proza

Adi Hodžić: Grotlo zvijeri

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Adi Hodžić (Doboj, 1989.) je novinar, pisac, scenarist rođen u Doboju, odrastao u Zagrebu, a danas živi u Sarajevu. Autor je knjige poezije „Udisaj srodnosti“ (2021.) koju je promovirao u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Tuzli... te knjige „Bajke iz čarobne škrinje“ (2023.) za najmlađe.
Autor je drame „Javna kuća bez zidova“ te scenarija za kratki dokumentarni film „U mreži“. Od 2010. je aktivan kao novinar. Piše kolumne i članke o kulturi ali i običnim ljudima koji se bave neobičnim stvarima, ali i pojedincima koji su napravili uspjeh u nauci, umjetnosti i doprinose ovom društvu svojim zalaganjem kroz svoje stvaralaštvo. Autor je desetak grupnih radova, zbirki i publikacija.



 

                                                Grotlo zvijeri

 

Vlak je već stigao na kolodvor. Umoran nakon još jednog dana na ulici, potrčao sam prema kabini. Primijetio sam neobičan žamor u odjeljcima. Osjećao se miris nervoze u zraku. Ljudi su čitali novine i prepričavali ono što su sinoć čuli na radiju. Kako sam živio u kući bez struje koju nam je dodijelio grad, sve što bih naučio o svijetu čuo bih u toj kratkoj vožnji. Kad sam stigao, dao sam majci pazar i otišao leći.

- Počeo je rat. Dižite se – probudila nas je majka zorom.

Sav prestrašen, navukao sam hlače dok se soba vrtjela oko mene. Uspio sam u maminu torbu staviti i glazbenu kutiju koju sam dobio od starijeg prolaznika na ulici. Automobili su kaotično tutnjali cestom poput svečane parade.

Prvi susjedi su nas čekali na cesti. Trčao sam do auta sa sestrama i majkom kroz maglovitu rujansku zoru. Dok je susjed Ivo nervozno pokušavao upaliti grijanje u svom starom Fiatu. Drhtali smo od hladnoće. Teta Ankica jarko crvenim noktima bezuspješno je vrtjela postaje na radiju tražeći vijesti. Nakon brze vožnje stigli smo u grad kod bake. Ona je živjela na devetom katu zgrade. Brzo smo iskočili iz auta i pomogli mami sa stvarima trčeći prema zgradi.

Čim smo ušli u stan, ponovno se oglasila sirena. Nastala je panika kao jutros. Majka nas je uhvatila za ruku i otkotrljala niz stepenice prema podrumu. Svi su stanari već bili dolje.    Bebe su plakale iz sveg glasa, pokušavajući se dočepati majčine sise.

- Gdje je pala?

- Negdje kod Sikole – rekoše uglas susjedi.

- Nekoliko civila je ranjeno, javili su na radiju – dobaci susjeda iz kuta.

Moja prva spoznaja o životu bili su crni podrumski prozori, miris tonje i prašine što se duboko u meni nataložio da ga još uvijek osjećam u nosnicama.

Susjede Emina i Nada pekle su grah na podrumskoj peći. Bili smo toliko gladni da je tek tada nastala tišina. Čulo se samo zveckanje žlice o tanjur i klepetanje usta. Kad se situacija smirila, žedni nakon jakog ručka popeli smo se u stan. S prozora smo vidjeli djecu kako polijevaju vodu iz kanistera ispred zgrade. Sestre su molile majku da izađu van. .

Nakon što su je uspjele nagovoriti, siđoše s kanisterima. Ostao sam igrati se s glazbenom kutijom, promatrajući balerinu kako se elegantno okreće na vrhovima prstiju.

Začula se jaka detonacija. Prasak je zatresao sva stakla. Od siline udarca činilo se kao da je zgrada na ringišpilu. Mama me zgrabila i položila na pod pokraj vrata smočnice. Nakon eksplozije čulo se kako dijelovi fasade prskaju po prozoru. Baka je jecala ispod kuhinjskog stola. Vani se začuo glasan dječji vrisak. Granata je pogodila pumpu ispred zgrade. 

Majka je potrčala do prozora i od tog prizora pala. Drhtavim rukama baka je polijevala vodu iz flaše po njenom licu. Polako je dolazila sebi. Otrčao sam do prozora da vidim što se događa. Vidio sam nekoliko dječjih tijela kako leže razbacana u lokvama krvi, među njima i moje sestre. Kanisteri su bili poprskani krvlju, a ispod njih su izvirivale blijede mršave ruke.

Duša mi je potonula. Nisam mogao plakati. Od šoka sam počela mucati. U glavi sam munjevito tražio lijepe misli i događaje iz prošlosti. Mahnito sam pokušavao izbrisati sliku koju sam vidio, htio sam ih pamtiti sretne.

Mama je tog dana zašutjela. Zurila bi u točku na stropu poput biljke. Da nije treptala i dizala trbuh dok je disala, zapitao bih se je li uopće živa.

Sljedeće jutro probudilo nas je čavrljanje i cika iz dvorišta zgrade. Potrčao sam prema prozoru. Susjedi su s kamiona skidali pomoć u hrani koja je stigla iz inozemstva. Vijesti o pronalasku tijela sestara nisu došle do nas. Nismo imali nikakve informacije. Mama je bila natečena, mokrih dlanova i raščupane kose. Sinoć nije spavala. Nije me htjela ni čuti da odem dolje po paket.

- Nemoj da ti slučajno padne na pamet - zaprijetila mi je kažiprstom, bunovna iz sna.

I dalje sam bio uporan, moleći da siđem. Iz ljutnje je skinula remen s hlača i počela me tući kao nikad u životu. Vrištala je da su joj vene na vratu izgledale poput tipki klavira.

Glazbena kutija je pala na naslon kreveta i počeli su svirati: "Za Elizu" od Beethovena. Balerina se tiho vrtjela iznad majčinog ramena dok su oblaci u daljini, izbrazdani mecima, jedva disali. Majka me u suzama katarzično počela grliti i ljubiti po cijelom tijelu. Priljubila se uz moj vrat ispod uha i počela ponavljati kao molitvu: “Dušo materina, trebaš mi živ”.

 





 

 

 


 

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg