proza

Marija Nezirović: Kuhanje u doba zaraze

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Marija Nezirović (1987., Rijeka) diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Poslije je radila na istraživačkim projektima vezanim uz okoliš u Kolumbiji i u Rijeci, uz kratke izlete u savjetodavačke vode. Trenutačno se educira za voditelja EU projekata. Bila je jedan od finalista natječaja pisanja ''A Sea of Words'', ''Homo Climaticum'' Zelene akcije, ''Učka mi se'' Tinte 910 te natječaja ''Slavko Kolar''. U slobodno vijeme, uz pisanje, voli učiti francuski i volotirati u održivom razvoju.



 

Kuhanje u doba zaraze

 

 

Došla mi je iza leđa i položila dugu mokru kosu na vrat.

„'brojutro,“ rekla je. „Šta ima?“

Siluete su nam se stapale u upaljenom televizoru, „Još novih slučajeva, novih ograničenja.“

Sjela je na strunjaču pred balkonom, ispružila noge pred sebe i polako istegla ruke iznad glave. Kad je završila, zagledala se u kuhinju otkud je dopirao miris slatkog. Jučerašnje krafne za doručak.

 „Ah, da, bit će paprika u marketu,“ dodao sam. „naručit ću ih večeras.“

Smijeh. Kao da joj je bilo zabavno što ću se u ponoć preko kompjutera tući za tucet paprika.

„Super!“ zaključila je. „Ako ih uhvatiš, možemo skuhat paprikaš.“

Pomisao na ručak zajedno s njom me umirila i potonuo sam još dublje u kauč.

Virus je došao s druge strane svijeta. Isprva se činio dalekim, tek priča na telki, ali u čas je bio tu. Ceste su opustošile, ljudi utihnuli. Vani tek pjev ptica. Na televiziji obavijest: Mladići i djevojke, zaustavite se. Ne idite u gužve, nema noćnog života, zaboravite okupljanja. Perite ruke, perite ruke. Gladna tišina spustila se nad nama kao magla.

Ništa nije bilo čudnije od izlaska u posebno vrijeme, kako su ga zvali ljudi na internetu. Vrijeme čekanja i udaljenosti, sneno, prebrisano sapunicom i alkoholom, bez jasnog kraja na vidiku. Svaki drugi dan jurnuli bi po osnovne stvari u obližnji Kiki i ništa više. Trgovina na uglu, market su nas održavali na životu. Bila je oskudica, ali polako je stizala hrana.

Pukim slučajem, bili smo bolje pripremljeni od naših susjeda za zatvaranje. To je zato što smo ona i ja na internetu vodili video kanal o kuhanju. „Naša hrana“. Naši pretinci bili su teški od vreća pašte, brašna i riže, posuda domaćih umaka i salsi, suhog voća, umotanih sušenih riba, teglica gljiva i algi vrijednih kao laboratorijske otopine. U špajzi smo naslagali staklenke sa žitaricama, šećerom i soli. Caklili su se redovi gustih pekmeza i domaće kisele salate koja nam ove godine nije zakiselila. Za nenadane prilike ledenjača nam je vrvjela ostacima ručkova i rezanog povrća, zapakiranom mesu, očišćenom osliću, blanširanom grahu i sirevima. Tu su bile i ladice s uljima, začinima, čajevima. Najgornja rezervirana za poklonjene kave i kekse.

Bojali smo se da ćemo pol toga na kraju baciti. Ali sad s čuđenjem gledamo tu hranu dostatnu za mjesec dana. Ako ste znali ponešto o kuhanju, mogli ste živjeti dosta ukusno u posebno vrijeme.

Nismo bili spremni na pomanjkanje svježeg povrća. Kad je vijest o zatvaranju odjeknula, pohitali smo u potragu za kapulom i kupusom odmah nakon maski. Misao o tjednima bez povrća bila mi je mučna.

Kroz tjedne smo ih kupovali na kapaljku. Kvartovski market je dobivao lokalno povrće, ali mogli ste ga kupiti samo ako ste ga tog dana naručili online. Kako je potražnja bila velika, uzimali smo što smo mogli, bez izbirljivosti. Mrkva, krumpir, brokula su bile zgoditak. Sve ostalo začas bi planulo.

Znali smo se već naći u situaciji da moramo isprazniti frižider prije nego se namirnice pokvare. Sendviči i maneštre u kombinacijama koje bi nas iznenadile. Bio je to krajnji test mojih vještina kuhanja. Početnik će pogledati u prazni frižider i odustati, dok će iskusni kuhar vidjeti – mogućnost.

Ta uobičajena pojava sad je poprimila nova obilježja koja sam sa zanimanjem primjećivao.

Za početak, imali smo puno vremena. Cijele godišnje već smo potrošili boraveći u stanu; dosta vremena za preplivati mora, prijeći planine i sve one epske željeznice.

Nismo imali izbora u sastojcima. Umjesto pomanjkanja jedne namirnice, sad smo bili suočeni s komičnim količinama jedne namirnice nasuprot potpunom nestašicom druge. Jučer sam u marketu nabavio brdo mrkve. Što nam je bilo činiti? Peći je, kiseliti, ribati kao parmezan.

Zalihe su također morale trajati. Ovo je bio ključ svega. Ništa se nije smjelo baciti jer zamjene nije bilo. Svaki milimetar brokule, krumpira, luka išao je u varivo i juhu. Svaki tanjur polizan. Svaki prstohvat začina odmjeren. Jer možda ću naći celera sljedeći tjedan, a možda i neću.

Od doručka do večere ti aksiomi u nama su kuhali kreativnost. Obroci su zamijenili izazove života s kojima smo se nosili svaki dan. Bilo me sram rastrošnog mene od prošlog mjeseca. Nisam više ulazio u kuhinju sa željom za nekom hranom, nego s pitanjem, „Koje je jelo najbolje za iskoristit sastojke koje imam?“

Ta nova perspektiva donijela nam je renesansu. Iz oskudice oko nas, prštale su ideje poput piletine s grožđicama i svinjetine s kimchijem u domaćoj lepinji. Nismo se više mučili popuniti sadržaj našeg video kanala. Shvatio sam da je umjetnost nastala iz limitacija; slikanje na platnu, poezija u loncu. Otkrio sam čari kiselog povrća i zaboravljenih umaka na dnu ladica, jednostavnost nordijskih recepata, mogućnosti brašna veće od onih parnog stroja.

Svatko se zabavljao na svoj način u posebno vrijeme. Ona i ja smo cijele dane kuhali. Najviše smo voljeli mijesiti tijesto za krafne. Ona ih je voljela vruće s pekmezom iz frižidera. Spremili smo cijele čete krafni u duboko i vadili ih iz plastike za prženje u vrelom ulju po želji.

Skupa bi sjeli s tanjurom krafni ispred zatvorenog balkona, da zaštitimo sebe i druge. Dok smo gledali druge prozore, po glavi su nam se motala mnoga pitanja. O virusu, o budućnosti. Pitanja koja su mogla čekati. Sad je bilo važno preživjeti, skupa izgurati i ne ostati bez hrane.

Močili smo krafne u šalice kondenziranog mlijeka i čekali.

    

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg