proza

Lucija Švaljek: Upute za pranje kose

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Lucija Švaljek (Zagreb, 1995.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost u Zadru na temu ''Žanrovske transformacije gurmanskog lika''. U koautorstvu s mentoricom napisala je znanstveni članak ''Lik čudovišnog gurmana i destruktivni pantagruelizam u romanima Amélie Nothomb'' koji je objavljen u Književnoj smotri 2021. godine. Iste te godine pohađala je Ferićevu radionicu kratke priče na kojoj je nastala priča ''Zašto su djevojčice ljute'' objavljena na Booksinom portalu. Na stranici Anna Lit može se pročitati kolumna o studiranju ''Kaj ti stara radi Zadar?'', a u časopisu Zadarska smotra objavljena je njezina recenzija romana ''Pjevač u noći'' Olje Savičević Ivančević. Ušla je u uži izbor na Kritičnoj masi s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Pjesme su joj objavljene na portalima Zg-Kult, Eckermann i Anna Lit. Nastupala je na četvrtoj pjesničkoj tribini ''Govorimo glasnije'' i tako se okušala u slam poeziji. Kad piše, voli pisati o stvarima koje je bole. U svojim poetskim i proznim tekstovima bavi se temama obiteljskog nasilja, ljubavi, prijateljstva i odrastanja.



 

Upute za pranje kose

      

 

Uvijek je bojala kosu poslije Nove godine. Nije mogla pronaći dobru frizerku i kosa bi se svakim farbanjem sve više sustavno uništavala, no htjela je samo novu boju i nije bilo važno je li ljubičasta, crvena, crna ili plava. Zamišljala je da se može sakriti u toj ljepljivoj smjesi na glavi, otopiti u njoj kao neka tvar iz kemijskog pokusa i biti neprimjetna kao bogomoljka u travi. Zaista je vjerovala u teoriju da boja kose promijeni osobu iz korijena. Vjerovala je i da će amonijak svakim novim farbanjem sve više nagrizati loše uspomene dok naposljetku ne nestanu. 

Nedjelje ujutro bile su rezervirane za pranje prozora. Dok je udisala miris sredstva za čišćenje na bazi limuna, sjetila se boležljivog Prousta i njegove dobre bake, onda plavih gumenih rukavica svoje bake kojima je ribala pod i savijala kičmu do iznemoglosti. Njezina baka nije znala čitati kao Proustova i imala je završenu samo osnovnu školu. Uvijek je govorila da ženska ruka mora odraditi posao do kraja ­­i kad se čiste prostorije moraju se oprati i njihovi rubovi u koje se zavlači mala, ali jedva vidljiva paučina. 

Ona nikad nije čistila prozore u rukavicama kao njezina baka, ne jer je bila lijena i neposlušna, nego je voljela osjećati ubruse pod prstima. Nakon dva-tri poteza zgužvala bi ih i bacala u kantu za smeće, pa onda ponovo prošla suhim ubrusom dok ne bi ostalo tragova. Temeljito je oprala i kutove prozora, pa spustila zavjese. Soba je mirisala na limun, regenerator i dosadu. „Možda bih trebala opet obojati kosu?", pomislila je i zagledala se u crveni pramen. Iz nježne plavuše postala je vatrena crvenokosa s par crnih pramenova. Nije bila jedna od onih djevojaka kojima se ne da fenirati, pa vežu masnu kosu u male punđe kakve nose anoreksične balerine. Pranje kose za nju je bio ritual mira i uvijek je slijedila isti magični postupak: oprala ju je toplom vodom, ali ne prevrućom, zatim je stavila šampon (svaki put je kupovala drugu marku, jer je to navodno zdravije za vlasište), onda ju je pažljivo masirala dobre tri i pol minute (u pozadini je puštala pjesmu da može pjevušiti u ritmu grčenja prstiju na tjemenu), pa stavljala regenerator i čekala nagnuta iznad kade da odradi svoje. Uvijek je čekala malo duže da proradi nego što je pisalo iza na bočici. Voljela je osjećaj kad joj omekša kosu i sjećanja, smežura prste i zagladi stvarnost. Kroz stvarnost se ne može prolaziti prstima niti se da  počešljati. Ponekad se pribojavala da će ju netko gurnuti dok je glavom zagnjurena u žute pločice kade, da će slomiti vrat i tako umrijeti. Nakon regeneratora ispirala je kosu toplom, pa zatim hladnom vodom, pažljivo tapkala ručnikom i gledala u svoju mladu kožu u kupaonskom ogledalu. 

 

Najviše od svega mrzila je oblačiti najlonke na vlažne noge poslije tuširanje i skidati okorjelu masnoću s tanjura. Tanjuri nemaju rubove kao dnevna soba – kockasti prozori i podovi barem nisu toliko podli da skrivaju paučinu. Kad pere tanjure, viljuške, noževe i žlice sve joj postaje kristalno jasno: bez imalo truda sjeti se točnih definicija iz logike, Kantov kategorički imperativ baš tada joj nekako ima smisla i potencije postaju mačji kašalj. Kruženje spužvice ju smiruje dok biljke s njezine desne strane udišu kisik i pričaju o tome kako joj dobro stoji crvena boja, a stoji rijetko kome. Još jedan krug sa spužvom po tanjuru i bit će definitivno sigurna da će nekako položiti maturu. Kad se to napokon desi obojati će kosu u neku ludu boju koja ima dva imena, nešto kao modro-zelena.

 

Njezina majka dolazi s posla u točno 15 sati. Ona čisti bolničke prostorije, a oduvijek je bila neuredna i prljava žena. Kad dođe kući odlazi ravno u kockastu dnevnu sobu, ne obuva papuče, nego zapali cigaretu u cipelama za posao. Udiše dim kao što ona udiše sredstva za čišćenje i regenerator. Puši cigaretu za cigaretom dok se stvara dimna zavjesa i miješaju mirisi kave i limuna. 

 

Podmetači na drvenim stolicama upijaju sjetu i već je kasno poslijepodne. „Opet si obojala kosu?“, rekla joj je majka i tako načela temu za razgovor.

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg