intervju

Luca Kozina: Nezanemariv je kulturološki utjecaj feminizama koji stalno skreće pozornost na žensko stvaralaštvo

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Luca je u uži izbor ušla s pričom ''Grbava plesačica''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



 

- Gdje i kako živiš?

Živim i radim u Splitu.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

To je paralelna stvarnost u kojoj je sve moguće.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Književnost je naručje u koje su svi dobrodošli, bijeg od svakodnevnih obaveza i problema, a ujedno pruža nadu i motivaciju da se suočimo s tim demonima i pritom naučimo nešto o sebi i drugima što nas ne može naučiti neki self-help priručnik, a ponekad čak ni iskustvo.

 

- A ono najgore?

Postati Don Quijote? S obzirom na neke druge, puno strašnije mogućnosti, to i nije toliko loše.

 

- Koje su tvoje teme?

Uglavnom varijacija na temu - čudni ljudi u čudnim situacijama .

 

- Što ti je motiv za pisanje?

Onaj osjećaj postignuća kad stvoriš nešto svoje i djela drugih pisaca zbog kojih me obuzme misao - kad bih barem i ja mogla tako pisati.

 

- Što te drži?

Gravitacija.

 

- Postoji li mlađa književna scena u tvom okruženju (užem i širem) i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?

Dio sam književne grupe NKV, ali mislim da u Splitu ne postoji konkretna scena u širem smislu.

 

- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Osim književnosti, tu je muzika, (Ghibli) filmovi, dokumentarci, komentari na YouTube-u, put do plaže, lica zaboravljenih glumica iz nijemih filmova, jedna dobra rečenica u lošoj knjizi, nesporazumi u komunikaciji, razgovor pijanaca na zidiću ispred dućana.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

To je opća imenica, apstrakcija. Živimo u istom društvu, tako da ima nekih sličnosti između ljudi rođenih u istom razdoblju, ali nisu toliko bitne kao što su bitne različitosti. Svatko je osoba za sebe, sa svojom interpretacijom svijeta i načinom življenja u njemu. Taj aspekt se manifestira u dobroj književnosti i, paradoksalno, čitatelji se identificiraju s tom različitošću.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Toliko se toga objavljuje na netu i u knjiškom obliku da ne mogu sve popratiti.

 

- Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Prema statistikama, žene i čitaju više od muškaraca, pa možda zato više pišu? Uz to, nezanemariv je kulturološki utjecaj feminizama koji stalno skreće pozornost na žensko stvaralaštvo. Zanimljivija je činjenica da se usprkos pozitivnoj čitateljskoj i kritičarskoj recepciji autorica, velikim nagradama ipak više nagrađuju muškarci.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Najviše od svega, priču koja će nekome biti više od priče - utjeha, bijeg, ogledalo.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla/ušao u uži izbor 7Km?

Bila sam veoma iznenađena, pogotovo s obzirom na opseg šireg izbora i odabranih autora.

 

- Što pisac treba raditi?

Ne shvaćati se ozbiljno, ali ozbiljno shvatiti svoj rad.

 

- Mišljenje o suvremenoj hrvatskoj književnosti?

Ne znam zašto, ali me dosad ništa iz hrvatske književnosti nije oduševilo i prodrmalo kao nešto iz, primjerice, ruske ili američke književnosti. S druge strane, mislim da su naši pisci, pogotovo pjesnici, impresivni na stilskoj, to jest, jezičnoj razini. Bit ću sretna ako netko jednom napiše nešto tako moćno na razini priča Lucie Berlin ili Franze Kafke, romana Carson McCullers i Jamesa Baldwina ili Bugakovljevog Majstora i Margarite.

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Ne znam gledati u kristalnu kuglu pa ne mogu dati odgovor na prvo pitanje. Ali mogu reći da mi je, osim pisanja, jednako bitno nastaviti čitati - jer bez čitanja ne znam pisati. Što se tiče poticaja, sudjelovanje na književnim natječajima i objavljivanja su ona vanjska motivacija koja je također povremeno potrebna, kao potvrda da je ono što pišeš značilo nekome. Najveća mi je motivacija kad se priča svidi običnoj čitateljici, da citiram Virginiju Woolf, toliko da na neko vrijeme zaboravi svijet oko sebe.

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg