intervju

Iva Hlavač: Žene su još uvijek na marginama književne scene

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Nakaze''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



 

- Ponovno si ušla u uži izbor za nagradu, očekivano ili ne?

Veliki broj prijava je bio ove godine i mislim da svatko od njih očekuje ulazak u uži izbor ako je zadovoljan/na svojom pričom. Ja sam svojom pričom zadovoljna.

 

- Što se od 2019. godine naovamo promijenilo u tvom životu, a što želiš podijeliti?

Zaposlila sam se i balansiram između obitelji, posla i želje za što češćim pisanjem. Nisam nikada bila neki veliki organizator svog rasporeda pa se još vježbam. S obzirom na događanja od 2020. do danas sretna sam što se kod mene nije puno toga promijenilo jer su mnogi, na žalost, bili suočeni s velikim gubitcima.

 

- Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije...

Kažu da ljudi koji imaju djecu nemaju društveni život. Ma nije to baš tako, ali društveni život je malo drugačiji sad s malim djetetom i prije njega. U svakom slučaju, nakon svih ovih izolacija, samoizolacija i zatvaranja shvatiš kako je čovjek, više ili manje društveno biće i koliko to utječe na njegovu psihu.

 

- Jesu li se tvoje teme i motivi za pisanje bitno promijenili?

Teme i motivi za pisanje nisu se promjenili, ali pokušavam ponovno pronaći svoj stil pisanja, promjeniti ga malo. S godinama mi se mjenja ukus za knjige, filmove i slično pa tako i za vlastiti stil. Socijalna tematika, aktualni događaji, nepravda i određena prava, s druge strane, ostaju glavni pokretač mojih priča.

 

- Voliš li govoriti o onome što si napisala i zanimaju li te povratne informacije?

Ponekad volim govoriti o onome što sam napisala, ali samo s dvije, tri najbliskije osobe, inače mi to predstavlja nelagodu. Ali povratne informacije uvijek volim čuti. Osobite kritike koje mi ne legnu uvijek, ali dugoročno su najbolji feedback.

 

- Pratiš li hrvatsku književnost i koliko?

Pratim iako možda ne onoliko koliko bih trebala. Recimo to ovako – na tri strane knjige pročitam jednu domaću. Kritike domaćih autora, odnosno kritike njihovih djela uvijek čitam i, najčešće, na temelju toga i biram knjige koje ću pročitati.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Moja je generacija svjedok i pokretač velih promjena – od tehnoloških do političkih pa samim tim smatram svoju generaciju vrlo prilagodljivom, generaciju koja se ne boji promjena i koja je tolerantnija možda nego je prethodna bila. Smatram ih pomalo i hedonistima i mrvicu sebičnima, ne nužno na loš način.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Trenutno čitam Carstvo životinja Jeana-Baptiste Del Amoa (‘81. godište), a prije toga sam pročitala Raskrstimo s Eddijem, Edouarda Louisa (‘92. godište), taman se poklopilo da sam u zadnjih mjesec dana pročitala pisce svoje generacije (ili tu negdje) i to oboje Francuza. I oba romana su odlična. Isto tako dugo nisam pročitala nešto od domaćih mladih autora što me jako oduševilo što ne znači da nema kvalitetnih mladih autora, jednostavno bih, što sam si već i zacrtala, trebala čitati više domaćih pisaca/spisateljica.

 

- Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Smatram to pozitivnim pomakom kojim se ženama napokon daje priznanje za njihov rad, no kada pogledamo u globalu, a sada govorim samo o književnoj sceni, žene su još uvijek na marginama što se može vidjeti kroz dodjelu većih nagrada i priznanja u Hrvatskoj, a koje su još u većoj mjeri namjenjene muškim autorima. Kao i percipiranju ženskih autorica kroz medije i način na koji se o njima piše. Odnos prema ženama i njihovom radu u umjetnosti (književnost, likovna umjetnost, film, kazalište…) je sramotan i poražavajući, sada i više nego prije. Kao da su žene dobile prividna priznanja s kojima se moraju zadovoljiti samo zato jer ih prije nije bilo. Ženama su bacili mrvice koje bi one trebale šutke, ponizno i zahvalno pokupiti.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Kratke priče za djecu.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

S obzirom na veliki broj prijava dobar je osjećaj biti u prvih 7.

 

- Što pisac treba raditi?

Slušati i promatrati, razmišlajti kritički, a onda na kraju dana složiti to u nešto suvislo. Ili što god sam pisac smatra da je njemu potrebno.

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Bez pisanja ne mogu, a pisati se može uvijek tako da znam da ću nastaviti i u budućnosti. Kolikim intenzitetom ne znam, ali vjerujem onim kojim sam pisala na početku. Pisanje je za mene izbacivanje košmara iz glave i to mi je najbolja motivacija.  

    

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg