego što će ikada proći kroz moje nevine ruke.
prisili se da blago otvoriš oči i
                              prostenji
                                        kako da oprostim leptiru koji počiva u gitari? 
najezda tišine, još mučnine uz znoj i lateks 
predvečerje – ubijeno si prevaljen preko dvije dimenzije, a ja molim sve u što navodno ne vjerujem samo da ti pruži onoliko svijesti koliko je potrebno da osjetiš moje prste među svojima.
prožet užasnim nemirom iznenada ustaješ, drhtavo i nesigurno nosnicama filtriraš smrt iz akustare, ravnalom uzduž presijecaš pokojnika iz prve
i,
      čini mi se da ovako uvečer
                    samo natopljen si stihovima koje posvećujem svima osim tebi
 
 
 
 
 
 
žvaka: spokoj-nespokoj
 
KAKVA BI klizavost 
BILA u pitanju
 
              
da me po pola tijela rastavi
 
na cesti otišle plodnosti
dok vozači viču
hoćeš još dugo tu
istjecati jogurte
vinske mušice iz malog mliječnog tetrapaka 
na slamku 
srčite  slobodni pad 
mojih kapaka
 
 
 
 
 
Voljenje
 
oslobađamo se iz krletke
gnijezdim usne
pod krila
tu je moj lijes
ljubim
uveo kljun
puding i
dijabetes nadražuju
nabrekao trbuh
 
molim te
   ispod ove cjeloće
ne reci da čuvat ćemo tek
ptičicu
 
 
 
 
 
 
Vabljenje djevojčice
 
svako podne ručanje kurca
da nesmetano guraš prste u moje pletenice 
jer ti kosa ne raste dvadeset godina 
otkako si navukao rebe do struka i 
šapnuo mi da ti se sviđa što imam mesa
 
 
 
 
 
Ortus
 
naše Adamovo rebro
u obliku čovječice
postat će svjesno
našeg lica
i to iščekivanje obilje je sreće pored
sve sreće
što će se danas dogoditi
 
 
 
 
 
Hematomi 
 
kako razviti jastvo i tvojinu u treće tijelo
ako su crveno 
i plavo
nešto žuto i zeleno
jednako konfuzni kao počelo:
udarac u kurac i pičku
nakon kojega moja tijela slaviš kao novootkriveni totem
ako ne i nešto čudesnije
 
 
 
 
 
Kainovi biljezi
 
prvo sjeme, kaleme, aršine ukrućenosti zemlje, 
 
   oprosti 
 
ja sam ti vječna neobičnost doručaka domaćin i hranitelj kapljica isise i dajem ti
krvi elisu za dizanje gucić  prvog zraka evo sam ti potpuna zanos i kiša vreća za rascvaljenost pupkovine skandiranje na spomen postojanja i isparavanje svake
žeđi
 
    što te ničja jutra na prvu nisu voljela
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg