poezija

Tržnica na Dubravi i druge pjesme

Krešimir Bagić
Pročitajte pet pjesama - po izboru autora.
Na fotografiji: Bagić čita na tržnici u Županji.



 

USPON

 

Iznenada planina, visoka,

bijela od snijega,

ispred mene.

 

Gledam je, a ona kaže: penji se!

I ja se penjem.

Skupljam snijeg.

 

Pahulje glasa poklanjam bjelini.

U svakom pokretu raste

nijema zavjesa neba.

 

Kada, napokon, dospijem do vrha,

legnem na nj da se odmorim

i poklonim kruni neba.

 

No, planina mi ne da mira, kaže:

u tebi sam se zaboravila,

sada si ti planina.

 

I munjevito se zamota,

pobjegne u zemlju,

u zrnce prašine.

 

Začuđen, ostanem visjeti u zraku

kao kakva zvijezda u kazalištu lutaka.

 

 

 

 

PODMUKLI PJEV METALA

 

U škripanju zahrđale ljuljačke

čovjek puca kao trska.

Dok se cijev zatvara u svoj mrak,

dijete mu radosno domahuje.

Ono ne poznaje granicu,

ne čuje podmukli pjev metala,

ne vidi svjetiljku, sjekiru,

ruku uraslu u štap.

 

Voda hrani i miluje trsku,

voda iz koje niče

staklena površina sjećanja.

Ljuljačka zaškripi na jednoj,

trska zacvili na drugoj strani,

u blatu iz kojeg ne može van,

u klokotu, u zveketu, u lepetu,

u letu koji se gasi prije krila.

 

Čovjek zatvara prozor, navlači zavjesu,

čepi uši, počinje pjevati.

Ali glasnice ga izdaju,

udvostručuju škripanje ljuljačke,

podmukli pjev metala,

gase svjetiljku, pijesak i nebo.

Kada nijemost zavlada prostorom,

izvana zagrmi svemir:

'Tata, pogledaj me!'

 

 


 

 

TRŽNICA U DUBRAVI

 

gradili smo tržnicu u dubravi

to vam danas mogu reći

Ribe Anđelko Šime i ja

mijesili glinu pravili opeke

nitko nam ništa nije mogao

 

gradili smo tržnicu u dubravi

to vam danas mogu reći

jutrom sadili štandove i zidove

u podne ih zalijevali

da se usprave i razlistaju

 

na livadi u vodi i blatu

gradili smo tržnicu u dubravi

kada smo završili

pojavila se desetorica dalmatinaca

i pozvala nas na partiju balota

 

otišli smo odigrali i pobijedili

Ribe Anđelko Šime i ja

nakon godinu dana vratili smo se na tržnicu

a dalmatinci su na njoj prodavali

bakalar bademe i blitvu

 

kupili smo novine popili pivo

Anđelko je rekao: mi smo gradili tržnicu

a Ribe: to nije važno mi smo dalmatinci

Šime i ja nismo ništa govorili

naručili smo kavu i odigrali partiju pikada

 

sutradan je Ribe počeo naplaćivati placarinu

Anđelko mu je postao desna ruka

danas ih zagorci i bosanci oslovljavaju s 'gospon'

nude im salatu za ručak i voće poslije ručka

dalmatinci ih pozivaju na pivo

 

a gradili smo tržnicu u dubravi i Šime i ja

sada tamo kupujemo bakalar bademe i blitvu

Šimi je izgorjela kuća u dalmaciji a ja sam

postao profesor u zagrebu kadgod nađu vremena

Ribe i Anđelko odigraju s nama partiju pikada

 

 

 

 

 

BLAŽ BLAŽ BLAŽ

 

sutra idem na stadion
stiže blaž
svi će stajati i navijati
a ja ću si misliti
blaž blaž blaž
ne nisam navijač
sjest ću na istok
i kupiti sjemenke
kada padne gol
svi će s njim u nesvijest
a ja ću mirno gledati
blaž blaž blaž
blaž je igrač
netko će pitati
ne nije on je bog
igrači su u babilonu
i uče govoriti
a njega nitko ne vidi
poslije utakmice ću na tramvaj
navijači će se švercati
i govoriti prostote
a ja ću uporno šutjeti
blaž blaž blaž

 

 

 


GASTON D.

 

 Un Marseillais, monsieur Brun,

 s'il voit un chapeau melon sur le trottoir,

 il ne peut se retenir, il shoute.

 Marcel PAGNOL

 

Od Toulousea do Aix-en-Provincea

nema veće legende od Gastona D.

Ta brkata dobričina s istočnog sjedenja,

krezubi pjetlić koji vonja na 'Gitanes'

(kako bi rekla njegova Mary-Laurence),

četrdeset godina oštri zube za OM.

 

1958. Gaston D. je prvi put došao na Vélodrome

i vidio oproštajni 169. gol Gunnara Anderssona.

"Ovo je mjesto na kojemu ću odsad rasti",

pomislio je Gaston pa poviknuo: "Allez OM!"

 

1971. Gaston D. je probudio čitavu tribinu:

"Gospodo, zovite policiju!

Magnusson nabacuje loptu prema Skoblaru!"

Trenutak poslije učinio je nagli trzaj glavom

i stadion je eksplodirao.

 

1991. Gaston D. je, uz balote i pastis,

kreirao jednu od provansalskih poslovica:

"Chris Waddle je živi dokaz da se nogomet

rodio u Engleskoj a razvio u Marseilleu."

 

1998. Gaston D. se pažljivo pogledao u zrcalo,

zadovoljno si namignuo, uzeo papirić i zapisao:

                   Barthez

    Desailly    Boli    Blanc     Mozer

             Cezar        Deschamps

                   Waddle

        Skoblar      JPP     Bokšić

 

Od Toulousea do Aix-en-Provincea

nema veće legende od Gastona D.

Ta brkata dobričina s istočnog sjedenja,

krezubi pjetlić koji vonja na 'Gitanes'

(kako bi rekla njegova Mary-Laurence),

četrdeset godina oštri zube za OM.

 

Ljudi se oko njega tiskaju kao oko proroka.

Priča se da su ga za savjet tražili Hidalgo,

Beckenbauer i Courbis. I da je svima uzvratio:

"Moje riječi vrijede samo na tribinama.

Vratite se na travnjak i pokušajte ih odande čuti."

 

 

proza

Jana Kujundžić: Mi, one od nekada

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Sven Popović: Ljubav među žoharima (Iz rukopisa)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.

proza

Maja Jurica: Miris biskvita

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Marija Solarević: Itinerar

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg