vijesti

Književna karika / Lit link festival 2019 - program i sudionici

Književna karika ili Lit link festival 2019 održavat će se od 27. 6. do 29. 6. 2019. u Puli, Rijeci i Zagrebu.

Uz hrvatske sudionike, gosti festivala bit će pisci, urednici i izdavači s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska).

Dodatna večer festivala bit će održana 30.6. u Ljubljani, u suradnji s Cankarjevim domom.



 

Program 2019.:

 

26. 06., srijeda / 18:30 h

Zagreb

Književni klub Booksa, Martićeva 14d

Anke Stelling i Jovana Reisinger, razgovor s autoricama i uvod u Festival

 

*

27. 06., četvrtak / 20:00 h – 23:00 h

Pula

Društveni centar Rojc, Gajeva 3

U programu sudjeluju:

Anke Stelling, Slađana Bukovac, Barbara Rieger, Željka Horvat Čeč, Jonas Lüscher, Laura Freudenthaler, Neven Ušumović, Jovana Reisinger, Viktorija Božina, Bojan Žižović, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier, Loan Nguyen, Jessica Beer i drugi...

 

*

28. 06., petak / 19:00 h – 22:30 h

Rijeka

Book café Dnevni boravak, Ciottina ulica 12a

U programu sudjeluju:

Laura Freudenthaler, Goran Ferčec, Jovana Reisinger, Nikola Petković, Anke Stelling, Asja Bakić, Jonas Lüscher, Damir Pilić, Barbara Rieger, Zoran Lazić, Kristine Listau, Loan Nguyen, Jessica Beer, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

*

29. 06., subota / 18:00 h – 22:00 h

Zagreb

Klub Močvara, Trnjanski nasip bb

U programu sudjeluju:

Anke Stelling, Maša Kolanović, Nebojša Lujanović, Barbara Rieger, Darko Šeparović, Laura Freudenthaler, Julijana Adamović, Jovana Reisinger, Nada Topić, Jonas Lüscher, Jessica Beer, Loan Nguyen, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

*

Dodatni program:

30. 06., nedjelja / 19:00 h – 22:30 h

Slovenija

Cankarjev dom, Ljubljana

U programu sudjeluju:

Nada Topić, Anke Stelling, Vesna Lemaić, Darko Šeparović, Laura Freudenthaler, Jurij Hudolin, Jovana Reisinger, Goran Janković, Jonas Lüscher, Eva Markun, Andrej Tomažin, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

Čitanja se odvijaju uz projicirane prijevode na hrvatski i njemački jezik.

Specifičnost festivala jest da ne ugošćuje samo autore nego i urednike i izdavače.

Lit link festival teži dugoročnim efektima književne komunikacije i osnaživanju potencijala prevođenja. 

 

*

Više o sudionicima:

 

Anke Stelling nemilosrdno precizno analizira pažljivo kurirane životne laži tamo gdje se mainstream njemačke književnosti pretvara da se nema što vidjeti ni pripovijedati. Lijevo-liberalni berlinski milje: urban, progresivan, uspješan, i prožet sveprisutnim mehanizmima suptilnog klasnog i rodnog isključivanja o kojima je zabranjeno govoriti. S romanom „Bodentiefe Fenster“ (Prozori do poda) 2015. bila je u širem izboru nagrade Deutscher Buchpreis, kao i na Hotlistu nezavisnih njemačkih izdavača za istu godinu. Za posljednji roman „Schäfchen im Trockenen“ (Ovčice na suhom, 2018) dobila je prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu. Žiri je nagrađeni roman opisao kao „okrutan, oštrih rubova, koji želi i mora povrijediti, koji protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri, silom otvara nešto u našem prividno sigurnom samoshvaćanju i tako, nadajmo se, oslobađa prostor za jasnije mišljenje“. Rođena je 1971. u Ulmu. Živi u Berlinu.

 

Jonas Lüscher „pripovijeda furiozno, sa smislom za komiku i s mračnim intenzitetom“ (Neue Züricher Zeitung) o stvarima koje, na prvu, ne obećavaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije. Godine 2013. objavljuje kratki roman „Proljeće barbara“, koji je ušao u širi izbor za Deutscher Buchpreis i uži izbor švicarskog ekvivalenta, Schweizer Buchpreis. I roman Kraft 2017. dospijeva na Longlist za Deutscher Buchpreis, a dobiva Schweizer Buchpreis. Kritika je roman slavila kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Hrvatski prijevod Proljeća barbara 2015. objavljuju Edicije Božičević, a isti izdavač priprema i prijevod romana Kraft. Rođen je 1976. u Bernu. Živi u Münchenu.

 

Julijana Adamović je nagrađivana književnica, čiji je recentni, autobiografski inspiriran roman "Divlje guske" (2018) izvrsno primljen od kritike i publike. Rođena je 1969. na sjeveru Srbije, u multinacionalnoj panonskoj regiji Vojvodini (još točnije, u Bačkoj) koja je kroz stoljeća „mijenjala“ države i etničku strukturu. Iako su intenzivne migracije zbližile ljude različitih pripadnosti, rat 90-tih godina ponovno je poremetio odnose i iznudio novi val selidbi, što je odredilo i književni interes autorice. U romanu "Divlje guske" ona kroz prizmu intimne priče o odrastanju sedmogodišnjih blizanki, u ruralnom ambijentu, reflektira i društvene prilike socijalističke Jugoslavije, kao i tragove vremena koje joj je prethodilo, s neposrednim uvidom u fluidnost identiteta. Živi u Vukovaru.

 

Asja Bakić rođena je 1982. godine u Tuzli (BiH). Završila je studij bosanskog jezika i književnosti. Objavila je zbirku pjesama „Može i kaktus, samo neka bode“ (2009) te zbirku kratkih priča „Mars“ (2015). Autorica je bloga U carstvu melanholije. Pokrenula je i uređivala internetski časopis Muf za feminističko čitanje popularne kulture. Bavi se i književnim prevođenjem. U izboru Literature Across Frontiers uvrštena je 2017. među deset Novih glasova Europe. Njezina knjiga Mars objavljena je 2018. u SAD. Živi u Zagrebu.

 

Jessica Beer studirala je filozofiju, germanistiku i komparativnu književnost. Radila je kao slobodna urednica i prevoditeljica. Od 1999. do 2013. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču radila je na organizaciji izložbi i u PR-u, a od 2003. do 2012. vodila je event program Knjižnica grada Beča. Od 2013. u Residenz Verlagu vodi književni program. Njeno uredničko težište leži na suvremenom shvaćanju političke književnosti i pisanju u društvu migracija. Residenz Verlag je među izdavačkim kućama u Austriji s najdužom tradicijom. U književnom programu naglasak leži na novim otkrićima iz njemačkog govornog područja, kontinuiranim izdavanju sabranih djela renomiranih austrijskih pisaca, i probranim prijevodima s drugih jezika.

 

Slađana Bukovac rođena je 1971. godine u Glini. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Živi u Puli i radi kao televizijska novinarka. Knjige su joj prevođene na njemački i mađarski jezik. Objavila je knjige: "Putnici", roman (2003; nagrade Slavić i Kiklop za debitante); "Nijedan pauk nije savršen", zbirka pjesama (2005); "Rod avetnjaka", roman (2008; nagrada Fran Galović), te "Stajska bolest" (2016), roman koji je bio finalist dviju glavnih hrvatskih nagrada za roman (T-portal i Fric).

 

Viktorija Božina spada među mlade autore koje Lit link festival redovito afirmira u dijelu programa. Rođena je 1990. u Zadru gdje trenutno pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Boravila u Americi gdje je završila studij informatike. Objavljivala kratke priče, a 2018. izašao je njen roman "Turbofolk". Ovaj autobiografski inspiriran roman, osim što bilježi i američka iskustva, dijelom je smješten u poluurbani-polururalni ambijent dalmatinskog kamenjara (Benkovac i okolica) te u okružje turbofolk potkulture, vrlo prisutne u autoričinoj generaciji, premda o tome postoji malo književnih tragova.

 

Željka Horvat Čeč (1986., Čakovec) objavila je dvije knjige pjesama, knjigu priča i roman "4 brave". Magistrirala na studiju hrvatskoga jezika i književnosti i živi u Rijeci. Zapažena je i nagrađivana kao pjesnikinja minimalističkog izraza. Njezina zbirka poezije "Moramo postati konkretni" bila je finalist nagrade Kamov 2015. Pjesme su joj prevedene su na engleski, francuski, njemački i švedski. S romanom "4 brave" (2016) zapažena kao prozaik. Riječ je o pseudo-autobiografskom romanu o odrastanju u doba devedesetih, uz dokumentarne elemente, smještenom u selo na sjeveru Hrvatske nedaleko od granice s Mađarskom.

 

Goran Ferčec (1978., Koprivnica), pisac i dramaturg. U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) 2015. izveden je njegov tekst „Pismo Heineru M“. Izvedbeni tekst „Radnice u gladovanju“ izveden je 2014. u sklopu projekta Vor den Hunden u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaubühne Lindenfels iz Leipziga, kao i u ZKM-u 2017. godine. Autor je teksta predstave „Ispravci ritma“ pripremljene u koprodukciji izvedbene skupine „BADco.” i HNK u Zagrebu. Autor je romana „Ovdje neće biti čuda“ (2011.), knjige eseja „Priručnik za jučer“ (2015.) i knjige izvedbenih tekstova „Prekovremeni rad“ (2018.)

 

Laura Freudenthaler je višestruko nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije. Rođena je 1984. u Salzburgu. Živi u Beču. Prvu zbirku pripovijedaka „Der Schädel von Madeleine“ (Madeleinina lubanja) objavljuje 2014. Tri godine poslije, 2017., slijedi roman „Die Kӧnigin schweigt“ (Kraljica šuti) za koji na Festival du premier Roman 2018. u Chambéryju dobiva Nagradu za najbolji debitantski roman na njemačkom jeziku. Njen drugi roman, „Geistergeschichte“ (Priča o duhovima), objavljen u veljači 2019., nagrađen je nedavno Europskom nagradom za književnost. Kritika intenzivnu atmosferu njenih romana uspoređuje s „psiho-topografijama Ingeborg Bachmann … i filmovima Nouvelle Vague“ (Neue Züricher Zeitung), a njenom pisanju atestira snažnu slikovitost koja „površine umije opisivati tako da ono što leži ispod njih počinje vrebati i ključati“ (Literatur und Kritik).

 

Maša Kolanović rođena je 1979. u Zagrebu gdje i živi. Predaje na studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu. Od 2017. voditeljica je projekta ''Ekonomski temelji hrvatske književnosti''. Objavila brojne stručne članke te knjigu „Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije“ (2011), uredila zbornike „Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva“ (2013) i „The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other“ (Palgrave Macmillan, New York, 2017.). Knjige fikcije: „Pijavice za usamljene“, 2001; „Sloboština Barbie“, roman, 2008; „Jamerika: trip“, 2013; “Poštovani kukci i druge jezive priče“, 2019.

 

Zoran Lazić (Slavonski Brod, 1976.), pisac i scenarist. Piše romane („Jednog dana ništa“, „Ljeto u gradu“, „Gori domovina“), kratke priče („Miss Krampus“, „Kalendar“), igrane filmove („Narodni heroj Ljiljan Vidić“), tv-serije („Zakon!“, „Bitange i princeze“), kazališne tekstove („Spektakluk“). U dijelu scenarističkih radova tendirao ka eksperimentalnom izrazu, što se očituje i u njegovoj proznoj kompoziciji, to jest u romanu neklasične strukture. Bivši filmski i glazbeni kritičar te urednik generacijski značajnog magazina pop kulture Nomad. Živi u Zagrebu.

 

Kristine Listau zajedno s Jörgom Sundermeierom vodi Verbrecher Verlag iz Berlina. Pored toga je četiri godine zastupala autore u književnoj agenciji Antas Bindermann Listau, dok Verbrecher Verlag nije počeo zahtijevati svo njeno vrijeme. Prije toga je radila za Ured za kulturu grada Frankfurt na Majni, gdje je bila nadležna za organizaciju i PR književnih festivala te drugih događanja. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.

 

Nebojša Lujanović, rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Radio razne poslove: od građevinskog radnika i skladištara, preko voditelja knjižare, do predavača. Diplomirao je politologiju, sociologiju i komparativnu književnost. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao na teoriji književnosti. Objavio prozna djela: priče „S pogrebnom povorkom nizbrdo“ (2008.), te romane „Godina svinje“ (2010.), „Orgulje iz Waldsassena“ (2011.), „Oblak boje kože“ (2015.) i „Južina“ (2019). Objavio i priručnik za kreativno pisanje „Autopsija teksta“, znanstvenu knjigu „Prostor za otpadnike“ te knjigu eseja „Fatalne simetrije“. Živi u Splitu. Hobi trčanje maratona.

 

Loan Nguyen je zamjenica direktora i voditeljica odjela za prava i licence u izdavačkoj kući Matthes & Seitz Berlin. Prije nego što se nastanila u Berlinu, radila je i u Parizu i Seoulu u izdavaštvu. Matthes & Seitz Berlin nezavisna je izdavačka kuća koju je 2014. osnovao Andreas Rӧtzer, slijedeći tradiciju Matthes & Seitz München, kojeg su 1977. osnovali Axel Matthes i Claus Seitz. Matthes & Seitz Berlin objavljuje suvremenu njemačku i međunarodnu književnost, kao i brojne naslove iz područja filozofije, politička teorije i kulturalnih studija. Godišnje objavljuje oko osamdesetak knjiga.

 

Nikola Petković (1962., Rijeka) živi i radi u Rijeci kao sveučilišni profesor (kulturalni studiji i filozofija). Autor je osamnaest knjiga različitih vrsta, od toga četiri romana („Kako svezati cipele”, 2011; “Uspavanka za mrtve”, 2007; “Priče iz davnine“, 1989; „Put u Gonars“, 2018) , četiri zbirke poezije, te niz esejističkih i znanstvenih knjiga. Od 2011. do 2017. bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Poezijom se bavi i kao kritičar u riječkom Novom listu. Na engleski su mu prevedene dvije knjiga pjesama te roman „Kako svezati cipele“ (Dalkey Archive Press, 2017). “Put u Gonars” recentni je dobitnik nagrade t-portala za najbolji hrvatski roman u prošloj godini.

 

Damir Pilić rođen je 1969. u Šibeniku. Magistrirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Objavio je romane „Đavo prvo pojede svoju majku“ (2001.), „Splitting: Kako sam tražio Srbe po gradu“ (2014.) i „Kao da je sve normalno“ (2018.), publicističku studiju „Marx nije mrtav“ (2016.) i znanstveno-publicističku monografiju „Samoubojstva: oproštajna pisma“ (1998.). Od 1994. do 2001. pisao je za „Feral Tribune“, a od 2001. piše za „Slobodnu Dalmaciju“. Živi u Splitu.

 

Jovana Reisinger je mlada, svestrano talentirana njemačka filmašica, video-umjetnica i književnica, čije pisanje kritika uspoređuje s „nemilosrdnim“ Austrijancima Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, danas ponovno živi i studira na Hochschule für Fernsehen und Film (Visoka škola za televiziju i film). Snimila je brojne kratkometražne filmove, ali i glazbene spotove za minhenske underground bendove. Za kratkometražni film „pretty boys don't die“ dobila je nagradu ZONTA festivalskog vodstva Dana kratkometražnog filma u Oberhausenu. 2016. objavljuje multimedijalnu konceptualnu knjigu „Donna Euro is poisoned by rich men in need“ za koju je snimila i 45 videa. Godine 2017. objavljuje roman „Still halten“ (Mirovati), koji je 2018. nagrađen Nagradom za igre riječi bavarskog radija Bayern 2. Kritika je roman opisala kao „brz, blještav i brutalan kao sam život“ (Die Tageszeitung).

 

Barbara Rieger zapaženi je novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni, koji hvata „urbani sound jedne generacije“ (Oberösterreichische Nachrichten): lakonski, precizan, ritmičan, bez daha. Rođena je 1982. u Grazu. Živi i radi u Beču. Od 2013. zajedno s Alainom Barberoom piše trojezični foto blog „Café Entropy“ iz kojega je nastala i knjiga „Melange der Poesie“ (Melanž poezije), a u rujnu 2019. objavit će i drugu zajedničku knjigu „Kinder der Poesie“ (Djeca poezije). Roman „Bis ans Ende, Marie“ (Sve do kraja, Marie), objavljen potkraj 2018., tematizira asimetrično žensko prijateljstvo u kojemu se isprepliću igre moći i alkoholni i seksualni ekscesi. Kritika je roman opisala kao „napet i uzbudljiv tekst i studiju slučaja, koji istražuje granično područje između igara moći, projekcije i patologije“ (Deutschlandfunk) te kao „opasan flert s bezdanom“ (Die Presse).

 

Jӧrg Sundermeier zajedno s Kristine Listau vodi Verbrecher Verlag iz Berlina (koji je 1995. osnovao s Wernerom Labischem). Izdao je mnoge knjige, a neke je i sam napisao, najrecentnije „Sonnenallee“, 2016., i „11 Berliner Friedhöfe, die man gesehen haben muss, bevor man stirbt“ („11 berlinskih groblja koje morate vidjeti prije nego što umrete“), 2017. Od 2015. je predstojnik zaklade nezavisnih izdavača Kurt Wolff, a od 2014. član uprave ogranka Berlin Brandenburg Udruge njemačkih izdavača i knjižara. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.

 

Darko Šeparović rođen je 1987. u Veloj Luci na otoku Korčuli gdje je i odrastao. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju i prozu te književne osvrte. Najprije zapažen kao pjesnik. Pjesnički rukopis „Autopilot“ nagrađen je nagradom „Na vrh jezika“ i objavljen 2015. Čitat će iz romana „Krvotok“ (2018) iz čijeg je teksta još itekako vidljiva Šeparovićeva pjesnička dimenzija. Posjeduje dozvolu za voditelja brodice. Ipak živi u Zagrebu.

 

Nada Topić (Split,1977.) objavila je zbirke pjesama „Svetac u trajektnoj luci“ (2005.), „Meteorologija tijela“ (2015.), „Bezbroj i druge jednine“ (2017.) i „Otac“ (2019.), slikovnicu „Kako se rodila roda“ (2007.) te zbirku kratkih priča „Male stvari“ (2016.). Autorica je znanstvene monografije „Knjižara Morpurgo u Splitu“ (1860. – 1947.) i „Razvoj kulture čitanja“ (2017.). Zbirka „Meteorologija tijela“ našla se u užem izboru za književne nagrade „Risto Ratković“ i „Tin Ujević“ za 2015. godinu, a zbirka priča „Male stvari“ polufinalist je Nagrade „Kamov“ Hrvatskog društva pisaca 2017. godine. Živi i radi u Solinu.

 

Neven Ušumović rođen je 1972. u Zagrebu, odrastao u Subotici (Vojvodina, Srbija). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju. Kao knjižničar radi od 1996. godine u Knjižnicama grada Zagreba, a od 2002. godine u Gradskoj knjižnici Umag. Objavio je u Zagrebu zbirke priča „7 mladih“ (1997.), „Makovo zrno“ (2009.), „Rajske ptice“ (2012.) te roman „Ekskurzija“ (2001.). Izbor priča „U stočnom vagonu“ objavljen mu je u zasebnoj knjizi 2014. godine u Beogradu. Uvršten je u američke antologije Best European Fiction i Zagreb Noir.

 

Bojan Žižović rođen je 1975. u Puli, gdje je završio srednju umjetničku školu. U Veneciji je specijalizirao stare grafičke tehnike, u Ljubljani studirao slikarstvo te ruski i južnoslavenske jezike. Objavio zbirke pjesama „Apsurd“(1993.) i „U slučaju da ne postoji“ (AGM, 2007.). U novinama Glas Istre radi kao novinar i urednik. Godinama surađivao je s avangardnim rock-glazbenikom Francijem Blaškovićem i njegovom grupom Gori Ussi Winnetou koji su uglazbili veći broj njegovih pjesama. 2019. godine objavio je roman „Stranka“.

 

*

 

Ulaz na sva događanja je besplatan.

 

 

 

 

 

 

 

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg