intervju

Vid Hribar: Lockdown me natjerao da pročitam neke stvari za koje sam uvijek lagao da sam ih pročitao

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Vid je u uži izbor ušao s pričom ''Bilješke za preživljavanje''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.



 

- Gdje i kako živiš?

Živim u obiteljskom stanu pa sam srećom pošteđen barem dijela rentijerske agonije života u Zagrebu. Nina Bajsić (također dramaturginja po struci), pas Stanko i ja mislimo da smo freelanceri, ali zapravo smo penzioneri. Inače se aktivno bavimo glazbom, kazalištem i filmom tako da nam je zadnjih godinu dana posebno izazovno. Nives Celzijus je rekla da biti na estradi znači živjeti jedan dan u Parizu drugi dan na parizeru. To mi se jako svidjelo iako se užasavam i estrade i parizera.

 

- Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije...

Većinu adolescentskog života proveo sam svirajući po zagrebačkim klubovima u raznim glazbenim sastavima pa mi je društveni život bio uglavnom poistovjećen sa sviranjem. Lockdown me natjerao da pročitam neke stvari za koje sam uvijek lagao da sam ih pročitao i da završim faks.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

Dio mene koji živi za književnost ne voli pričati o književnosti jer se radi o jednom neposrednom odnosu koji traje od ranog djetinjstva i samim time je autonoman te ne voli da ga se dira. Otkako pišem počeo sam naravno i prčkati po značenjima. Netko je rekao da svatko na ovom svijetu u sebi nosi jedan roman, a samo dobri pisci imaju i drugi. Ja bih volio taj prvi roman izbaciti u pedesetak nastavaka u dva do tri medija.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

U procesu pisanja najviše me oduševljava koliko je papir dobar slušač. Nipošto nije prijatelj, ali zna slušati. To slušanje postane i pasivno agresivno, njegove tišine (praznine) cinične, ali dođemo do nekog konsenzusa na kraju. Odnosi u životu su mi previše nezaokruženi pa pisanjem volim liječiti rane. Nekad samo skinem krastu pa shvatim da sam na početku, nezaokružen. Što su penzionerima i nekim ljudima križaljke, to je meni elektronika. Otvorim projekt i radim skice, rijetko do nikad dovršim što sam započeo. Kad mi se to događa s pisanjem, dobijem slom živaca. Tako da sve opreznije i opreznije započinjem. U većini slučajeva pjesma postane monolog u drami, monolog u drami postane početak radio-drame, dio scenarija postane predložak za prozu. Na taj način volim sam sebe prevariti. Ne bih nikad mogao sjesti pred prazni papir i pisati prozu jer se ne doživljavam kao netko tko zna pisati prozu. Ipak, pišući recimo u dramskom prosedeu shvatim najednom da sam bocnuo neki dobar prozni komadić. To ne bi bilo moguće da se za svaku ideju od samog početka vežem uz neki konkretni medij.

 

- Koje su tvoje teme?

Teme koje me opsjedaju dale bi se ekstrahirati iz opusa Roy Anderssona, Bergmana, Kundere, Formanovih čeških filmova, poezije Adama Zagajewskog. Bitan utjecaj na mene učinili su i televizijski matematičari Larry David, Ricky Gervais, Louis C.K, a i jazz pijanisti su me dosta naučili o pisanju, Bill Evans, Esbjorn Svensson, a možda najviše otac glazbene dramaturgije Thelonious Monk.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Mojoj generaciji pripadaju Sally Rooney, Ante Rebić, Jacob Collier, Mate Rimac. Dosta ih raznoliko doživljavam.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Od domaćih autora najviše uživam čitajući poeziju i prozu Ivice Prtenjače, Alena Brleka i Darka Šeparovića, Rumenu Bužarovsku, iščekujem znatiželjno i nove proze A.Z Stolice.

 

- Što je ono što bi želio napisati?

Nastojim se ne opterećivati što ću u budućnosti pisati jer kad osjetim nekakvu integralnu potrebu da nešto izbacim iz sebe onda se to i dogodi. Kad planiram mi se ubrzo naruga život. Ipak, volio bih znati pisati zabavno poput Ammanitija, pitko eruditski poput Kundere ili Borgesa, ekonomično poput Salingera. I sad nekako s time u leđnoj moždini napisati roman o crvenom sumraku i sljemenskom ljetnom povjetarcu nad Britanskim trgom.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušao u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži izbor ovog natječaja znači mi obzirom da je tekst neka vrsta mojeg proznog autanja.

 

- Što pisac treba raditi?

Pisac treba biti skuliran, promatrati svijet i biti zahvalan na trenucima kad ga ne bole leđa od sjedenja.

 

    

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg