o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.



 

Dobitnica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
Nakon bodovanja radova iz užeg izbora, autorica je nagrađena za priče 
'Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Intervju s autoricom (nakon što je ušla u uži izbor) možete pročitati ovdje.
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Piše prozu i poeziju. Već je jednom bila u užem izboru za ovu nagradu (2017.). Također, bila je jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016., te dobitnica nagrada Vranac (2015.) i Ulaznica (2016.). Predaje engleski jezik i živi u Splitu.
Iz obrazloženja članova žirija izdvajamo:
''Bye bye baby bye'' i ''Zana'' dvije su priče koje se ujedinjuju u urbanom ambijentu, kaotičnosti, izgubljenosti i mladim likovima nošenim impulsima koje počesto ne kontroliraju. Mogli bismo reći da su priče Mire Petrović u dobrom dijelu i psihološke studije rubnog ponašanja unutar socijalnog konteksta koji ne nudi jasne orijentire – posebno mladenačkih miljea u kojima nastaju, naoko nagli, procijepi prema devijantnom. Primjetno je da je Petrović u nekim pričama unosila fikcionalne odjeke stvarnih događaja koji su potresali javnost.
Napisana u prvom licu (ne i autobiografskom) iz očišta vrlo mlade pripovjedačice, s mješavinom divljenja i zavisti prema naslovnom liku, s dinamičnim replikama sa sata povijesti i dijalozima iz kuće, ''Zana'' govori o grupici srednjoškolaca koja luta po hotelu Marjan, tom crnom spomeniku grada Splita, te između rekla i kazala ne zna što misliti o aktualnoj temi: migrantima. Ondje gdje završava ''Zana'' počinje ''Bye bye baby bye''. Gazeći u rupu tridesetih, bez novca, uspjeha i ljubavi, u vrtlogu saznanja, glavna likuša psuje i čupa, ne znajući odkuda dolazi i gdje završava njezin bijes.
Autorica prikazuje stanja krajnje rastresenosti, tjeskobe, kaotičnosti, kada neobičnost prelazi u devijantno. Njezine su priče prikaz stanja, zainteresirane naročito za psiho-socijalni uvid u situacije bez dobrih raspleta.
Mira Petrović živo donosi svoje ženske likove, miješajući iskrenost i sućut, ne skrivajući njihovu neuglađenost i dovodeći ih do njihovih granica.
Ovo nisu jedini radovi Mire Petrović koje bismo mogli opisati sličnim riječima (već je bila u finalu ove nagrade) te se kroz njezine priče već nadaju obrisi jednog šireg proznog svijeta, koji izazovno komunicira s realnim, koji dira i uznemiruje.
Ili – riječima same autorice iz spomenutog intervjua - što "ako na svakom koraku imaš samo fast food ili restoran, a svaka knjižara je zatvorena? Zbog toga i ima toliko problema s alkoholom i drogom, u toj pustopoljini od grada, s nasiljem među djecom o kojem ja često pišem jer me to strašno muči, s razularenošću koja nema veze s mladenačkom energijom i nekim prirodnim zanosom..."
I malo drukčije, za uvod u buduće radove: "Prije par mjeseci sam sebi rekla da više neću pisati o nasilju i ružnoći, a i ako se pojavi, bit će prožeto humorom... Ne mogu vjerovati da ovo pišem, ali dosta mi je vlastitog pesimizma. No i dalje je moje pisanje u suštini istraživanje međuljudskih odnosa; žensko pitanje, pitanje identiteta, izgubljenosti, samoće..."
Svrha Nagrade Sedmica & Kritična masa za pisce do 35 godina jest istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima, te dati pregled (širi i uži) aktualne scene u sjeni, kako za publiku, tako i za izdavače u potrazi za novim imenima.
Sudionici užeg izbora bodovani su od 1 do 7 bodova, bez prethodnog konzultiranja unutar žirija o preferencijama drugih članova. Dvije autorice su se nakon bodovanja izdvojile na vrhu liste: Mira Petrović i Iva Sopka. S dva glasa za Miru Petrović i jedan za Ivu Sopku, odlučena je ova Nagrada. Nagrada Sedmica i Kritična masa iznosi 5.000 kuna u bruto iznosu i dodjeljuje se uz plaketu.
Budući da se svrha ove Nagrade ne iscrpljuje u kompetitivnosti, treba još jednom reći da i ostali iz užeg izbora, kao i nekolicina koja mu je tome bila blizu, pokazuju da hrvatska mlađa književna scena vibrira od perspektivnih glasova koji bi u nekoj drugoj književno-izdavačkoj situaciji, ili u nekoj bolje zamišljenoj kulturi, bili mamac za urednike i nakladnike s vizijom koja seže dalje od brzog komercijalnog uspjeha.
Kako je takav uspjeh u nas više-manje nemoguća misija, posebno za nepoznate mlade autore, tako je podupiranje mlađe književne scene mimo startnih komercijalnih kriterija, nužan uvjet za njezin razvoj i profiliranje.
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su zapažena prozaistkinja Viktorija Božina iz mlađe generacije, jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih pjesnika Branko Maleš iz generacije seniora, te nagrađivani i prevođeni prozaist i dramatičar Damir Karakaš iz srednje generacije.
Na sajtu Kritične mase dostupni su prilozi svih koji su ušli u uži i širi izbor.
Ovo je četvrto biranje Nagrade, a prethodnih godina su Nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar i Marina Gudelj.
I ove godine žiri je na koncu odlučivao između dviju autorica, a kao i prethodnih godina ženska imena su bila u većini u užem izboru. Moramo napomenuti da ne postoji nikakvo unaprijed postavljeno načelo favoriziranja autorica – članovi žirija neovisno, bez međusobnih konzultacija, boduju radove. Ukratko, čini se – barem po ovom natječaju – da je posrijedi ipak signifikantna promjena. U ne tako dalekim prethodnim generacijama, muškarci su bili u većini. Sad je situacija drukčija. Ako bismo uzeli u obzir samo ovaj natječaj, rekli bismo – obratna. Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo pratiti daljnje etabliranje novih proznih generacija. Govorimo u množini jer – iako je ovaj natječaj do 35 godina, i unutar njega se već pojavljuje više od jedne "generacije": od onih rođenih sredinom osamdesetih, preko devedesetih, i dalje. Drago nam je, u tom kontekstu, da je uži izbor Nagrade ove godine prvi put ušao i netko rođen nakon devedesetih – Leonarda Bosilj, rođena 2000. - premda ne postoji nikakav "popust" žirija za najmlađe autore. Ovo najmlađe uvrštenje u uži izbor može se smatrati posebnim priznanjem unutar ovogodišnjeg natječaja. Stoga će Leonadra Bosilj dobiti posebnu plaketu nagrade, kao i Iva Sopka kojoj je ovo bilo treće biranje u uži izbor.
Nijedna od spomenutih autorica – uključujući prvonagrađenu Miru Petrović – još uvijek nema objavljenu knjigu. Dakle, izdavači, požurite!
Idući natječaj nagrade "Sedmica i Kritična masa" bit će raspisan početkom 2020. godine.
Socijalno-kulturno osviješteni sponzor Nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg