intervju

Marija Dejanović: Mislim da smo po kvaliteti ravnopravni s književnostima mnogo većih država

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Marija Dejanović je u uži izbor ušla s pričom ''Lanac''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.



 
 
- Gdje i kako živiš?

Živim posvuda, puno putujem. Trudim se živjeti na način koji smatram ispravnim.

 

- Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije...

Povezivanje s drugim ljudima i samoća jednako su ljekoviti. Oni su ljekoviti jedino ako su u dovoljnoj mjeri oboje prisutni, inače postaju otrovi.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

Književnost je za mene način da zajedno budemo pojedinci.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Sviđa mi se što knjige imaju korice. Svijest o opipljivom početku i kraju me smiruje.

 

- A ono najgore?

Znanje da upravo danas negdje izlazi neka knjiga koja je kao stvorena za mene, a ja nikad neću saznati da postoji.

 

- Koje su tvoje teme?

Odnos između identiteta migrantkinje i različitih prostora, prirode, životinja, drugih ljudi i društva. Također, dinamika potrebe za autonomnosti i potrebe da pripadam nekome, negdje.

 

- Što ti je motiv za pisanje?

Pisanje. I mogućnost da će to što napišem nekome nešto značiti.

 

- Što te drži u ovom vremenu?

Nedostupnost vremeplova.

 

- Postoji li mlađa književna scena u tvom okruženju (užem i širem) i ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Kako u zadnje vrijeme dosta vremena provodim u Grčkoj, upoznala sam ovdašnju mlađu književnu scenu. Krasni ljudi, jako talentirani. Nažalost, rijetko kad ih se igdje poziva ili prevodi. Jedino ih se pozivalo kad je u Grčkoj bila ekonomska kriza pa ih se na silu pokušalo plasirati na van kao „pjesnike krize“, čemu se oni, naravno, nisu odazvali jer takva kategorizacija naprosto ne odgovara njihovim tekstovima. Iz toga se razvila velika rasprava na grčkoj književnoj sceni – je li trebalo „iskoristiti priliku“ za međunarodnu vidljivost, ili bi takvo lažno predstavljanje sebe kao ubogih pjesnika koji pišu uglavnom o tome kako je u Grčkoj grozno bio čin autokolonizacije. O tome sam s Thanosom Gogosom nedavno napisala jedan poduži esej za Versopolis Review (link).

 

- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji – bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Priče koje su mi roditelji pričali prije spavanja.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Mi smo generacija koja će spasiti planet ili ga uništiti.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Gotovo svi pisci iz moje generacije ostavili su na mene dobar dojam. Čini mi se da imamo jako snažnu mlađu scenu autorica i autora. U usporedbi s, recimo, grčkom scenom, koja mi je poznata, čini mi se da su nas od početka starije generacije pisaca uključivale i podržavale, na čemu sam im zahvalna. A puno smo se i čitali i nastupali zajedno. Svi ti međuljudski aspekti književne scene mi malo nedostaju dok sam ovdje u Grčkoj. Nedostaje mi ići na čitanja, tribine,  promocije knjiga, festivale i slušati uživo svoje kolegice i kolege.

 

- Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, važnom činjenicom. Kako to komentiraš?

To je svakako važna činjenica. Drago mi je da žene pišu i da ih se čita, da se njihovim djelima pridaje značaj. Ženski su glasovi bitni jednako koliko i muški.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Nedavno mi je na čitanju prišla jedna predivna djevojka s nevjerojatno toplom karizmom i rekla da joj je moja knjiga pomogla jer se zbog nje osjećala kao da nije sama i kao da postoji netko tko se osjeća poput nje. To je bio jedan od trenutaka kad sam osjetila ljepotu i moć književnosti, pa mogu reći da želim napisati još knjiga koje će doprijeti do ljudi i biti im prijateljice.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Jako puno mi znači uži izbor na 7Km. Iznimno poštujem autorice i autore koji su u žiriju i njihova afirmativna poruka u vezi mojih prvih proznih tekstova svakako je ohrabrenje da nastavim pisati svoj prvi roman. 

 

- Što pisac treba raditi?

Pisac treba čitati, slušati i gledati.

 

- Trebaju li književnost i pisac biti angažirani?

Ako netko ima potrebu činiti svijet boljim mjestom, a pisanje je način na koji djeluje, zašto ne.

 

- Mišljenje o (odnos prema) suvremenoj hrvatskoj književnosti, čitate li hrvatsku književnost uopće i ako da, koga biste istaknuli?

Jako poštujem našu suvremenu književnu scenu. Mislim da smo po kvaliteti ravnopravni s književnostima mnogo većih država. Voljela bih kad bi se našu književnost više prevodilo i čitalo vani, te kad bi se o postojećim inozemnim uspjesima pojedinih naših autorica i autora više govorilo kod nas.

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Jako mi je važno da pišem. Pisanje mi je suštinska potreba i prostor slobode.

 

- Što biste sami sebe pitali (makar u šali), a ovdje je propušteno?

Hoćeš još jednu kavu?


- I što biste odgovorili?

Naravno.



 

 

Fotografija: Ognjen Karabegović

 


 


 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg