poezija

Alen Brlek: Sang (iz knjige pjesama)

Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Sang'' Alena Brleka.
Alen Brlek (Zagreb, 1988.) autor je zbirki pjesama ''Metakmorfoze'' (Algoritam, 2015.) objavljene na temelju osvojene Nagrade Na vrh jezika 2014. godine i ''Pratišina'' (Kontrast, 2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, europske platforme za pjesništvo Versopolis i dio glazbeno-poetskog projekta Zaron. Zbirka pjesama ''Sang'' izašla je ove godine u izdanju HPD-a.



 

USPOSTAVLJANJE PISMA

 

Hodao sam po stanu, tražio krštenje ili

koplje, točku susreta. Rekao amen, rekao

iskupljenje, bomba, rajčica, maj, corona,

rekao

smrt fašizmu brza i trajna, bogu srednji rod

rekao matematika je i glava i panj i zamah.

Rekao ljubav sol europa vuk mama svjetlo

vrt ptica krug demokracija, opet ljubav,

atom

hodao sam po stanu i čekao bilo kakvu

pregršt kojom bih namirio očeve, zagrizao

u slobodu

 

 

 

PODNE

 

potom uvijek neka aleluja u sjeni uzgaja

tijelo, grlo iz kojeg će pustiti sunce

i to će biti znak, pripajat ćemo se načinom države.

Otvorit će nam se životi poput izlazne rane, u

plastiku nade i straha

kako bi iznova postali ili teologija ili

hereza koja stvarnost drži na okupu.

 

 

VRTLAR

 

ostavljen u pustoši logoreje bio sam bik

s poljupcem na čelu,

Budilo se proljeće ugljena na mrkim

poljima govora.

Matematika je polegla moje tijelo i usnuo

sam vrtlara.

Okopan, s krumpirom umjesto

srca bio sam sestra među

sestrama.

 

ZATVARANJE KLAONICE

 

 

Gledao sam u tvoje sunce, vjerom u

klijanje većom od krista legao u tvoju

zemlju, rekao znaš li da postoji potpuno

crna kokoš, ayam cemani

i živi u tvojoj šutnji. Tako si me

naučila patnja je uvijek rezultat

tržišta gladi, bliskost u sebi nosi

neizrečenu ucjenu u kojoj obitava

sloboda.

Tako si me naučila spustiti

oštricu i otići.

 

 

TJEDAN

 

pošumljavao sam te zaboravom, glas po

glas donosio ti rječnik motike.

Pošumljavao sam te vatrom,

učio kako se kamen pretvara u mekoću, kako bol

kojoj nas dodaš

može postati pokret zgloba kojim se obris prinosi

svjetlu

i postaje smrt sjene. Pošumljavao sam

te strpljenjem kvasa,

pupanjem smokve, neumornim rukama majke.

 

*

 

Rekla si nježnost je

nož, u ruke mi spustila

jutro.

 

 

RUŠENJE DRŽAVE

 

U danu nesposobnom postati

staklenik iz televizora su ritualno

izlazile lopate ulazile u hrvate

opet izlazile, pune velikog ugljena.

Htio sam reći država je peć država je

utroba zvijeri, češnjak oko vrata dementnog

oca uvijek spremnog postati ložač u rukama

nacije. Pitati i što osim vatre, bih, sa svim tim

ugljenom?

 

*

 

Plav i neprevodiv rekao sam zaboga

leave britney alone

 

 

LJETO

 

Rekli su vaše djece je previše, muža

premalo njihovo znanje nije ni potpuno ni

obavezno rekli postoji način života,

otvorite vrata

i otvorili nam nebo kao ribu

prestrašeni što u njoj nema

oca. Rekli smo ne jedemo

ribu,

premjestili crijep, jedno drugome zavezali

obuću i strahove, pokazali more i pupak.

 

*

 

Pobacao sam sve i jedan češnjak s

balkona, rekao evo sin, i tu prestaje.

Pun motika zamahnuo ka ljetu u sebi.

 

 

SLOBODAN DAN

 

Čistio sam mrvice kruha sa

stola prao suđe iznosio smeće

meo pod

veš izlagao suncu, sebe vodi tebe

srcu čitao recepte

gulio krumpir izbijao zube

samome sebi

govorio s vremenom

s vremenom i ništa se nije dogodilo

i dalje ne znam što je donijelo više smrti

pojedinac ili kolektiv

i je li moguće zaista

voljeti bez tog znanja.

 

 

LAVICA

 

vidio sam iz taloga si,

tvoja je ljubav jezik biorazgradivosti

spreman uzgojiti zeleno stoljeće u plastici

koju noćim.

Vidio sam te neumornu u voćnjaku, kako sanjaš

prepolovljena od samoće, kako tinjaš

u tugu zarasla.

 

*

 

Vidio sam djedovog brata kako traži

čekić ne bi li me otvorio.

 

 

USPOSTAVLJANJE MOLITVE

 

Čekao sam, s kralješkom u rukama rekao moje tijelo

moja kuća, tvoje tvoje, lizat ću ti rane

sve životinje to rade. Već pucam od zrelosti

i velik će dio mene istrunuti u zagrljaju

sunca ne poseži, povijest je halucinacija o

miru lonac toploga džema u koji te pošalje

metak.

Rekao volim te, zemlja u kojoj živim masovna

je grobnica

volim te jezik kojim govorim nikada neće biti

slobodan volim te, zastrašujuće i nježno.

Reci dobrojutrodijete, postat ćemo

pitomi biti meko kruha

 

 

ČOVJEK

 

I tako je prošlo ljeto, u zelenome prokuhala

voda, zubi puni žeđi i klinčića. Rekao shvatit

ću oštricu samo ako je položim u meki trbuh

brata. Nikada.

Sve dimljeno najednom, sve najednom i ljubav

i rekao klaonica, često se ponavljam, poput ratova.

 

*

 

Nesiguran u ovoga koji jesam prilazim

kuhinji i napuštam cinizam

 

 

CVJEĆAR

 

Šutio sam ukrug

jer sve što sam mogao dati bili su šrapneli.

 

 

Jezikom se, ipak, okopava, ne raznosi.

 

 

JESEN

 

i budi bijelo, budi papir, kisik poražen

prostorom za moje dobro riječi. S neba jesen

 

*

 

među nama nedostižna pravda, češalj bez zuba.

Sve češće plačemo netko naš će

odrasti u svijetu bez tigrova

 

sve češće ulicom prolazi

Tesla crna, metalik nada.

 

 

OTAC VREMENA

 

Ležao sam u potrebi za pričom, ispunjen

prazninom. Ležao, rekao iznova ništa od kojeg

strop je žutio.

Ja, otac jednog vremena

ležao i turpijao rogove

svitanju

u koje pustit ću kokoši.

 

 

ŽIVOT

 

Rekao sve se ponavlja, sve dejá vù

rekao molim te izađi iz pjesme i

ostani čovjek zauvijek svijen u

molitvu.

Rekao zamisli koliko kitove boli kada umire njihov

koliko boli djetinjstvo svijeta u vatri

koliko je usamljena starost svijeta,

rekao budilice su najveći teror poslije

tradicije ali mi smo oni koji žele biti lijepi,

mir u vertikali kita, rekao sve će ove riječi

jednoga dana popucati

kao ligamenti.

 

 

POČETAK KORIDE

 

ono isteklo poput mrke abecede ugljena.

Rasplakani

puni prerije i izgubljenih pasa rekli poljubit ću

te u majku

u oca, sestro, poljubit ću te

 

 

zapalili rodne listove vratili se

pepelu, bijelim zidovima prišli

bojicama.

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg