proza

Ljiljana Logar: Život u doba kodova

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ljiljana Logar (Koprivnica, 1988.) diplomirala je fonetiku i hrvatski jezik na FFZG. Pisanjem se počinje aktivnije baviti za vrijeme studija. Kraće vrijeme predaje hrvatski jezik u školi, nakon čega se prebacuje u korporativne vode. Ne objavljuje puno, dosad je sudjelovala na natječaju KGZ-a za kratku priču gdje je osvojila prvo mjesto. Kod pisanja je zanimaju usputne, svakodnevne teme, pri čemu putovanja koristi kao stabilan motiv i pozornicu za generiranje univerzalnih ljudskih preokupacija.





ŽIVOT U DOBA KODOVA

 

Od učmalih se gradova bježi nadomak tridesetima i staje tek dobrano nakon što se prijeđu granice. Probrano i planski slaže se nužno u kofere trećerazredna sjaja i primjerene kvalitete, ostavljajući iza sebe toksično: jeftinu kozmetiku, preteške ljude i dijagnoze u nastajanju. Možda pokoju ljubav za koju se kasnije uspostavi da je više proizvod dosade, a manje prst sudbine. Luksuz je, zaista, zgrabiti tu kartu za plan B. Voziti se dugo, satima, kombirajući putem buseve i opcije povratka. Ali nema vraćanja jednom kad se ta vrata otvore. Odlasci su ujedno sve što je krivo i ono što nas drži na životu.

 

Lagala bih kad bih rekla da je u kofer stalo sve što me činilo cijelom. 

 

DOLAZAK U PORTUGAL 

 

Brazilka koju upoznajem na putu SMS-om mi šalje pozitivnu energiju i javlja da je stigla na svoje odredište. Putovala je iz Maroka gdje je učila francuski i upoznala Boga. Prepričava mi svoje iskustvo: naći ćeš Boga tek kad zavoliš sebe, tek ćeš tada i druge znati voljeti. Ne zaboravi, tako se nalazi Bog, rekla je, i uvijek stavljaj kremu za sunčanje, makar bilo oblačno. 

 

Ja i dalje zaboravljam.

 

LISABONSKI KOLODVOR BROJ TRI, SETE RIOS, PORTUGAL

(rush hour)

 

Svakog jutra polubudni ljudi na gradskim peronima praćeni su intenzivnim mirisom kave obližnjih kafića. Uzima se kava i pastel de nata. Ekstremno je sladak, a dovoljno mali da se na njega zaboravi. Nitko ovdje ne brine o šećeru u krvi. Ispijanje kave ovdje je drugačije, funkcionalno umjesto strateški, s više šećera i manje razgovora. 

 

LJETO 2019, LISABON

 

Razuzdane debele strankinje voze se na električnim romobilima s plišanim jednorozima koji im vire iz ruksaka. Jednorozi su te sezone popularni, svake je godine nešto drugo. Godinu prije bile su ružičaste ptice. Sljedeće godine nosit će se bolničke maske. 

 

NACIONALNE MANJINE U PORTUGALU

 

Ukrajinci i Rusi druga su najveća manjina u Portugalu. Ovdje obično obavljaju NKV poslove, kao i mi, uostalom. Kad hodam ulicom, nerijetko čujem dobacivanja na ruskom. Nešto je na meni istočnoeuropsko, lice ili držanje. To me nerijetko raspizdi. Moj dečko ne razumije zašto se pjenim, pa ruske djevojke su najljepše. 

Pri useljenju u novi stan dobivam novu cimericu i generalno čišćenje stana. Žena koja nam pomaže s čišćenjem Ukrajinka je, živi ovdje 20 godina i obraća mi se na ruskom jer joj je, čini se, moja nova cimerica objasnila da sam iz Moldavije. Automatizirano govorim da sam iz Hrvatske; nije čula za Hrvatsku, ali zna za Jugoslaviju. Simpatična je i izgleda kao jedna od mojih tetki s tatine strane: plava natapirana kosa, jako našminkane oči, usko pripijena odjeća i nekoliko kila viška. Radimo na iskrivljavanju našeg već iskrivljenog portugalskog, tretiramo se kao "jednu od naših". Nudim joj da mi se pridruži pri ručku dok ona briše prašinu s gornjih ormarića, ali ona uz osmijeh odbija. Već je jela.

 

TEŠKO JE ISPRAVNO MRZITI

 

Problem s pokvarenim ljudima je što su svi jednom bili djeca. Kad mi ukradu stvari, ja ne znam koga da krivim pa plačem. 

 

POSJET PRIJATELJICE IZ MOLDAVIJE

 

U posjet mi dolazi prijateljica iz Moldavije koju sam upoznala na studiju u Poljskoj. Ne sviđa joj se glavni grad, previše bijede, govori mi. Natalia je školovana mlada žena koja vjeruje da se ženin najveći uspjeh ogleda u tome za koga će se udati. Svađamo se uglavnom oko toga. Feminizam je jedno, a realnost drugo, kaže i možda je u pravu. Moldavija, odakle dolazi, najsiromašnija je zemlja (istočne) Europe, ali ja to, kaže mi, ne razumijem. Njezin novi dečko iz Švicarske je i o njemu ne znam ništa drugo osim da je švicarski bogat. Kuha joj kavu i peče patku s narančom. I prošli je bio obećavajući, renomirani umjetnik. Elitni fotograf koji cijeni umjetnost i pokoju čašu previše. Vodio ju je na svoje izložbe u London i povremeno tukao. Planiranu svadbu prekinuo je tek predbračni ugovora. Pokušavam je utješiti, ali na sve što kažem reagira napadom. Možda je u pravu. Sad je sretna, ponavlja i smije se glasno ukočenih očiju. Nakon prvorođenog sina prestaje se javljati.

 

PAUZE ZA RUČAK

 

Pauze za ručak i ulice petkom navečer krcate su ljudima u odijelima. Izlaze na ulice identično uniformirani kao školski đaci, pa jedu i piju, luduju. Svakog petka navečer slave završetak tjedna. Ostaju do ure zatvaranja i potom ponovno nestaju, budeći se tek u pauzama za ručak i sljedećeg petka uvečer.

 

O  POBJEDNICIMA

 

Neki, doduše, zarađuju od kockanja. Čovjek kojeg sam jednom upoznala živi od igranja pokera. Studirao je 7 godina na 4 različita fakulteta, nije završio ni jedan. Sad igra poker s granicama i uglavnom u srednjoj klasi. Na taj način zarađuje na početnicima. 85 posto je vještina, 15 posto sreća. Ponekad izgubi zbog sreće. Njegov brat završio je pravo i radi kao odvjetnik. Prije je svirao u punk bendu, sada je oženjen i ima dvoje djece. Njegov je posao uglavnom ispunjavanje papira. Ne zna pisati, pa mu on često pomaže. Dok piše papire, često pije pivo i puši travu. Ne zna se tko je pobijedio.

 

ALGARVE, PORTUGAL

Proljeće provodim na jugu biciklom se vozeći poljima naranči. Naranče dozrijevaju unatoč zatvorenim granicama, ali o tome se šuti. Svoj curriculum vitae ostavljam praznim. Po povratku u grad dobivam certifikat kao dokaz da život ide dalje, kao da je život samo jedan.

Bitno je samo, kažu, skenirati kôd.

 

 

 

 

Fotografija: Ljiljana Logar

 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg