poezija

Karla Crnčević: Poezija (izbor)

Karla Crnčević (1989., Dubrovnik) objavljvala je poeziju u različitim časopisima i portalima. Od 2012. intenzivno radi kao filmska radnica i radnica u kulturi. U okviru ovogodišnjeg Vox Feminae festivala u radnoj verziji pokazan je film ''Na brdu'' na kojem radi sa snimateljem Darijem Matićem. 2018. od strane HAVC-a financijski je podržana za razvoj prvog dugometražnog dokumentarnog filma koji se bavi pitanjem zajednica i konstruiranja istih na području Hrvatske pod radnim nazivom ''Linije bijega''. Jedna je od osnivačica Unseen festivala koji se od 2017. bavi revitalizacijom i stvaranjem novih kino prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.



 

1

tamnim noćima najmekše se liježe

u lokve

osjećaj pod očima tad se gradi

kao nepodijeljen prostor

zgužvanim stiroporom i najlonom

od mjehurića

koje detoniramo prstima

koža je ponor u koji se zavlačimo

pred naletima noževa i snijega

kroz maleni bijeli prozor iglua

svjetlost pada reinkarnirana

iz vremena u kojemu

se spotičemo granama stabala

bijele kore

crtam ti srce na podlaktici i

ostavljam opuške šita u suterenu

skupa s aluminijskim poklopcem

megle voćnog jogurta i

iskašljanom kuglom mačje dlake.

 

 

 

11

ovdje je dobro

trudim se ostati skromna

ima nešto ritualno u odijevanju

uvijek iste haljine,

jedino se

ne mogu pomiriti s vjetrovima

dok se zaustavljaju nad koncentričnim kanalima koji navodjnajvaju

ruže

pred bakinom kućom

 

iza ugla zapada

pojavljuju se ratni brodovi

granate uništavaju nadstrešnice,

terasa puca po linijama

dlanova

podrum je uvijek otvoren

pod bakinom kućom

koju je napustila nakon što je čula

povik: ribe! ribe!

 

 

 

111.

grad je noćas kao bunar u koji smo ulili ocean šupalj i mračan
čujem ga kako šumi

u daljinama
spajaju se karike oduzimanja prostora – teritorij se mijenja

grad noćas pamti kretanja,
tragove koje ostavljamo
neposluhe, inate, bjesove i
čopore mnogostrukosti
nikad nisam sama, uvijek nas je više žubori i svijetli

razvijenom mrežom žica iznad ravnih krovova na kojoj odmaraju crne ptice
dok ne izađe sunce
blago izmješteno prema jugu

dok ne okončamo bolna šakalska lutanja oduzetim prostorima
ekskluzivom privatnosti s kojom nemamo ništa zajedničko

grad rupa
propušta zvukove otvara vlažne labirinte poziva na traženje lomljenje i potapanje

 

1111.

zgrabili su moj mekani trbuh pokušali njime namamiti vjetruše u kaveze za trening

dugo smo se vozili kombijima tamnih prozora uz vijugave cestice
sa štrikovima već stegnutima oko bokova
da zadržimo stabilnost straha i pogleda

planine su otvarale nutrine preda mnom kao da su mogle vidjeti
biljege po tijelu
ljubičaste polumjesece na gležnjevima

i ozlijeđena hvatišta ahilovih tetiva

sa planina, uvijek bih se osvrtala i pogledom tražila zvučnu vodu
da ju snimim
da ju uhvatim na vrpcu

pa potopim, isperem, osušim i ispočetka zavrtim

 

 

 

 

5.

sjećaš li se revolucije u rojavi

sjećaš li se revolucije u rojavi trčala si tamo

čistit puške

htjela si raditi filmove

od kojih će boljeti oči

okupljali ste se za večerama,

žvačući noževe i vilice

punih usta govorili ste o štrajku glađu kao o borbi

pljuvali viruse

unutar zidova

poslala si pisma kakva se više ne

šalju

o mokrim snovima letrista

o narodu bez prijatelja, osim planina

 

51.

htjela je nazvati da pita zašto žuti lišće
na drvu života koje
smo prošlo proljeće unijeli pod trideset drugi plafon borbe

naše duge dlake okomito su
se zabile u dormeo nadmadrace
zavjese su postale još prozirnije
sad mirno možemo špijunirati sestre
dok se traže pod plahtama
- manje me boli ali
leđa i dalje pamte
pustinje oker boje
sjene lišenog svjetla
kamo smo bježali pred policijskim sirenama
na šarene plesnjake, sunca i disko kugle okupljali se oko ploče rizika
opkoljeni
pomicali čahure metaka umjesto crvenih figurica kosā prekrivenih mat narančastim perikama
s devetmilimetarskim pištoljima
u kožnim torbicama
čvrsto stisnutima oko trbuha

 

 

 

 

 

511.

 

crni mačak je noćas u uličnim borbama izgubio dio repa dugo je zavijao

a onda nestao

među makovima

kojima su umorne majke uspavljivale djecu prije teških smjena

kako ne bi zaplakala prije nego ih

one mogu utješiti

bolje da spavaju

dok se otresu sandale

pune prašine

dok se maknu stolnjaci

s ostacima voska

dok se očiste plinske cijevi

kroz koje se sporo spuštamo

u dane

nek se probude točno na vrijeme ošamućena od mirisa

kako bi se uhvatila za majčin gumb, za sreću

dimnjačara

 

5111.

 

prije spavanja
počešljam brkove
i izvadim mucice iz pupka
trenje su-postojanja stvara ovisnost
o udasima prije buđenja
zajedno smo sanjali
četiri dlakave noge
spiralnu kućicu poviše zelenog oceana sporo pješačenje iz kine
otvore na visokim stropovima povezane nivoe crvotočina
nadzor
u kojem ne vidiš ništa više
sve ti izmiče
kao kad se igraš zrakom sunca
pored quadalkivira 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg