intervju

Lucija Švaljek: Najbolje je to što s riječima možeš raditi što god želiš

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Lucija je u uži izbor ušla s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



- Gdje i kako živiš?

Živim u Zagrebu kao podstanar. Podstanarstvo je blagoslov i  prokletstvo u isto vrijeme. Ne živim bolje nego ministar, ali stvarno nije loše. Maksimir je blizu, imam balkon i super zastore.

 

- Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije...

Nedavno sam imala rođendan, pa smo se družili (izjadali jedni drugima i igrali „pogodi tko sam“, jeli sendviče i male krastavce, baš onako kako se radilo u osnovnoj školi). Jedna od ljepših uspomena mi je susret s Keretom prošle godine u sklopu Festivala književnosti. Bila sam toliko uzbuđena da sam mu rekla „I love you“, pa se ispravila u „I love your books“. U globalu, trudim se izbjegavati veća obiteljska okupljanja i više voziti bickilom.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

Za mene je književnost utjeha, sigurno mjesto, dom. Otkad sam bila mala imala sam bujnu maštu pa sam zamišljala likove i često imala zamišljene prijatelje. Sjećam se da sam u osnovnoj školi napisala neku opskurnu priču pod naslovom „Killer“, koja je bila zamišljena kao knjiga, ali nikad ju nisam dovršila. Glavni negativci bili su kriminalci, braća blizanci blizanci Lenor i Ariel (imena sam im dala zbog omekšivača), a njihov šef je bio Milford Educa (to je vjerojatno bila neka izdavačka kuća, ne sjećam se). Priče su me oduvijek zabavljale i pomagale nositi se sa stvarnošću.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Najbolje je to što s riječima možeš raditi što god želiš. Mogu napisati danas je petak i pečem patku. Ili volim čokoladu, a prepelica je ptica. I nikome se ništa loše ne može dogoditi.

 

- Koje su tvoje teme?

Obitelj, ljubav, nasilje, život na selu.

 

- Što ti je motiv za pisanje?

Motiv za pisanje mi je taj da ne svisnem s uma, pogotovo sad u vrijeme korone.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Generalno suosjećam sa svojom generacijom u smislu pronalaženja posla i života u raspadnutim stanovima. Ako govorim o svojoj srednjoškolskoj generaciji, to je pak druga priča. Patilo se na ocjene, molile su se krunice za petice, a kad je bilo manje od pet pričalo se da je stradalo bakino zdravlje. Takve stvari su me užasno ljutile, zbunjivale.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Svakako bih spomenula Moniku Herceg, Olju Savičević Ivančević i Kristijana Novaka.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla/ušao u uži izbor 7Km?

Naravno da znači. Vaš e-mail popravio mi je dan jer sam bila zaboravila da natječaj još traje.

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Književnost je dio mog života i nedavno sam otvorila blog. Sjeća me na lijepa vremena kad je postojao bloger.hr. Tamo sam zapisivala priče o odlasku ortodontu u Perkovčevu, u Getro po slatkiše (djeci sa sela je to bio izlet, čudo, nepisivo nešto), o kućnim ljubimcima i slično. Nastavit ću pisati za sebe i zbog sebe. Mislim da nešto autentično, dobro i kvalitetno nastaje kad to radimo iz ljubavi. Na pisanje gledam kao priliku za osobni rast, igru, otkrivanje. Uvijek kad počnem pisati, ne znam što će iz toga ispasti, a to je i ono najzanimljivije.

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg