intervju

Marina Gudelj: Jednog dana želim napisati sve

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



 

- Ponovno si ušla u uži izbor za nagradu, očekivano ili ne?

Zapravo nisam bila sigurna je li mi uopće dozvoljeno sudjelovati, ali sam željela poslati priču na Kritičnu masu, a natječaj je bio ugodna izlika. Neskromno ću reći da sam očekivala širi izbor i objavu na portalu, ali užem se nisam nadala. Dakako, uvijek je lijepo biti dio užeg izbora.

 

- 2017. godine osvojila si 7Km. Što se od tada naovamo promijenilo u tvom životu, a što želiš podijeliti?

Godinu 2017. najviše pamtim baš po tome. Bila je to moja prva osvojena velika nagrada. Nakon toga stvari su, profesionalno i književno, krenule uzlazno. U međuvremenu mi je izašla zbirka priča Fantomska bol kao produkt nagrade Prozak, a i više ne radim povremeno kao nastavnica, nego redovito. Uz to sam pripremila i roman koji bi trebao ove godine izaći, tako da se korak po korak približavam onom što sam bila rekla u prošlom našem intervjuu, a to je da jednog dana želim napisati sve.

 

- Koliko te motiviraju nagrade?

U početku, nagrade su za mene bile povratne informacije i sugestija da ipak nisam promašila, međutim nagrade me nikada nisu motivirale da pišem. Pisanje je nešto što dolazi neovisno o svemu, iznutra, a ne izvana, pa je taj nagon neovisan i o čitatelju. Natječaji su dobra prilika novim piscima za postići vidljivost i dati u ruke svoj rad nekome tko je profesionalac, a ne dio obitelji, prijatelj, žena/muž, cura/dečko. Nagrada je potom sjajan vjetar u leđa i meni su ove osvojene dosta značile. Da nisu, ne bih se ni javljala na natječaje, pa tako ni na ovaj. Dakle, važne su mi, ali nisu najvažnije niti ih smatram jedinim mjerilom kvalitete.

 

- Jesu li se tvoje teme i motivi za pisanje bitno promijenili?

U to nisam sigurna. Još ne mogu sasvim sagledati ono što je nastalo i ono što nastaje kao cjelinu pa reći da me sad više zanimaju neke druge teme, ali polje interesa uvijek mi se širi. Slično je valjda i sa čitanjem, volim čitati različite žanrove i strukturalno raznovrsno izvedena djela pa nekako i težim tome da ono što pišem bude barem malo drugačije od onoga što sam već napisala.

 

- Voliš li govoriti o onome što si napisala i zanimaju li te povratne informacije?

Volim govoriti i razgovarati o književnosti, a tek odnedavno se učim govoriti o onome što sam napisala. Ako se (raz)govor odvija uživo, glumim da nemam tremu i s vremenom se uživim. Ono što mi se dosad pokazalo kao najzanimljivije, a usput je odgovor i na pitanje o povratnoj informaciji, je da različiti sugovornici tako različito doživljavaju određene priče, drugačije čak i od onoga kako sam ih ja zamislila. Povratna informacija mi dosta znači, veseli me kad je pozitivna, a ako je negativna važno mi je da je punokrvna.

 

- Pratiš li hrvatsku književnost i koliko?

Naravno da pratim i nastojim pohvatati i pročitati što više. Primam novosti, pratim stranice izdavača, čitam blogove i portale posvećene književnosti, pisanju i kritici, čitam kolumne, novine i podlistke. Drago mi je biti u toku, vjerujem da ima dosta dobrih djela koja zaslužuju našu pažnju, a ja ne želim da mi promaknu. Sigurno da do mene neki naslovi stižu prije, a neki sporije i da su neka djela više eksponirana od drugih, ali trudim se biti upoznata sa što više toga.

 

- Misliš li da je kratka priča dovoljno zastupljena u hrvatskoj književnosti? Koga smatraš dobrim piscem kratke priče?

Mnogi naši autori koje pratim ušli su u književnost kratkom pričom, odnosno zbirkom kratkih priča nakon kojih su često slijedili romani. Tako da ne mogu reći da je forma nezastupljena ili slabo zastupljena jer ima zbirki, a i mladi, neobjavljeni pisci često posežu upravo za kratkom pričom. Mišljenja sam da je svakako manje popularna nego roman. Znalo se dogoditi da ljudi prokomentiraju da ne vole baš čitati kratku priču da bi na kraju ispalo da je nikada nisu ni pokušali čitati. Sama često posežem baš za zbirkama kratkih priča, nerijetko i antologijama. Što se tiče stranih autora i izdanja, svakako se nedovoljno prevodi kratkopričaše, pogotovo s jezika koji nije engleski. U posljednjih par godina, kao i poezija, trijumfom društvenih mreža i kratka priča dobiva na svojoj vidljivosti i baš to obilježje kratkoga je ono što postaje atraktivno. Uz to, sve je popularnija i forma jako kratke priče, minijature koja količinski nije toliko zastupljena, ali zato je sadržajem maestralna. Što se tiče dobrog pisca kratke priče moram reći da sam imala sreće i da sam se tu uglavnom načitala sjajnih djela. Ne volim općenito nabrajati, pogotovo jer ne želim nekoga izostaviti pa ću samo reći dva izdanja koja imam i koja se sad već raspadaju od čitanosti. To su Salingerovih Devet priča i Priručnik za spremačice Lucie Berlin.

 

 

 

 

 

 

 

 

    

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg