poezija

Andrea Debak: Pjesme

Andrea Debak rođena je u Splitu 1984. godine. Po zvanju je stručna prvostupnica javne uprave i certificirani menadžer u medijima. Njezina poezija je objavljena na portalima: Knjigomat, bivši Poezin, Balkanski književni glasnik, Strane, DIOGEN (najbolja pjesma 2011.). Na natječaju „Joan Flora“ 2011. osvojila je drugu nagradu za pjesnike do trideset godina. Također, zastupljena je u pjesničkim zbirkama „Duhovna konekcija“ Udruženja za kulturu „Novo Sarajevo“, u zbirci za natječaja za najljepšu lirsku pjesmu Erato 2004. i zborniku Međunarodnoga festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“ 2011. Ušla je u širi natječaja Na vrh jezika za 2018. Također piše poeziju i prozu za djecu.



 

 

Sakupljač svjetlosti

 

Nikad nisam planirala sakupljati svjetlost

iako sam podsvjesno znala da u meni vrišti nešto

nalik proljeću

Nešto što izvire i ne pripada mi

opipljivo kao ekstaza tijela

kad dehidrirano i gonjeno kolovozom

neočekivano biva bačeno u dubine otvorenoga mora

 

Smatram da je svjetlost najljepša mudrost

koju možeš zariti u mrak

Svjetlost je samonikla i izrasta na tlu tišine

Jačina spektra varira

ako se njezine zrake sakupe

I naguraju u skučeni prostor

 

Svjetlost može biti toliko snažna

da cijelu Zemlju možeš zagrliti suzama

a da nisi raširio ruke i rastvorio rebra

Unatoč prividnoj grubosti izražavanja

primi ovaj dar što ga bez dopuštenja upravo zarih

u tvoju crnu toplu površinu:

Svjetlost sam sakupljala vjerno između proklinjanja

kao berač gljive

Čekala sam ih kao što svjetioničar čeka bijes bure

da umrlo more isprede u slanu koprenu

do njegova samotna tijela

 

 

 

 

 

 

Životinja

 

Ne možeš upregnuti tijelo

da neprobavljeni sadržaj tegli za tobom

Zaprežna životinja podmićuje se toplim obrokom

a ti svoju mrcvariš zaboravljivošću

životinjo

Jutros si joj u zdjelu gurnuo promrzli zrak

i za ručak je nadopunio strahom i boljim ljudima

Čašu punu mraka iskapila je za večeru

a prije počinka nisi ugnijezdio sebe u njezino lice

i izrekao čaroliju kajanja

Kad si joj posljednji put za stolnjak

raširio svoje tijelo

na koji bi ona posložila tvoje udarce

i ukuhala se u tvoju zapregu

na putu do tijela

tvojega

 

 

 

 

 

 

 

Ženski ormar

 

Najčešće mi je prokleto pretežak ovaj ormar

Škripavom u hodanju vrata klepeću

lijevo

desno

mesnat i lijen utisne me u svoje gladi

i poklopi kad to najmanje treba

pa bih sita požderala i sebe i njega

 

Psujem

kad mu nježne ladice hirovito poispadaju iz ležaja

pa se pretrpane čokoladom vrate

k meni u ovisnost

Raspukla nepostojanost uz toplu peć

radije će biti ova plačljiva slijepa grdosija

 nego skok u vis

Svašta

 

Al' u danima kad sunce proviri kroz usjeke i oštećenja

u moja stopala uskoči sav

pa nas teške vinem na duge staze

Hoće li ga umor opet postaviti u novo čekanje

ili ćemo pod dugom utrčati razvaljeni

okrvavljeni i živi po Još

 

 

 

 

 

 

 

Kuća

 

Ako sam u porodu nastanjena kuća

zašto svaki put otresaš cipele

zašto kucaš prije ulaska

zbog čega pred vratima držiš bodljikavi otirač

Ja sam kaput

a ti prestani biti moja izmišljena zakrpa

Radije udomi mekane zidove

i zagrli ih u rušenju

Pomiriši zemlju kada pada kiša

Upitaj kišu zbog čega pada

 

Ova kuća je kontinentalni grad

Njegove mračne tunele i ljepljive staze

što vode do gladnih utvrda

nisu sagradili robovi i kraljevi

Podigoše ih izmišljene suše i rijeke

kojima pokušavaš

a ne možeš zaustaviti

i promijeniti tok

 

 

 

 

 

 

 

 

U odabranim potpeticama

dopustim neboderu da se spotakne o sebe

i strmoglavi u pad

Samo se tako živčani stanari mogu istresti

u afričku kišu

Natrpane po stubištu sve do potkrovlja

najteže ih je odvojiti od suza i izbaciti trajno

za njihovim galopom probaviti pijesak

i posložiti se u Rubikovu kocku

(ako je pronađeš

podigni je

i po hlađenju ritualno puni svjetlošću

između obrva )

 

Ne postoji neboder koji se nije poželio iskorijeniti 

ili skončati kao kućica u medenjacima

Koji to neboder nije poželio pobjeći

u nacrtane osmijehe plastičnih patuljaka

i bezbolno se posaditi na tjeme Boga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg