interview

An interview with Neven Ušumović

"At the end of the 1990s, the prevailing trend in Croatian literature was neorealism: the consequences of war, the sudden impoverishment of wide sections of society, the brutality of the economic transition were foregrounded. In this decade, there is more experimentation: intermediality and crossover of genres offer particularly productive solutions for an inventive dialogue with social reality. It would please me if people outside Croatia read Robert Perišić, Zoran Ferić, Boris Dežulović and Marinko Koščec; then new writers such as Vlado Bulić and Zoran Pilić. They are characterized by harsh satire, uncompromising analysis of the social situation, and poetic inventiveness." - from dalkeyarchive.com



 

Interview translated by Celia Hawkesworth

Are there any exciting trends, movement, or schools in contemporary Croatian fiction? Who do you feel are the overlooked contemporary authors in Croatia who should be more widely read and translated?

At the end of the 1990s, the prevailing trend in Croatian literature was neorealism: the consequences of war, the sudden impoverishment of wide sections of society, the brutality of the economic transition were foregrounded. In this decade, there is more experimentation: intermediality and crossover of genres offer particularly productive solutions for an inventive dialogue with social reality. It would please me if people outside Croatia read Robert Perišić, Zoran Ferić, Boris Dežulović and Marinko Koščec; then new writers such as Vlado Bulić and Zoran Pilić. They are characterized by harsh satire, uncompromising analysis of the social situation, and poetic inventiveness.

Who are the contemporary European writers from other countries that are writing compelling fiction?

Unfortunately, I read European writers on the whole in translations into Croatian or related languages (Serbian, Bosnian, and Slovene), and only in rare cases do I read Hungarian, German, or English. I find writers who develop new ways of dealing with the past, memory, and historical time particularly stimulating: the late W. G. Sebald, and also Daniel Kehlmann in German literature; the Norwegian Per Petterson; the Russian writer Victor Pelevin, the Hungarians Ádám Bodor and Péter Esterházy, the Serbian writers Vladimir Tasić and David Albahari . . .

Do you want your work to be translated? Why or why not?

A good translation encourages further reading and opens up new communities of readers. It is hard to imagine anyone who would not wish to have their writing translated! Writing, reading and translating are inseparable.

Are there enough publishing outlets in Croatia for contemporary fiction? Is there a market for literary fiction in Croatia?

Since the end of the nineties, some Croatian prose writers have enjoyed really great media attention. They achieved this through lively journalistic activity and continuous publication of new titles. There were some new publishers, such as Profil, Algoritam, V.B.Z., and Fraktura, which had very creative editors and promoters who brought literature in Croatia close to the pop sensibility and established new PR standards. However, the market is too small, so the large Croatian publishing firms are now trying again to expand their activity into the cultural space of former Yugoslavia. In the last few years the monopoly of such publishers in the book market in Croatia has increased so much that it makes it hard to promote writers whose books do not bear their brand.

Given a choice, would you prefer a faithful, literal translation of your work or an interpretive re-imagining of it? Why?

I spent about ten years translating from Hungarian into Croatian and it is not easy now for me to answer that question. A condition for a good translation is certainly faithfulness to the text; however, only a translator who has the ability to interpret the original creatively can give a translation the quality that will ensure that it has literary value in a different linguistic and cultural setting.

http://www.dalkeyarchive.com/info/?fa=text167

 

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg