poezija

Petra Rosandić: Pred lavu (iz knjige pjesama)

Pročitajte dio iz knjige pjesama "Pred lavu" Petre Rosandić. Knjiga ovih dana izlazi u izdanju Durieuxa.
Petra Rosandić (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u regionalnoj periodici: Zarezu, Temi, Poeziji, Agonu, Split Mindu, Kolapsu, Ulaznici, Proletteru, Fantomu slobode, zborniku Rukopisi 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a 'Meko tkivo'. Rukopis na engleskom jeziku Why I died polufinalist je internacionalne nagrade Tomaž Šalamun 2015 američkog časopisa Verse.
Radila je kao izvršna urednica književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirku poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.). Bavi se kolažem i dizajnom, živi u Madridu.



 

SMETNJE ILI NEMIRI U VREMENU – PROSTORU

 

 

uspinju se glazbene kutije iz trgovine pod prozorom

liježu glasove u sobi 

našla si se da sjediš možda od sinoć

ne mogavši se pomiriti s tim da smo ono

što smo izabrali reći

 

Mojsije je dobio rogove greškom u prijevodu

 

trepnula si i vidjela – nad tobom šesnaest malih ruku

pomiče grobnu ploču

crna pereš podove palača ne smijući

pogledati vlasnike u oči

trepnula si i vidjela – goriš a masa skandira kao da će

to kasnije znatno pridonijeti kvaliteti života

 

s ulice nova ponuda zvuka

nitko ne navija glazbene kutije

ustaješ i govoriš –

ja sada idem a vi me zovite samo ako nekom bude trebalo

zaozbiljno jebati mater

 

kad ne znaš zašto si u njima i kad krenu

bespredmetni razgovori

napuštaš prostorije

prodavač na pauzi – mrtve glazbene kutije 

zurenjem ih naviješ u pet koraka i izvršiš galamu

nad ulicom

od sad pa nadalje paziš da se ne odvedeš u zatvor

pokušavajući popraviti stvari

 

korakom na grad

jesi li u gradu u kojem si mislila da jesi

srce se igra strujnim krugom tijela lupka činele u ušima

 

opet te uši

žarna nit u hipotalamusu

u hipokampusu šišmišev radar

tko ne voli lude ne zna koliko je

lako poludjeti

 

živci rastežu harmonike misli dok im ne puknu mjehovi 

kiša sitničari dajući ljudima priliku da nađu zaklon

poprave maske ako su u društvu

kao jučer kao danas kao sutra

 

a sutra je prva pošiljka ploča, prazni crtački blok

shiraz i klepet svrake

velike mutirane želje krnjavi uskomešani uljezi

na zatvaranju poklopca vremena

 

toliko je gradova

na nekom od računa mora biti novca 

pitaš na što je nužnije potrošiti

bankomati su nove telefonske govornice

prenuo se beskućnik koji je spavao pod jednim

uključio u razgovor

rekla si mu da je izgleda sitno sve što imaš 

on ti je rekao – bog te blagoslovio

tako je bankomat čuo za boga tako su se

bankomat i bog zbližili

ubrzo nakon bog se uselio u bankomat

ni beskućnika ni tebe nije zvao na vjenčanje

 

maske ljudi akvarel

kiša bocka kao zubi šteneta

 

zastaje životinja s čovjekom

čovjek i danas naziva životinje štetočinama

trepnula si i vidjela – vođena si ali si i onaj koji te vodi

trepnula si i vidjela – bale su ti balast

usta će ti popucati usneš li na mrkoj gumenoj zemlji

valovlje planina orgulje bure

u smrti u mraku cvilež buka od koje se povraća

tjeraju te krvavu od staja

trepnula si i vidjela – sve četiri su ti zavezane noge

konopom kojim te preko ramena zabacio na leđa

netko čije pazuho ne možeš ugristi jer ti je

slomljena njuška

 

sad se sjećaš te nikad zaslužene vjernosti

nešto zakuha u stanicama

opekama života za koje si mislila

da se nikad ne mogu rastaliti

kao da bi bilo pogubno

kao da si ikad znala gdje treba početi

a gdje završiti sa sobom

kao da si zaboravila da se nikamo ne može doći

dok se ne zajaše i ne prevesla sebe

 

neodgodivu se sjetu pokušava zasmijati

iz lokve na ulazu trgovine

trepnula si i vidjela – oko tebe nisu više ljudi

glave im na letećim pladnjevima

trepnula si i vidjela – skačeš sa stabla na stablo 

prelijećeš parkove

 

kapi o tlo ping pong lopte

kiša kucka kao kokice u loncu

iz klimavih klopki kolnika

salijećeš fasade

 

ništa nije na svom mjestu u toliko

stanova po sekundama

ni svijeće ni sagovi ni slike ni stolovi

ni sofe ni smeća ni stropovi

ni sjene ni sapuni ni sobe ni stanari

ni smočnice ni sušila ni satovi

ni stube na kakvima si znala sjediti u slovo S

ništa nije na svom mjestu ali što je unutra

unutra je potčinjeno kao da se jedino

među zidovima može izračunati ludilo

govoriš – svi van, 'amo svi van

 

sram je skalpelski precizan ili ga se ima ili ga se nema

trepnula si i vidjela – kad si se umorila sletjela si

na katedrali o križ oštrila jezik 

od gore mjerila amebe utuljeno liježu u Petrijevoj posudi

nikad nije bilo teško nahraniti gladne

teže je zasititi pohlepne

visoka je katedrala oštar križ

pridružuješ se milijunima ako na njemu bude i tvoje krvi

svejedno ga oštriš ako će to nekima isprazniti pladnjeve

 

s fasada na avionske kljunove

smiješaš karte oblaku odrežeš prsa

začudiš čelo kliznu sunčane naočale

kockaš se kockaš li sve na jezik

na jezik na jezik na naš početak

naš padobran ili balon

drugi će spasiti svijet   

 

ne odlučuješ brojevima sreća nema veze s tri

ako odlučiš da nesreća dolazi triput doći će

samo da dokaže da dolazi triput

nije iz ekipe kolokvira ispite stavlja svećenički ovratnik

ide linijom manjeg otpora

što sve ljudi neće napraviti ljudima dok

kombiniraš paradokse o obilju

 

govoriš – pokažite ruke

ruke izrasle iz praznih želudaca

u skliskim stepeništima izmaknutoj stolici

smicalici tla pod nogama visidbi o koncu

pokvarenim kočnicama

ruke koje zaboravljaju da su bile opečene

to su ruke koje će čupati

glave iz blata

 

odžmiriš prižmiriš odžmiriš

u metežu grizu za palčeve zatežu mrežu

kišobrani poklopci pladnjeva

za ispušten komad sunca ljudi su trampolin

govoriš – svi ovuda, 'amo svi ovuda

sve ćemo znati na vrijeme

 

sletjela si sutra na zemljane ruke

gnijezdima glad grči grla

sletjela si svračjim klepetom pod tamnu

pjenu i poklopac

 

u stanu kojim tvoja gazdarica isplati

svoje nove prozore i svoje zimovanje u Los Angelesu

pozirajući ispred tebe sedam tvojih biljaka

raspravljat će o zraku i tvojim naglim premještajima

poplavljuje ulica hipnotizirana ih crtaš

okrećeš opere koje zauzmu čitavo popodne

govoriš – ostavite me na miru

 

nisam još gotova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg