proza

Nina Lekić: Ono čega nema

Nina Lekić (1989., Varaždin) magistrirala je na Odsjeku za kroatologiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu iz područja teorije književnosti i književnosti za mlade. Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije. Spisateljskim se radom bavi od rane mladosti, no ozbiljnije se počela baviti tijekom studija. U sklopu književnih natječaja objavila je nekoliko kratkih priča te je pohvaljena za dramsko i prozno stvaralaštvo u sklopu Susreta hrvatskih zavičajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Proznim je rukopisom sudjelovala na XI. susretima mladih pjesnika i prozaika Društva hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka (2014.). Dobitnica je plakete „Ivo Kozarčanin“ za prozno stvaralaštvo mladih autora u sklopu 34. Susreta hrvatskih zavičajnih književnika (2015.). Živi, djeluje i piše u Zagrebu.



 

Ono čega nema

 

 

Stoji kraj sata na gradskom trgu. Čeka ga. Došla je pola sata ranije jer je kroz komunikaciju saznala kako mrzi kada ljudi kasne. Ne želi upropastiti susret i ono što iz njega može proizaći. Tako su lijepo i kvalitetno komunicirali putem društvene mreže.

Razmišlja hoće li ga prepoznati i izgleda li jednako kao na fotografiji u profilu. Zna da susret mora uspjeti. Ima trideset i pet godina i vrijeme joj izmiče.

Približava joj se tamnokosi muškarac odjeven u crno. Iz daljine izgleda kao u profilu.

– Bok, Marin, drago mi je–pruži joj ruku.

– Irena.

Promatra ga trenutak. U stvarnosti joj djeluje viši.

– Kamo ćemo? – pita je.

– Ti odaberi.

Rukom pokaže u smjeru ulice koja izlazi iz trga.–Znam jedno dobro mjesto. Pusti je da krene prva.

Korača korak ispred njega sama ne znajući kuda ide. Povremeno se osvrne kako bi provjerila prati li je i hoda li u dobrom smjeru. Koračaju u nelagodnoj tišini.

– Evo, ovdje.

Uđu u tišini i sjednu za prvi prazan stol. Odloži torbu i popravi kosu. Marin prelistava cjenik dok čekaju konobara. Žamor glasnih srednjoškolaca miješa se s tonovima polagane glazbe čije riječi ne razabiru.

– Kako pas? – započne razgovor.

Odloži cjenik, popravi kosu. – Dobro je. Jučer smo bili kod veterinara...

Sluša ga. Glas mu nije onakav kakvim ga je zamišljala. Ovaj mu glas ne pripada, razmišlja.

Dolazi konobar, prekida priču.

– Dobar dan, lijepo Vas molim, veliku kavu s mlijekom – reče i pogleda je.

– Isto.

Konobar kimne i ode.

– Jesu li ti prihvatili rad?

– Jesu, napokon. Vjerojatno će biti objavljen u sljedećem broju časopisa.

– To je lijepo. Čestitam.

Konobar donosi kave. Irena odmah prihvati svoju šalicu dok Marin pažljivo istresa šećer i miješa ga laganim pokretima u smjeru kazaljke na satu. Promatra njegove ujednačene pokrete. Odloži žličicu na podložak uz šalicu. S ruku istrese nepostojeću prljavštinu te se namjesti u stolcu.

Stavlja šalicu na stol. – Je li vam prošao projekt koji ste prijavili?

Popravi kosu te spusti laktove na stol. – Nedostaje nam jedna prostorno-programska studija odnosno autori smo jedne manje nego naša konkurencija...

Promatra ga dok govori o poslu. Crte njegovog lica naznačuju starost. Zabrine se za svoje crte. Oboje se bliže četrdesetoj, on je nešto bliži, razumljivo je da se crte lica mijenjaju i da stare.

– A kakva je situacija kod tebe?

Ispije gutljaj kave. – U obrazovanju su stvari uvijek uzburkane. Pogotovo u visokom obrazovanju... Nesvjesno lamata rukama.

Promatra je dok mu govori, gleda je u oči. Mirno. Njegovo je lice potpuno bezizražajno kao i njezino. Pričajući razmišlja o komunikacije i fizičkoj komponenti koja izostaje. Ne može odlučiti što misli o svemu.

Završi priču. Ispijaju kavu. Tišina. Sunce obasjava rub stola za kojim sjede.

Promatra fotografije na zidu. Procjenjuje ih kritički. Traži mu pogled. Ne razabire ga. Pogled joj skrene na obrnuto ime kafića ispisano na prozoru. Primijeti kako u imenu nedostaje slovo G. Pita se jesu li i vlasnici to primijetili.

– E rekao si da ćeš mi na kavi protumačiti svoje mišljenje o filozofiji egzistencijalizma i svojem pogledu na, kako si ono nazvao, svijet onostranosti i realnosti.

Skrene pogled s fotografije. Ponovno je gleda u oči. – Dakle, s jedne strane imamo Heideggera čije se ukupno djelo bavi smislom bitka dok s druge strane imamo Nietzschea koji kaže da je Bog mrtav i koji nas uči o nadčovjeku. Moj pogled na svijet duhovnosti te na ljudski razvoj i bit ljudskog postojanja temelji se na učenju dviju filozofija, međutim...

Govori joj, a ona razmišlja bi li njihova djeca imala plave ili smeđe oči. Shvati da ga ne sluša. Njegovo joj je mišljenje zanimljivo.

– Slažem se s tobom što se tiče teme duhovnosti. No, mislim da se današnji čovjek suviše boji svijeta onostranosti za koji ne zna postoji li uopće... Njezini pokreti ruku postaju snažnije svakom rečenicom.

Mirno prati njezine pokrete i riječi. Razgovaraju. Teme su na izmaku. Sunce se povuklo, upaljena su svjetla.

Pogleda na sat. Kasno je, zaključi. Uzima račun, ali je preduhitri. Plaća dok ona stavlja torbu na rame. Digne se i krene prema izlazu. Slijedi ga. Iziđu.

– Bilo mi je drago. Do viđenja! Pruži joj ruku, a ona mu se nasmiješi.

Okrene se i ode.

 

***

Uđe u stan. U cipelama sjedne za stol. Razmišlja, dugo. Upali računalo i prijavljuje se na društvenu mrežu. Prelistava njihovu prepisku. Čita dijelove. Zatvara prozor dijaloga. Uz nekoliko klikova briše svoj profil.

Nasloni se gledajući u zaslon. Sjedi u tišini. Zaslon monitora se ugasi.

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg