proza

Marija Nezirović: Kuhanje u doba zaraze

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Marija Nezirović (1987., Rijeka) diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Poslije je radila na istraživačkim projektima vezanim uz okoliš u Kolumbiji i u Rijeci, uz kratke izlete u savjetodavačke vode. Trenutačno se educira za voditelja EU projekata. Bila je jedan od finalista natječaja pisanja ''A Sea of Words'', ''Homo Climaticum'' Zelene akcije, ''Učka mi se'' Tinte 910 te natječaja ''Slavko Kolar''. U slobodno vijeme, uz pisanje, voli učiti francuski i volotirati u održivom razvoju.



 

Kuhanje u doba zaraze

 

 

Došla mi je iza leđa i položila dugu mokru kosu na vrat.

„'brojutro,“ rekla je. „Šta ima?“

Siluete su nam se stapale u upaljenom televizoru, „Još novih slučajeva, novih ograničenja.“

Sjela je na strunjaču pred balkonom, ispružila noge pred sebe i polako istegla ruke iznad glave. Kad je završila, zagledala se u kuhinju otkud je dopirao miris slatkog. Jučerašnje krafne za doručak.

 „Ah, da, bit će paprika u marketu,“ dodao sam. „naručit ću ih večeras.“

Smijeh. Kao da joj je bilo zabavno što ću se u ponoć preko kompjutera tući za tucet paprika.

„Super!“ zaključila je. „Ako ih uhvatiš, možemo skuhat paprikaš.“

Pomisao na ručak zajedno s njom me umirila i potonuo sam još dublje u kauč.

Virus je došao s druge strane svijeta. Isprva se činio dalekim, tek priča na telki, ali u čas je bio tu. Ceste su opustošile, ljudi utihnuli. Vani tek pjev ptica. Na televiziji obavijest: Mladići i djevojke, zaustavite se. Ne idite u gužve, nema noćnog života, zaboravite okupljanja. Perite ruke, perite ruke. Gladna tišina spustila se nad nama kao magla.

Ništa nije bilo čudnije od izlaska u posebno vrijeme, kako su ga zvali ljudi na internetu. Vrijeme čekanja i udaljenosti, sneno, prebrisano sapunicom i alkoholom, bez jasnog kraja na vidiku. Svaki drugi dan jurnuli bi po osnovne stvari u obližnji Kiki i ništa više. Trgovina na uglu, market su nas održavali na životu. Bila je oskudica, ali polako je stizala hrana.

Pukim slučajem, bili smo bolje pripremljeni od naših susjeda za zatvaranje. To je zato što smo ona i ja na internetu vodili video kanal o kuhanju. „Naša hrana“. Naši pretinci bili su teški od vreća pašte, brašna i riže, posuda domaćih umaka i salsi, suhog voća, umotanih sušenih riba, teglica gljiva i algi vrijednih kao laboratorijske otopine. U špajzi smo naslagali staklenke sa žitaricama, šećerom i soli. Caklili su se redovi gustih pekmeza i domaće kisele salate koja nam ove godine nije zakiselila. Za nenadane prilike ledenjača nam je vrvjela ostacima ručkova i rezanog povrća, zapakiranom mesu, očišćenom osliću, blanširanom grahu i sirevima. Tu su bile i ladice s uljima, začinima, čajevima. Najgornja rezervirana za poklonjene kave i kekse.

Bojali smo se da ćemo pol toga na kraju baciti. Ali sad s čuđenjem gledamo tu hranu dostatnu za mjesec dana. Ako ste znali ponešto o kuhanju, mogli ste živjeti dosta ukusno u posebno vrijeme.

Nismo bili spremni na pomanjkanje svježeg povrća. Kad je vijest o zatvaranju odjeknula, pohitali smo u potragu za kapulom i kupusom odmah nakon maski. Misao o tjednima bez povrća bila mi je mučna.

Kroz tjedne smo ih kupovali na kapaljku. Kvartovski market je dobivao lokalno povrće, ali mogli ste ga kupiti samo ako ste ga tog dana naručili online. Kako je potražnja bila velika, uzimali smo što smo mogli, bez izbirljivosti. Mrkva, krumpir, brokula su bile zgoditak. Sve ostalo začas bi planulo.

Znali smo se već naći u situaciji da moramo isprazniti frižider prije nego se namirnice pokvare. Sendviči i maneštre u kombinacijama koje bi nas iznenadile. Bio je to krajnji test mojih vještina kuhanja. Početnik će pogledati u prazni frižider i odustati, dok će iskusni kuhar vidjeti – mogućnost.

Ta uobičajena pojava sad je poprimila nova obilježja koja sam sa zanimanjem primjećivao.

Za početak, imali smo puno vremena. Cijele godišnje već smo potrošili boraveći u stanu; dosta vremena za preplivati mora, prijeći planine i sve one epske željeznice.

Nismo imali izbora u sastojcima. Umjesto pomanjkanja jedne namirnice, sad smo bili suočeni s komičnim količinama jedne namirnice nasuprot potpunom nestašicom druge. Jučer sam u marketu nabavio brdo mrkve. Što nam je bilo činiti? Peći je, kiseliti, ribati kao parmezan.

Zalihe su također morale trajati. Ovo je bio ključ svega. Ništa se nije smjelo baciti jer zamjene nije bilo. Svaki milimetar brokule, krumpira, luka išao je u varivo i juhu. Svaki tanjur polizan. Svaki prstohvat začina odmjeren. Jer možda ću naći celera sljedeći tjedan, a možda i neću.

Od doručka do večere ti aksiomi u nama su kuhali kreativnost. Obroci su zamijenili izazove života s kojima smo se nosili svaki dan. Bilo me sram rastrošnog mene od prošlog mjeseca. Nisam više ulazio u kuhinju sa željom za nekom hranom, nego s pitanjem, „Koje je jelo najbolje za iskoristit sastojke koje imam?“

Ta nova perspektiva donijela nam je renesansu. Iz oskudice oko nas, prštale su ideje poput piletine s grožđicama i svinjetine s kimchijem u domaćoj lepinji. Nismo se više mučili popuniti sadržaj našeg video kanala. Shvatio sam da je umjetnost nastala iz limitacija; slikanje na platnu, poezija u loncu. Otkrio sam čari kiselog povrća i zaboravljenih umaka na dnu ladica, jednostavnost nordijskih recepata, mogućnosti brašna veće od onih parnog stroja.

Svatko se zabavljao na svoj način u posebno vrijeme. Ona i ja smo cijele dane kuhali. Najviše smo voljeli mijesiti tijesto za krafne. Ona ih je voljela vruće s pekmezom iz frižidera. Spremili smo cijele čete krafni u duboko i vadili ih iz plastike za prženje u vrelom ulju po želji.

Skupa bi sjeli s tanjurom krafni ispred zatvorenog balkona, da zaštitimo sebe i druge. Dok smo gledali druge prozore, po glavi su nam se motala mnoga pitanja. O virusu, o budućnosti. Pitanja koja su mogla čekati. Sad je bilo važno preživjeti, skupa izgurati i ne ostati bez hrane.

Močili smo krafne u šalice kondenziranog mlijeka i čekali.

    

 

 

 

 

 

 

 

 

proza

Ivan Tomašić: Smrt kralja Sebastijana (ulomak iz romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Emma Mihalić: Nova žar-ptica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Deni Baleta: Make Empathy Great Again!; Pismo starijoj sebi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.

proza

Iva Hlavač: Nakaze

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

proza

Antonija Jolić: Mažuran

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg