o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.



 

Dobitnica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
Nakon bodovanja radova iz užeg izbora, autorica je nagrađena za priče 
'Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Intervju s autoricom (nakon što je ušla u uži izbor) možete pročitati ovdje.
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Piše prozu i poeziju. Već je jednom bila u užem izboru za ovu nagradu (2017.). Također, bila je jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016., te dobitnica nagrada Vranac (2015.) i Ulaznica (2016.). Predaje engleski jezik i živi u Splitu.
Iz obrazloženja članova žirija izdvajamo:
''Bye bye baby bye'' i ''Zana'' dvije su priče koje se ujedinjuju u urbanom ambijentu, kaotičnosti, izgubljenosti i mladim likovima nošenim impulsima koje počesto ne kontroliraju. Mogli bismo reći da su priče Mire Petrović u dobrom dijelu i psihološke studije rubnog ponašanja unutar socijalnog konteksta koji ne nudi jasne orijentire – posebno mladenačkih miljea u kojima nastaju, naoko nagli, procijepi prema devijantnom. Primjetno je da je Petrović u nekim pričama unosila fikcionalne odjeke stvarnih događaja koji su potresali javnost.
Napisana u prvom licu (ne i autobiografskom) iz očišta vrlo mlade pripovjedačice, s mješavinom divljenja i zavisti prema naslovnom liku, s dinamičnim replikama sa sata povijesti i dijalozima iz kuće, ''Zana'' govori o grupici srednjoškolaca koja luta po hotelu Marjan, tom crnom spomeniku grada Splita, te između rekla i kazala ne zna što misliti o aktualnoj temi: migrantima. Ondje gdje završava ''Zana'' počinje ''Bye bye baby bye''. Gazeći u rupu tridesetih, bez novca, uspjeha i ljubavi, u vrtlogu saznanja, glavna likuša psuje i čupa, ne znajući odkuda dolazi i gdje završava njezin bijes.
Autorica prikazuje stanja krajnje rastresenosti, tjeskobe, kaotičnosti, kada neobičnost prelazi u devijantno. Njezine su priče prikaz stanja, zainteresirane naročito za psiho-socijalni uvid u situacije bez dobrih raspleta.
Mira Petrović živo donosi svoje ženske likove, miješajući iskrenost i sućut, ne skrivajući njihovu neuglađenost i dovodeći ih do njihovih granica.
Ovo nisu jedini radovi Mire Petrović koje bismo mogli opisati sličnim riječima (već je bila u finalu ove nagrade) te se kroz njezine priče već nadaju obrisi jednog šireg proznog svijeta, koji izazovno komunicira s realnim, koji dira i uznemiruje.
Ili – riječima same autorice iz spomenutog intervjua - što "ako na svakom koraku imaš samo fast food ili restoran, a svaka knjižara je zatvorena? Zbog toga i ima toliko problema s alkoholom i drogom, u toj pustopoljini od grada, s nasiljem među djecom o kojem ja često pišem jer me to strašno muči, s razularenošću koja nema veze s mladenačkom energijom i nekim prirodnim zanosom..."
I malo drukčije, za uvod u buduće radove: "Prije par mjeseci sam sebi rekla da više neću pisati o nasilju i ružnoći, a i ako se pojavi, bit će prožeto humorom... Ne mogu vjerovati da ovo pišem, ali dosta mi je vlastitog pesimizma. No i dalje je moje pisanje u suštini istraživanje međuljudskih odnosa; žensko pitanje, pitanje identiteta, izgubljenosti, samoće..."
Svrha Nagrade Sedmica & Kritična masa za pisce do 35 godina jest istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima, te dati pregled (širi i uži) aktualne scene u sjeni, kako za publiku, tako i za izdavače u potrazi za novim imenima.
Sudionici užeg izbora bodovani su od 1 do 7 bodova, bez prethodnog konzultiranja unutar žirija o preferencijama drugih članova. Dvije autorice su se nakon bodovanja izdvojile na vrhu liste: Mira Petrović i Iva Sopka. S dva glasa za Miru Petrović i jedan za Ivu Sopku, odlučena je ova Nagrada. Nagrada Sedmica i Kritična masa iznosi 5.000 kuna u bruto iznosu i dodjeljuje se uz plaketu.
Budući da se svrha ove Nagrade ne iscrpljuje u kompetitivnosti, treba još jednom reći da i ostali iz užeg izbora, kao i nekolicina koja mu je tome bila blizu, pokazuju da hrvatska mlađa književna scena vibrira od perspektivnih glasova koji bi u nekoj drugoj književno-izdavačkoj situaciji, ili u nekoj bolje zamišljenoj kulturi, bili mamac za urednike i nakladnike s vizijom koja seže dalje od brzog komercijalnog uspjeha.
Kako je takav uspjeh u nas više-manje nemoguća misija, posebno za nepoznate mlade autore, tako je podupiranje mlađe književne scene mimo startnih komercijalnih kriterija, nužan uvjet za njezin razvoj i profiliranje.
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su zapažena prozaistkinja Viktorija Božina iz mlađe generacije, jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih pjesnika Branko Maleš iz generacije seniora, te nagrađivani i prevođeni prozaist i dramatičar Damir Karakaš iz srednje generacije.
Na sajtu Kritične mase dostupni su prilozi svih koji su ušli u uži i širi izbor.
Ovo je četvrto biranje Nagrade, a prethodnih godina su Nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar i Marina Gudelj.
I ove godine žiri je na koncu odlučivao između dviju autorica, a kao i prethodnih godina ženska imena su bila u većini u užem izboru. Moramo napomenuti da ne postoji nikakvo unaprijed postavljeno načelo favoriziranja autorica – članovi žirija neovisno, bez međusobnih konzultacija, boduju radove. Ukratko, čini se – barem po ovom natječaju – da je posrijedi ipak signifikantna promjena. U ne tako dalekim prethodnim generacijama, muškarci su bili u većini. Sad je situacija drukčija. Ako bismo uzeli u obzir samo ovaj natječaj, rekli bismo – obratna. Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo pratiti daljnje etabliranje novih proznih generacija. Govorimo u množini jer – iako je ovaj natječaj do 35 godina, i unutar njega se već pojavljuje više od jedne "generacije": od onih rođenih sredinom osamdesetih, preko devedesetih, i dalje. Drago nam je, u tom kontekstu, da je uži izbor Nagrade ove godine prvi put ušao i netko rođen nakon devedesetih – Leonarda Bosilj, rođena 2000. - premda ne postoji nikakav "popust" žirija za najmlađe autore. Ovo najmlađe uvrštenje u uži izbor može se smatrati posebnim priznanjem unutar ovogodišnjeg natječaja. Stoga će Leonadra Bosilj dobiti posebnu plaketu nagrade, kao i Iva Sopka kojoj je ovo bilo treće biranje u uži izbor.
Nijedna od spomenutih autorica – uključujući prvonagrađenu Miru Petrović – još uvijek nema objavljenu knjigu. Dakle, izdavači, požurite!
Idući natječaj nagrade "Sedmica i Kritična masa" bit će raspisan početkom 2020. godine.
Socijalno-kulturno osviješteni sponzor Nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

 

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg