poezija

Andrea Debak: Pjesme

Andrea Debak rođena je u Splitu 1984. godine. Po zvanju je stručna prvostupnica javne uprave i certificirani menadžer u medijima. Njezina poezija je objavljena na portalima: Knjigomat, bivši Poezin, Balkanski književni glasnik, Strane, DIOGEN (najbolja pjesma 2011.). Na natječaju „Joan Flora“ 2011. osvojila je drugu nagradu za pjesnike do trideset godina. Također, zastupljena je u pjesničkim zbirkama „Duhovna konekcija“ Udruženja za kulturu „Novo Sarajevo“, u zbirci za natječaja za najljepšu lirsku pjesmu Erato 2004. i zborniku Međunarodnoga festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“ 2011. Ušla je u širi natječaja Na vrh jezika za 2018. Također piše poeziju i prozu za djecu.



 

 

Sakupljač svjetlosti

 

Nikad nisam planirala sakupljati svjetlost

iako sam podsvjesno znala da u meni vrišti nešto

nalik proljeću

Nešto što izvire i ne pripada mi

opipljivo kao ekstaza tijela

kad dehidrirano i gonjeno kolovozom

neočekivano biva bačeno u dubine otvorenoga mora

 

Smatram da je svjetlost najljepša mudrost

koju možeš zariti u mrak

Svjetlost je samonikla i izrasta na tlu tišine

Jačina spektra varira

ako se njezine zrake sakupe

I naguraju u skučeni prostor

 

Svjetlost može biti toliko snažna

da cijelu Zemlju možeš zagrliti suzama

a da nisi raširio ruke i rastvorio rebra

Unatoč prividnoj grubosti izražavanja

primi ovaj dar što ga bez dopuštenja upravo zarih

u tvoju crnu toplu površinu:

Svjetlost sam sakupljala vjerno između proklinjanja

kao berač gljive

Čekala sam ih kao što svjetioničar čeka bijes bure

da umrlo more isprede u slanu koprenu

do njegova samotna tijela

 

 

 

 

 

 

Životinja

 

Ne možeš upregnuti tijelo

da neprobavljeni sadržaj tegli za tobom

Zaprežna životinja podmićuje se toplim obrokom

a ti svoju mrcvariš zaboravljivošću

životinjo

Jutros si joj u zdjelu gurnuo promrzli zrak

i za ručak je nadopunio strahom i boljim ljudima

Čašu punu mraka iskapila je za večeru

a prije počinka nisi ugnijezdio sebe u njezino lice

i izrekao čaroliju kajanja

Kad si joj posljednji put za stolnjak

raširio svoje tijelo

na koji bi ona posložila tvoje udarce

i ukuhala se u tvoju zapregu

na putu do tijela

tvojega

 

 

 

 

 

 

 

Ženski ormar

 

Najčešće mi je prokleto pretežak ovaj ormar

Škripavom u hodanju vrata klepeću

lijevo

desno

mesnat i lijen utisne me u svoje gladi

i poklopi kad to najmanje treba

pa bih sita požderala i sebe i njega

 

Psujem

kad mu nježne ladice hirovito poispadaju iz ležaja

pa se pretrpane čokoladom vrate

k meni u ovisnost

Raspukla nepostojanost uz toplu peć

radije će biti ova plačljiva slijepa grdosija

 nego skok u vis

Svašta

 

Al' u danima kad sunce proviri kroz usjeke i oštećenja

u moja stopala uskoči sav

pa nas teške vinem na duge staze

Hoće li ga umor opet postaviti u novo čekanje

ili ćemo pod dugom utrčati razvaljeni

okrvavljeni i živi po Još

 

 

 

 

 

 

 

Kuća

 

Ako sam u porodu nastanjena kuća

zašto svaki put otresaš cipele

zašto kucaš prije ulaska

zbog čega pred vratima držiš bodljikavi otirač

Ja sam kaput

a ti prestani biti moja izmišljena zakrpa

Radije udomi mekane zidove

i zagrli ih u rušenju

Pomiriši zemlju kada pada kiša

Upitaj kišu zbog čega pada

 

Ova kuća je kontinentalni grad

Njegove mračne tunele i ljepljive staze

što vode do gladnih utvrda

nisu sagradili robovi i kraljevi

Podigoše ih izmišljene suše i rijeke

kojima pokušavaš

a ne možeš zaustaviti

i promijeniti tok

 

 

 

 

 

 

 

 

U odabranim potpeticama

dopustim neboderu da se spotakne o sebe

i strmoglavi u pad

Samo se tako živčani stanari mogu istresti

u afričku kišu

Natrpane po stubištu sve do potkrovlja

najteže ih je odvojiti od suza i izbaciti trajno

za njihovim galopom probaviti pijesak

i posložiti se u Rubikovu kocku

(ako je pronađeš

podigni je

i po hlađenju ritualno puni svjetlošću

između obrva )

 

Ne postoji neboder koji se nije poželio iskorijeniti 

ili skončati kao kućica u medenjacima

Koji to neboder nije poželio pobjeći

u nacrtane osmijehe plastičnih patuljaka

i bezbolno se posaditi na tjeme Boga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg