poezija

Tržnica na Dubravi i druge pjesme

Krešimir Bagić
Pročitajte pet pjesama - po izboru autora.
Na fotografiji: Bagić čita na tržnici u Županji.



 

USPON

 

Iznenada planina, visoka,

bijela od snijega,

ispred mene.

 

Gledam je, a ona kaže: penji se!

I ja se penjem.

Skupljam snijeg.

 

Pahulje glasa poklanjam bjelini.

U svakom pokretu raste

nijema zavjesa neba.

 

Kada, napokon, dospijem do vrha,

legnem na nj da se odmorim

i poklonim kruni neba.

 

No, planina mi ne da mira, kaže:

u tebi sam se zaboravila,

sada si ti planina.

 

I munjevito se zamota,

pobjegne u zemlju,

u zrnce prašine.

 

Začuđen, ostanem visjeti u zraku

kao kakva zvijezda u kazalištu lutaka.

 

 

 

 

PODMUKLI PJEV METALA

 

U škripanju zahrđale ljuljačke

čovjek puca kao trska.

Dok se cijev zatvara u svoj mrak,

dijete mu radosno domahuje.

Ono ne poznaje granicu,

ne čuje podmukli pjev metala,

ne vidi svjetiljku, sjekiru,

ruku uraslu u štap.

 

Voda hrani i miluje trsku,

voda iz koje niče

staklena površina sjećanja.

Ljuljačka zaškripi na jednoj,

trska zacvili na drugoj strani,

u blatu iz kojeg ne može van,

u klokotu, u zveketu, u lepetu,

u letu koji se gasi prije krila.

 

Čovjek zatvara prozor, navlači zavjesu,

čepi uši, počinje pjevati.

Ali glasnice ga izdaju,

udvostručuju škripanje ljuljačke,

podmukli pjev metala,

gase svjetiljku, pijesak i nebo.

Kada nijemost zavlada prostorom,

izvana zagrmi svemir:

'Tata, pogledaj me!'

 

 


 

 

TRŽNICA U DUBRAVI

 

gradili smo tržnicu u dubravi

to vam danas mogu reći

Ribe Anđelko Šime i ja

mijesili glinu pravili opeke

nitko nam ništa nije mogao

 

gradili smo tržnicu u dubravi

to vam danas mogu reći

jutrom sadili štandove i zidove

u podne ih zalijevali

da se usprave i razlistaju

 

na livadi u vodi i blatu

gradili smo tržnicu u dubravi

kada smo završili

pojavila se desetorica dalmatinaca

i pozvala nas na partiju balota

 

otišli smo odigrali i pobijedili

Ribe Anđelko Šime i ja

nakon godinu dana vratili smo se na tržnicu

a dalmatinci su na njoj prodavali

bakalar bademe i blitvu

 

kupili smo novine popili pivo

Anđelko je rekao: mi smo gradili tržnicu

a Ribe: to nije važno mi smo dalmatinci

Šime i ja nismo ništa govorili

naručili smo kavu i odigrali partiju pikada

 

sutradan je Ribe počeo naplaćivati placarinu

Anđelko mu je postao desna ruka

danas ih zagorci i bosanci oslovljavaju s 'gospon'

nude im salatu za ručak i voće poslije ručka

dalmatinci ih pozivaju na pivo

 

a gradili smo tržnicu u dubravi i Šime i ja

sada tamo kupujemo bakalar bademe i blitvu

Šimi je izgorjela kuća u dalmaciji a ja sam

postao profesor u zagrebu kadgod nađu vremena

Ribe i Anđelko odigraju s nama partiju pikada

 

 

 

 

 

BLAŽ BLAŽ BLAŽ

 

sutra idem na stadion
stiže blaž
svi će stajati i navijati
a ja ću si misliti
blaž blaž blaž
ne nisam navijač
sjest ću na istok
i kupiti sjemenke
kada padne gol
svi će s njim u nesvijest
a ja ću mirno gledati
blaž blaž blaž
blaž je igrač
netko će pitati
ne nije on je bog
igrači su u babilonu
i uče govoriti
a njega nitko ne vidi
poslije utakmice ću na tramvaj
navijači će se švercati
i govoriti prostote
a ja ću uporno šutjeti
blaž blaž blaž

 

 

 


GASTON D.

 

 Un Marseillais, monsieur Brun,

 s'il voit un chapeau melon sur le trottoir,

 il ne peut se retenir, il shoute.

 Marcel PAGNOL

 

Od Toulousea do Aix-en-Provincea

nema veće legende od Gastona D.

Ta brkata dobričina s istočnog sjedenja,

krezubi pjetlić koji vonja na 'Gitanes'

(kako bi rekla njegova Mary-Laurence),

četrdeset godina oštri zube za OM.

 

1958. Gaston D. je prvi put došao na Vélodrome

i vidio oproštajni 169. gol Gunnara Anderssona.

"Ovo je mjesto na kojemu ću odsad rasti",

pomislio je Gaston pa poviknuo: "Allez OM!"

 

1971. Gaston D. je probudio čitavu tribinu:

"Gospodo, zovite policiju!

Magnusson nabacuje loptu prema Skoblaru!"

Trenutak poslije učinio je nagli trzaj glavom

i stadion je eksplodirao.

 

1991. Gaston D. je, uz balote i pastis,

kreirao jednu od provansalskih poslovica:

"Chris Waddle je živi dokaz da se nogomet

rodio u Engleskoj a razvio u Marseilleu."

 

1998. Gaston D. se pažljivo pogledao u zrcalo,

zadovoljno si namignuo, uzeo papirić i zapisao:

                   Barthez

    Desailly    Boli    Blanc     Mozer

             Cezar        Deschamps

                   Waddle

        Skoblar      JPP     Bokšić

 

Od Toulousea do Aix-en-Provincea

nema veće legende od Gastona D.

Ta brkata dobričina s istočnog sjedenja,

krezubi pjetlić koji vonja na 'Gitanes'

(kako bi rekla njegova Mary-Laurence),

četrdeset godina oštri zube za OM.

 

Ljudi se oko njega tiskaju kao oko proroka.

Priča se da su ga za savjet tražili Hidalgo,

Beckenbauer i Courbis. I da je svima uzvratio:

"Moje riječi vrijede samo na tribinama.

Vratite se na travnjak i pokušajte ih odande čuti."

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg