Pročitajte dio iz knjige pjesama "Pred lavu" Petre Rosandić. Knjiga ovih dana izlazi u izdanju Durieuxa.
Petra Rosandić (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u regionalnoj periodici: Zarezu, Temi, Poeziji, Agonu, Split Mindu, Kolapsu, Ulaznici, Proletteru, Fantomu slobode, zborniku Rukopisi 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a 'Meko tkivo'. Rukopis na engleskom jeziku Why I died polufinalist je internacionalne nagrade Tomaž Šalamun 2015 američkog časopisa Verse.
Radila je kao izvršna urednica književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirku poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.). Bavi se kolažem i dizajnom, živi u Madridu.
SMETNJE ILI NEMIRI U VREMENU – PROSTORU
uspinju se glazbene kutije iz trgovine pod prozorom
liježu glasove u sobi
našla si se da sjediš možda od sinoć
ne mogavši se pomiriti s tim da smo ono
što smo izabrali reći
Mojsije je dobio rogove greškom u prijevodu
trepnula si i vidjela – nad tobom šesnaest malih ruku
pomiče grobnu ploču
crna pereš podove palača ne smijući
pogledati vlasnike u oči
trepnula si i vidjela – goriš a masa skandira kao da će
to kasnije znatno pridonijeti kvaliteti života
s ulice nova ponuda zvuka
nitko ne navija glazbene kutije
ustaješ i govoriš –
ja sada idem a vi me zovite samo ako nekom bude trebalo
zaozbiljno jebati mater
kad ne znaš zašto si u njima i kad krenu
bespredmetni razgovori
napuštaš prostorije
prodavač na pauzi – mrtve glazbene kutije
zurenjem ih naviješ u pet koraka i izvršiš galamu
nad ulicom
od sad pa nadalje paziš da se ne odvedeš u zatvor
pokušavajući popraviti stvari
korakom na grad
jesi li u gradu u kojem si mislila da jesi
srce se igra strujnim krugom tijela lupka činele u ušima
opet te uši
žarna nit u hipotalamusu
u hipokampusu šišmišev radar
tko ne voli lude ne zna koliko je
lako poludjeti
živci rastežu harmonike misli dok im ne puknu mjehovi
kiša sitničari dajući ljudima priliku da nađu zaklon
poprave maske ako su u društvu
kao jučer kao danas kao sutra
a sutra je prva pošiljka ploča, prazni crtački blok
shiraz i klepet svrake
velike mutirane želje krnjavi uskomešani uljezi
na zatvaranju poklopca vremena
toliko je gradova
na nekom od računa mora biti novca
pitaš na što je nužnije potrošiti
bankomati su nove telefonske govornice
prenuo se beskućnik koji je spavao pod jednim
uključio u razgovor
rekla si mu da je izgleda sitno sve što imaš
on ti je rekao – bog te blagoslovio
tako je bankomat čuo za boga tako su se
bankomat i bog zbližili
ubrzo nakon bog se uselio u bankomat
ni beskućnika ni tebe nije zvao na vjenčanje
maske ljudi akvarel
kiša bocka kao zubi šteneta
zastaje životinja s čovjekom
čovjek i danas naziva životinje štetočinama
trepnula si i vidjela – vođena si ali si i onaj koji te vodi
trepnula si i vidjela – bale su ti balast
usta će ti popucati usneš li na mrkoj gumenoj zemlji
valovlje planina orgulje bure
u smrti u mraku cvilež buka od koje se povraća
tjeraju te krvavu od staja
trepnula si i vidjela – sve četiri su ti zavezane noge
konopom kojim te preko ramena zabacio na leđa
netko čije pazuho ne možeš ugristi jer ti je
slomljena njuška
sad se sjećaš te nikad zaslužene vjernosti
nešto zakuha u stanicama
opekama života za koje si mislila
da se nikad ne mogu rastaliti
kao da bi bilo pogubno
kao da si ikad znala gdje treba početi
a gdje završiti sa sobom
kao da si zaboravila da se nikamo ne može doći
dok se ne zajaše i ne prevesla sebe
neodgodivu se sjetu pokušava zasmijati
iz lokve na ulazu trgovine
trepnula si i vidjela – oko tebe nisu više ljudi
glave im na letećim pladnjevima
trepnula si i vidjela – skačeš sa stabla na stablo
prelijećeš parkove
kapi o tlo ping pong lopte
kiša kucka kao kokice u loncu
iz klimavih klopki kolnika
salijećeš fasade
ništa nije na svom mjestu u toliko
stanova po sekundama
ni svijeće ni sagovi ni slike ni stolovi
ni sofe ni smeća ni stropovi
ni sjene ni sapuni ni sobe ni stanari
ni smočnice ni sušila ni satovi
ni stube na kakvima si znala sjediti u slovo S
ništa nije na svom mjestu ali što je unutra
unutra je potčinjeno kao da se jedino
među zidovima može izračunati ludilo
govoriš – svi van, 'amo svi van
sram je skalpelski precizan ili ga se ima ili ga se nema
trepnula si i vidjela – kad si se umorila sletjela si
na katedrali o križ oštrila jezik
od gore mjerila amebe utuljeno liježu u Petrijevoj posudi
nikad nije bilo teško nahraniti gladne
teže je zasititi pohlepne
visoka je katedrala oštar križ
pridružuješ se milijunima ako na njemu bude i tvoje krvi
svejedno ga oštriš ako će to nekima isprazniti pladnjeve
s fasada na avionske kljunove
smiješaš karte oblaku odrežeš prsa
začudiš čelo kliznu sunčane naočale
kockaš se kockaš li sve na jezik
na jezik na jezik na naš početak
naš padobran ili balon
drugi će spasiti svijet
ne odlučuješ brojevima sreća nema veze s tri
ako odlučiš da nesreća dolazi triput doći će
samo da dokaže da dolazi triput
nije iz ekipe kolokvira ispite stavlja svećenički ovratnik
ide linijom manjeg otpora
što sve ljudi neće napraviti ljudima dok
kombiniraš paradokse o obilju
govoriš – pokažite ruke
ruke izrasle iz praznih želudaca
u skliskim stepeništima izmaknutoj stolici
smicalici tla pod nogama visidbi o koncu
pokvarenim kočnicama
ruke koje zaboravljaju da su bile opečene
to su ruke koje će čupati
glave iz blata
odžmiriš prižmiriš odžmiriš
u metežu grizu za palčeve zatežu mrežu
kišobrani poklopci pladnjeva
za ispušten komad sunca ljudi su trampolin
govoriš – svi ovuda, 'amo svi ovuda
sve ćemo znati na vrijeme
sletjela si sutra na zemljane ruke
gnijezdima glad grči grla
sletjela si svračjim klepetom pod tamnu
pjenu i poklopac
u stanu kojim tvoja gazdarica isplati
svoje nove prozore i svoje zimovanje u Los Angelesu
pozirajući ispred tebe sedam tvojih biljaka
raspravljat će o zraku i tvojim naglim premještajima
poplavljuje ulica hipnotizirana ih crtaš
okrećeš opere koje zauzmu čitavo popodne
govoriš – ostavite me na miru
nisam još gotova
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.