Nikola Šerventić (Zagreb, 1988.) završio je diplomski studiji fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesme su mu objavljene u časopisu Tema, u grupnoj zbirci ˝Na početku novog kruga˝, a pjesma ˝ti˝ uvrštena je u zbornik za nagradu ˝Milo Bošković˝. Izbor pjesama predstavljen mu je u emisiji Poezija naglas na Trećem programu Hrvatskog radija. Dobitnik je nagrade ˝Na vrh jezika˝ 2022. godine. Živi i radi u Zagrebu.
***
pokušao sam napisati pjesmu
bez početka, i možda bi to upravo
mogla biti ova
dakle;
ovo je pjesma bez početka,
ali imat će kraj
kako je dobro znati,
pjesmo draga,
da si poput mene
noge
upoznao sam riječ za limun,
za poklopac,
za neboder,
za povremenost
svaku od njih
znam precizno
povezati uz pojavu
koja joj pripada
ali ne mogu
se sjetiti riječi
za pojavu
onog osjećaja
kada se
moje noge
ponašaju kao
tvoje noge
pa se odmiču
od mene samog
maslačak
postoje riječi
koje su teške
za pisati, i
postoje riječi
koje ne želim pisati
ali kada
srce poludi
onda ih nižem:
sreća
ljubav
psić i
maca
potok
lopoč
raj i
sunce
livada
suicid
jagode i
maslačak
ti
tvoje tijelo zauzima
vrlo malo prostora
i cijeli prostor si ti
ili bih mogao napisati;
taj prostor koji si ti
zauzima vrlo malo
tvojeg tijela
kada ćeš skakati po lokvama
lokva ćeš biti ti,
lokva će biti ti
proći ćeš kroz neka vrata
vrata ćeš biti ti,
vrata će biti ti
dobit ćeš neko ime
ime ćeš biti ti,
ime će biti ti
kada ćeš me zagrliti
ja ću biti ti
ti ćeš biti ti
danas sam preskočio sve
preskočio sam jutros doručak i umivanje lica,
na putu prema gradu preskočit ću susjedovu mačku,
stepenice i ogradu u parku
preskočit ću gumi-gumi neke djece,
preskočit ću njihove školice,
ma preskočit ću i one cortazarove
jer danas mi se preskače
preskočit ću riječi pozdrava,
preskočit ću i sprovod dragog prijatelja,
sa zadovoljstvom ću preskočiti čovjeka
koji nikada ništa ne preskače,
preskočit ću i sebe
ako se susretnem
preskočit ću kosu nečije glave,
komadiće kruha nekog goluba,
preskočit ću prst nekog djeteta
koji upire u moje preskakanje
preskočit ću cijele ulice i ovaj grad,
i ako se preskakanju prohtije;
preskočit ću preskakanje
drugo ime
trebao bih otići
u nekakav ured i
tamo promijeniti ime
kada bi me onda
netko na ulici dozivao
imenom koje više nije moje,
mogao bih reći:
ja sam sada
grgur, roko
ili možda šimun
zapravo, najčešće bih
se volio zvati šimun
kao onaj koji je pomogao
isusu nositi križ,
koji je vješto
izbjegavao očaj i
nije znao slušati
bez vatre
zapaliti vatru
bez vatre
to bih volio znati
pa da se mogu ugrijati, a ne opeći
da mogu vidjeti, a mene
da nitko ne vidi
tada bih mogao voljeti bez razloga
i biti sit bez jela,
neizgovorena rečenica
bila bi izgovorena
između dva koraka
ne bi bilo ničega
osim jednog mjesta
mjesta za nas, gdje bismo bili sigurni;
gdje život vrijedi bez života,
gdje bih mogao voljeti bez razloga
voljeti, eto, to je ono glavno
voljeti bez ljubavi, poželjeti smrt
bez smrti
***
jutros sam vidio kišu
bez želje
da time išta izrazim,
prekrižit ću lijevu nogu
preko desne i
prekinuti
ovu pjesmu
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.