poezija

Vanja Šunjić: Izbor iz poezije

Vanja Šunjić je novinarka, aktivistica i književnica. Kroz svoj novinarski i aktivistički angažman koji ima težište u suvremenoj umjetnosti i kulturi otpora, propituje nove perspektive i iste nazivnike zajedničkog kulturnog prostora, mogućnost raščišćavanja s prošlošću i vizije zajedničke budućnosti. Suosnivačica je neformalnog, literarnog, queer kolektiva Književna Zadruga i autorica knjige Srce je u obliku trougla.



 

M. ne zna ništa o smrti

i ne vjeruje u boga.

Kad kaže Ljubav,

on misli na nas.

Kad misli na poraz,

on kaže život.

A samo poslije smrti

nema dalje.

M. stalno viđa leptire

i vjeruje da su to duše mrtvih.

Kad kaže putovanje,

on misli na stepe iz Šolohovih romana

i vjeruje da bi nedostojno bilo

ponovo pisati Pisma iz Toronta.

M. kaže raj, a misli o nama da dalekom ostrvu.

Pakao je ovdje i sada.

Jednom će završiti zbirku poezije

i možda postati slavan.

Bogatstvo je koncept koji ga ne zanima previše.

Ni Zapad isto.

A sve bi dao, da sam sretna.

A ja kažem a

A, gdje je Amerika.


Opraštam tvome gradu

Što nije sposoban voljeti

Što ne uzvraća ljubav

Što je sparan i nimalo topao

Što te krije u stranim ulicama

Koje se kao krvotok šire na sve strane

I završavaju tamo dokle ne znam doći

 

Neću spaliti Pulu da bi izgledala ljepše

I oni s vatrom u očima su na odmoru

Pijani teturaju ulicama obližnjih ribarskih sela

A ja čekam…

Da se pojaviš iznenada i kažeš

Grad je lijep u sumrak, dok zrake padaju

Na korodiranu grdosiju

Želim ti reći da je lijep jer ne obasjavaju

Spomenike ubijenoj djeci u ratu

 

Ali ti ne bi razumio

Nisu samo decenije i kilometri između nas

Sjebaće nas tuđa prošlost

Sumorna sadašnjost

I budućnost koje nemamo



Statirat ću u tvome filmu

Bespogovorno i nježno,

Gledajući kako se tama

Spušta na tvoj grad.

Loši si redatelj 

Pokušavaš zajebati svijet 

U toponim rođenja

Utopiti svoj propali život.

M, ne vraćamo se što smo sretni,

Već zbog toga što smo nespretni.

Grad je samo album slika

I svaki je bolji

Od onoga koji su nam dali.

Bježi M.

Trči i ne daj da te kupe idejama

Konstrukti postoje samo u našim taštinama.

Ti si samo jedan, i nebitan

I nikome nije važno 

Šta ćeš ostaviti svijetu.

M, budi dobro,

Pazi na sebe,

Popij cijeđenu narandžu svako jutro,

I zalij onu biljku što pati na prozoru.

 

Budimo se u njegovom krevetu

Dok prve zrake sunca paraju škure

I bojažljivo se provlače u sobu

Pazeći da nas ne povrijede.

 

Vazduhom se širi miris prezrelih smokava

I štipa nosnice.

M. govori o godinama izbjeglištva

Ali neki ljudi su patili više.

Njemu su djetinjstvo slomili na pola,

A ja se svoga ni ne sjećam.

 

Juče  je cestom prošla mnoga vojska,

Ali šutim o tome.

Njegovi prsti zacjeljuju rane na mome tijelu

I svaki šapat čini da me boli manje.

 

Dok se pitam hoćemo li ikada ozdraviti od prošlosti

Susjed pali golfa dvojku 

I spušta se niz ulicu. Petak je.

Treba otići na pazar i stvoriti pretpostavku

Da se preživi i iduća sedmica.

 

Ovdje, sada i zauvijek,

Ništa ne možemo promijeniti.

 

M. je u zoru 

izašao iz stana 

i rekao da ništa 

ne zapisujem o tome. 

nedostojno je 

u stihove upisivati 

kako se nespretno

skrivao u meni. 

kolodvori isto 

ne razumiju rastanke.

sve to 

je samo odlazak.











Pilula za dan poslije ponovo rije moje tijelo

Pokušava osvetiti grijehe mojih predaka:

To što su izabrali pogrešne strane,

Ubijali da ne bi bili napadnuti,

Bili natjerani na ljubav, da ne bi iznevjerili očeve

Otimali od braće, jer su njihovi sinovi bolji.

 

Pilula za dan poslije ponovo rije moje tijelo

Pokušava osvetiti moju majku:

Njene grijehe i nedostatak izbora,

Što nije znala niti mogla drugačije.

A sigurno bi!

 

Pilula za dan poslije ponovo rije moje tijelo

Suze mi umivaju lice dok šapćem sebi:

Ako stamen tu, neću samo ja

Biti kriva za sve.






moja majka se plaši ljepote

i o njoj mi nije pričala

nije me naučila da umivam lice

njegujem tijelo i da se volim

kad sam prvi put obrijala noge

dobila sam batine

kad sam skrivila prvu menstruaciju

bez objašnjenja me ošamarila

da ne bih ponovila njene greške

poslije sam shvatila da nisam kriva

a ona želi samo najbolje za mene

bježati od zbilje dobra je varka za sreću

kriviti druge je važno

ako si u nesporazumu sa svijetom

plod sam njene nepažnje

posljedica pogrešnih poteza

i žrtva vlastitih odluka






Hoću li ikada 

roditi djecu

hoće li me kriviti

za svoje

propale živote?

Dok optužujem majku

ona se kune

da je sve sjebala baba.

Da je premalo voljela

još manje slušala

da nije bila nježna.

I ništa nije umjela.

željna njenih dodira

i razumijevanja

upijam joj riječi

i pitam se

imam li pravo

ponoviti sve.

I ako odustanem

hoću li

zatvoriti krug.




Jesen je krvnički prodirala u ljeto

Zaboravivši ljepotu orgazmičkih pokreta

I zakletvu na iskonsku Ljubav.

 

Jesen je krvnički prodirala u ljeto

Boleći svakog trenutka i sijući smrt

Bez kosmičkog pristanka.

 

Jesen je krvnički prodirala u ljeto

A zrakom se kao melanom

Širio miris trulog

Nedozrelog voća.

 

Jesen je krvnički prodirala u ljeto

I oskrnavljenu je ostavila da ječi

Pobjedonosno navlačeći 

Svoj zlatni plašt. 






ove jeseni nisam jela šljive

kad su dozrele

u našu se kuću doselila smrt

jeli smo samo što moramo

i za pokoj duši

ne vjerujem u boga

i zato ga ne psujem

ime mu pišem mali slovom

moji zubi nikada više

neće probijati kožu 

dozrelih šljiva

neću se smijati

kao prije kad sam

sisala njihovu krv

ni škrgućući njima

razmišljati o osveti

pravila kroje drugi

ali odbijam poslušnost

palim svijeću

dok mi se dlanovi znoje

ne volim paganske običaje

psujem u sebi

sve su ovo izmislili

kako bi pred svjetlom

i svijetom

umirili vlastitu savjest

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg