intervju

Marina Gudelj: Jednog dana želim napisati sve

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



 

- Ponovno si ušla u uži izbor za nagradu, očekivano ili ne?

Zapravo nisam bila sigurna je li mi uopće dozvoljeno sudjelovati, ali sam željela poslati priču na Kritičnu masu, a natječaj je bio ugodna izlika. Neskromno ću reći da sam očekivala širi izbor i objavu na portalu, ali užem se nisam nadala. Dakako, uvijek je lijepo biti dio užeg izbora.

 

- 2017. godine osvojila si 7Km. Što se od tada naovamo promijenilo u tvom životu, a što želiš podijeliti?

Godinu 2017. najviše pamtim baš po tome. Bila je to moja prva osvojena velika nagrada. Nakon toga stvari su, profesionalno i književno, krenule uzlazno. U međuvremenu mi je izašla zbirka priča Fantomska bol kao produkt nagrade Prozak, a i više ne radim povremeno kao nastavnica, nego redovito. Uz to sam pripremila i roman koji bi trebao ove godine izaći, tako da se korak po korak približavam onom što sam bila rekla u prošlom našem intervjuu, a to je da jednog dana želim napisati sve.

 

- Koliko te motiviraju nagrade?

U početku, nagrade su za mene bile povratne informacije i sugestija da ipak nisam promašila, međutim nagrade me nikada nisu motivirale da pišem. Pisanje je nešto što dolazi neovisno o svemu, iznutra, a ne izvana, pa je taj nagon neovisan i o čitatelju. Natječaji su dobra prilika novim piscima za postići vidljivost i dati u ruke svoj rad nekome tko je profesionalac, a ne dio obitelji, prijatelj, žena/muž, cura/dečko. Nagrada je potom sjajan vjetar u leđa i meni su ove osvojene dosta značile. Da nisu, ne bih se ni javljala na natječaje, pa tako ni na ovaj. Dakle, važne su mi, ali nisu najvažnije niti ih smatram jedinim mjerilom kvalitete.

 

- Jesu li se tvoje teme i motivi za pisanje bitno promijenili?

U to nisam sigurna. Još ne mogu sasvim sagledati ono što je nastalo i ono što nastaje kao cjelinu pa reći da me sad više zanimaju neke druge teme, ali polje interesa uvijek mi se širi. Slično je valjda i sa čitanjem, volim čitati različite žanrove i strukturalno raznovrsno izvedena djela pa nekako i težim tome da ono što pišem bude barem malo drugačije od onoga što sam već napisala.

 

- Voliš li govoriti o onome što si napisala i zanimaju li te povratne informacije?

Volim govoriti i razgovarati o književnosti, a tek odnedavno se učim govoriti o onome što sam napisala. Ako se (raz)govor odvija uživo, glumim da nemam tremu i s vremenom se uživim. Ono što mi se dosad pokazalo kao najzanimljivije, a usput je odgovor i na pitanje o povratnoj informaciji, je da različiti sugovornici tako različito doživljavaju određene priče, drugačije čak i od onoga kako sam ih ja zamislila. Povratna informacija mi dosta znači, veseli me kad je pozitivna, a ako je negativna važno mi je da je punokrvna.

 

- Pratiš li hrvatsku književnost i koliko?

Naravno da pratim i nastojim pohvatati i pročitati što više. Primam novosti, pratim stranice izdavača, čitam blogove i portale posvećene književnosti, pisanju i kritici, čitam kolumne, novine i podlistke. Drago mi je biti u toku, vjerujem da ima dosta dobrih djela koja zaslužuju našu pažnju, a ja ne želim da mi promaknu. Sigurno da do mene neki naslovi stižu prije, a neki sporije i da su neka djela više eksponirana od drugih, ali trudim se biti upoznata sa što više toga.

 

- Misliš li da je kratka priča dovoljno zastupljena u hrvatskoj književnosti? Koga smatraš dobrim piscem kratke priče?

Mnogi naši autori koje pratim ušli su u književnost kratkom pričom, odnosno zbirkom kratkih priča nakon kojih su često slijedili romani. Tako da ne mogu reći da je forma nezastupljena ili slabo zastupljena jer ima zbirki, a i mladi, neobjavljeni pisci često posežu upravo za kratkom pričom. Mišljenja sam da je svakako manje popularna nego roman. Znalo se dogoditi da ljudi prokomentiraju da ne vole baš čitati kratku priču da bi na kraju ispalo da je nikada nisu ni pokušali čitati. Sama često posežem baš za zbirkama kratkih priča, nerijetko i antologijama. Što se tiče stranih autora i izdanja, svakako se nedovoljno prevodi kratkopričaše, pogotovo s jezika koji nije engleski. U posljednjih par godina, kao i poezija, trijumfom društvenih mreža i kratka priča dobiva na svojoj vidljivosti i baš to obilježje kratkoga je ono što postaje atraktivno. Uz to, sve je popularnija i forma jako kratke priče, minijature koja količinski nije toliko zastupljena, ali zato je sadržajem maestralna. Što se tiče dobrog pisca kratke priče moram reći da sam imala sreće i da sam se tu uglavnom načitala sjajnih djela. Ne volim općenito nabrajati, pogotovo jer ne želim nekoga izostaviti pa ću samo reći dva izdanja koja imam i koja se sad već raspadaju od čitanosti. To su Salingerovih Devet priča i Priručnik za spremačice Lucie Berlin.

 

 

 

 

 

 

 

 

    

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg