proza

Lovro Brlobuš: Priče

Lovro Brlobuš (1993., Zagreb) studira povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U slobodno vrijeme voli pisati, čitati i svirati gitaru.



 

ZAMKE UMJETNOSTI

 

Jednoga se dana gospodin N. probudio kao drugi čovjek. Preko noći je zamrzio umjetnost. U tren oka, zidovi njegova doma postali su bijeli i prazni. Njihovu nanovo otkrivenu čistoću više nisu oskvrnjivali portreti, pejzaži i fotografije. Knjige su nestale sa stalaže, dok je namještaj bio sveden na puku svrhu.

Gospodin N. brižno je odsjekao svaku naznaku dekoracije na krevetu, ormarima i stolicama. Ubrzo je došao do zaključka kako takav ogoljeli namještaj može predstavljati nekakav umjetnički hir koji zagovara jednostavnost. Nije mu preostalo ništa drugo nego da ga rasiječe na komadiće. Nakon izvjesnog vremena uvjerio je samoga sebe kako svaki predmet može biti protumačen kao plod umjetnosti. Vođen tako snažnom idejom, u svojem razbijačkom pohodu nije postavio nikakva ograničenja, naumivši uništiti sve što se nalazi u kući. Misao o arhitekturi i, shodno tomu, rušenju cijele kuće bila je, dakako, prisutna u umu gospodina N., no taj je zadatak valjalo izvršiti tek nakon što se obračuna s hrpom umjetnina unutar svog doma.

Pri razbijanju predmeta koristio je sjekiru. To ga je isprva strašno mučilo, tim više što je drška sjekire bila majstorski izrezbarena i neprestano mu nabijala na nos kako u rukama drži izvanredni ručni rad. Morilo ga je to što je primoran koristiti umjetničko djelo kako bi uništio druga umjetnička djela, no pronašavši opravdanje u izreci „klin se klinom izbija“ samouvjereno je nastavio s poslom.

Kada su napokon gotovo svi predmeti bili lišeni prepoznatljivog oblika, mahnitom ih je brzinom pobacao u kante, a sve ono što nije u njih stalo odložio je na uličnom prostoru ispred svoje kuće. Taman što je to napravio, počeo ga je gristi strah kako uništeni komadi mogu poslužiti kao materijal kakvom slobodoumnom umjetniku kojem kopanje po smeću ne predstavlja prepreku. Gospodin N. nije nikako mogao to dopustiti, a rizik je bio prevelik, jer toga se dana nije odvozio otpad. Ne bi li se osigurao, preselio je kante i sav taj kup iza ograde, u vlastito dvorište.

- Sutra ću sve to zapaliti ili negdje zakopati - rekao je samome sebi odlučivši odahnuti, odložiti posao za sljedeći dan i pronaći mir u snu.

Penjući se stepenicama, izmoreno je maštao o toplom krevetu. Kada je ušao u praznu spavaću sobu gorko je zacvilio, a potom se utješio time što u njegovoj kući, koju je uskoro trebalo nekako uništiti, više nema niti jednog predmeta. Međutim, grdno se varao. Tražeći u polumraku najpogodnije mjesto za počinak, nagazio je na sjekiru, poskliznuo se i pao kroz prozor u dvorište. Pao je točno u jednu od kanti za smeće i na licu mjesta umro. Njegov nesretan kraj fotoaparatom je zabilježio neki tobožnji umjetnik u prolazu.

 

 

 

 

 

ZGODA

 

Jedan slikar slika sat bez kazaljki i potom ga poklanja susjedu. Ovaj odlazi kući i vješa sliku na zid. Sljedećeg jutra slikar mu dolazi u posjetu “da provjeri kako radi sat”. Susjed se smije i prima ga u kuću. Sjedaju za stol i piju kavu. Nakon pola sata, susjed govori slikaru kako kasni na posao. Slikar mu na to odgovara kako vrijeme ne postoji. Dok se susjed tome smije i sprema za van, slikar ucrtava kazaljke na sat. Susjed to ne primjećuje i njih dvojica izlaze na ulicu svaki svojim putem. Navečer, susjed dolazi kući i primjećuje kazaljke na slici. Ne sviđa mu se ta promjena pa zove slikara. Ovaj se javlja, dolazi kod susjeda i uvjerava ga kako nije nacrtao kazaljke. Susjed se smije i govori mu kako želi novu sliku. Slikar odlazi kući i radi na novom satu bez kazaljki. Ujutro dolazi kod susjeda “da zamijeni satove”. Susjed se smije i prima ga u kuću. Dok piju kavu, slikar mu pokazuje najnoviju sliku. Susjedu se sviđa nova slika sata i on joj u šali ucrtava kazaljke.

 

 

 

 

 

UDARNIK

(posvećeno kuji Medenoj)

 

Moj pas je pravi udarnik, a to kažem zato što bi se svaki student ili zidar posramio kada bi vidio njegove radne podvige! On je podigao jedno cijelo leglo pasa i odgojio ih u bratstvu i slozi. Potom je othranio petoro seoskih mačaka i iz njih napravio čestita bića koja bezrazložno ne grizu i ne uništavaju pokućstvo. Taj je pas obišao dva arheološka terena i tamo nadgledavao radove, ali ne pomažući, svjestan kako je prošlost grobnica za napredan um. Taj je pas otjerao bezbroj drugih pasa koji su ugrožavali okrug, kažem okrug, jer on nije kulak koji brine samo za svoje imanje. Dobar dio svoga života proveo je i u takmičenju s brzim autima, trudeći se dokazati kako i čovjek i mašina mogu biti nadvladani! Nadalje, taj pas nije podlegao volji gospodara i nije se mirio sa situacijom kada je u dvorište dospjela udomljena doga, prepoznavši buržuja u držanju i njegovu protu-ekonomičnost u veličini i potrebi za hranom. On nema pedigre, rođen je na cesti od bezimene majke, mješanac, dakle pravo dijete dijalektike! To što se odbija kretati kada je na vodilici samo je još jedan dokaz njegove osviještenosti, dok se, s druge strane, na ulici snalazi mnogo bolje od ostalih drugova-ljudi. Ako se odluči slijediti me do dućana, uvijek ostaje ispred ulaza kako se ne bi zarazio kapitalizmom. Sada, pod stare dane, on neprekidno laje, ljut na nepoduzetnost i pohlepu u čovječjem srcu, a jedino je blag prema djeci, prema mladome naraštaju kojeg oboružava ljubavlju kako bi njome slomio kočnicu sveopće sreće!

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg