Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Paula Ćaćić je u uži izbor ušla s pričom ''Najpogodnije mjesto''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
- Gdje i kako živiš?
Živim u Zagrebu i to po prvi put sama, što znači da su mi youtube tutorijali postali novi prijatelji i da sam počela vjerovati da kombinacija sode bikarbone i octa sve rješava. Pisanje se proteže kroz sve moje obaveze i zanimacije – kada ne radim posao copywritera, onda pišem nešto za sebe ili prevodim.
- Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije...
Budući da najčešće radim od doma, volim otići među ljude, imati neki zdravi balans osame i društvenosti. Povremeni kviz znanja, običan izlazak na pivo, izložba, predstava – cijenim druženja s dragim ljudima, s kojima se uvijek može o nečemu razgovarati.
- Što je tebi, i za tebe, književnost?
Književnost je za mene uvijek u hodu, u šetnji kada čujem fragmente tuđih razgovora, prepirki, vike, smijeha… Život između započetih knjiga, zalogaj na brzinu, predah od stvarnosti, a ponekad i suočavanje s njom.
- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?
To što mi može biti zaklon, ali ujedno pružiti slobodu, prostor u kojem sam sigurna djelovati pod svojim uvjetima.
- A ono najgore?
Pa pisanje je vrlo osamljeni rad, a biti u svom društvu može biti nesnosno. I to što ga se doživljava kao laku rabotu.
- Koje su tvoje teme?
U posljednje vrijeme me zanimaju ženska prijateljstva i ljubavni odnosi, utjecaj ekonomije, tehnologije i društvenih mreža na iste, pokušavanje odrastanja, pogubljenost u dvadesetima…
- Što ti je motiv za pisanje?
Želja da ispričam naoko obične stvari i situacije koje “trigeraju” mnogo toga, jednostavno pomislim da bi bilo dobro nešto obraditi u nekom ključu, postanem tvrdoglava i krenem raditi na priči kao da je najvažnija.
- Što te drži u ovom vremenu?
Humor, moje zamije i telefonski razgovori s mojom obitelji.
- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji – bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?
Na moje razmišljanje o književnosti i na razvijanje znatiželje uvelike su utjecali romani Orhana Pamuka, priče J. D. Salingera… To su neke od koordinata. Kasnije mnogo pjesnika, i stranih i domaćih. Najveći utjecaj ipak moram pripisati svojim bosanskim korijenima, svojoj obitelji, u kojoj su humor, specifično pripovijedanje i prepričavanje dio svakodnevice.
- Kako vidiš svoju generaciju?
Rastrzanu i zbunjenu između nošenja s vlastitim brigama i s onim što diktiraju neki drugi. Pokušavamo izaći iz odjeće koju smo odavno prerasli i mada pucaju šavovi, sve oko nas govori da izdržimo u njoj još neko neizvjesno vrijeme.
- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?
Od kratke proze - Mira Petrović, Lucija Švaljek,… Od poezije Ana Škvorc, Mateja Tutiš, Marija Dejanović, Mateja Jurčević…
- Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, važnom činjenicom. Kako to komentiraš?
Iznimno mi je drago da sam se našla u užem izboru s talentiranim mladim spisateljicama. A što se tiče spomenutog “trenda”, prije nekoliko godina je A. Marušić objavila zanimljiv članak u kojem je, među ostalim, činjenicu da žene najčešće pišu kratku prozu povezala s njihovim položajem u društvu i prekarnim statusom. S time se i slažem, ali vjerujem da općenito, i piscima i čitateljima, trenutno odgovaraju kraće forme svega – od serija do knjige, jer živimo u takvom dobu brze konzumacije sadržaja i tjeskobne žurbe.
- Što je ono što bi željela napisati?
Trenutno pokušavam raditi na zbirci priča koja će obuhvatiti teme bliske mojoj generaciji, mom iskustvu.
- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?
Pa, svakako mi je poticaj za dalje, jer svako malo prolazim kroz mini krize. Često sam nesigurna u vezi stvari na kojima radim, a ovu priču sam pisala jako dugo, rovarila sam kroz nju, dorađivala je… Lijepo je da je došla do čitatelja i da ju je žiri prepoznao. Sada ima svoj život 😊
- Što pisac treba raditi?
Sve! Najviše treba znati slušati sve oko sebe, pa i tišinu.
- Trebaju li književnost i pisac biti angažirani?
Ne vjerujem da uopće postoje neangažirani, pa makar to tvrdili. Ako ste strastveni oko svoje priče i želite da ona dopre do čitatelja, onda imate i neku poruku i definitivno ste angažirani.
- Mišljenje o (odnos prema) suvremenoj hrvatskoj književnosti, čiatate li hrvatsku književnost uopće i ako da, koga biste istaknuli?
Trudim se pratiti domaću književnost koliko mi vrijeme dopusti, povremeno otići na književne tribine ili predstavljanja. Jako mi se sviđa stil pisanja primjerice Lidije Deduš, Lare Mitraković… Volim brbljavost i pričljivost u književnosti. Pratim domaću kinematografiju, jer tu i tamo pišem filmske osvrte – zadnje što me je oduševilo – filmovi Murina i Zbornica. Filmovi i serije me hrane u istoj mjeri kao knjige.
- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?
Nadam se da ću stvoriti neku disciplinu pisanja koje ću se držati, jer sam previše lijena i sporadična oko pisanja. Pisanje je dio mene, ma koliko god mu se opirala. Ne želim forsirano pisati, već u nekom svom tempu. Poticaj su mi ljudi koji pročitaju ponešto moje pa mi se jave, onda stvarno pisanje dobije smisla.
- Što biste sami sebe pitali (makar u šali), a ovdje je propušteno?
Kada ćeš prestati biti kampanjac?
- I što biste odgovorili?
Kao i uvijek – od sutra.
Foografija: Paula Ćaćić
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.