kritika

Zatvorim oči, vidim grad

Piše: Marko Pogačar
Olja Savičević Ivančević, Mamasafari (I ostale stvari), Algoritam, Zagreb, 2012.
"Ova knjiga Olje Savičević Ivančević ponovno sjajno integrira prozni fragment i refleksivnu liriku. Autorica je odavno majstorski skrojila vlastiti podžanr, no ovom je knjigom definitivno za sobom ostavila sve njegove dječje bolesti i napisala neobično snažnu i lijepu pjesničku knjigu; najbolju do sada."



 

Treća 'odrasla' pjesnička knjiga Olje Savičević Ivančević (prvom se javila još 1988., kao tinejdžerka), nakon Kiklopom nagrađenih Kućnih pravila i heteronimom potpisanog Puzzlerojca, ponovno sjajno integrira prozni fragment i refleksivnu liriku. Recimo odmah: autorica je odavno majstorski skrojila vlastiti podžanr, no ovom je knjigom definitivno za sobom ostavila sve njegove dječje bolesti i napisala, ako izuzmemo suvišni bonus, neobično snažnu, dirljivu, lijepu i strašnu pjesničku knjigu; najbolju do sada.

            Gotovo svi od četrdesetak sastavaka iz prva dva čvrsta ciklusa, 'Istambulskih razglednica' i 'Mamasafarija', doneseni su u proznom slogu (redak se ipak nerijetko, uglavnom iz ritmičkih razloga, lomi prije svog tehničkog kraja), no to za cijelu priču i nije suviše bitno. Kako god da se odlučimo pokušati klasificirati ove tekstove – putositnicama, pjesmama u prozi, lirskim vedutama, mikroesejima, pjesmama-pričama ili što sve ne – ostaje činjenica da je u njima više lirskog, onoga punokrvnog i bezrezervno pjesničkog i pjesnički hrabrog, nego u devedeset i devet posto domaće stihovne produkcije. Dva su njihova ključna aduta: zavodljivost ovih minijaturnih no univerzalnih narativa samih, te njihova nenametljiva no upečatljiva zvučna i ritmička organizacija. Dramaturgija mikro-priča izvedena je briljantno, a u skladu s tim mnogo je, za razliku od nekih prethodnih naslova, položeno u snažno i precizno poentiranje. Neki fragmenti mogu se uzeti kao školski primjer dobro ritmizirane rečenice, kao u pjesmi Zatvorim oči, vidim grad. U potonjoj nalazi se i jedna od uspjelijih brzopoteznih prispodoba grada koju sam pročitao i na koju, kao ljubitelj istih, ne mogu ostati imun, pa je prenosim u cijelosti: grad je DJ i ima barem 50 milijuna ruku kojima vrti ploče na pozlaćenim pultovima, na mesarskim pultovima, na trgovačkim pultovima, na svetim pultovima i barem 50 milijuna ljudskih, psećih, mačjih, gumenih nogu, nogu koje plešu kao da im gori pod stopalima i šapama, kao da se tlo izmiče, kao da sve to izmiče razumu.

            Drugi, eponimni ciklus naizgled potpuno iznevjerava čitateljev horizont očekivanja. Nakon uvodnih, mahom vedrih razglednica i priča iz svakodnevne rutine, standardnog života koji je ugodan dan bez fabule, očekujemo još putositnica i egzotičnih veduta, no presijecaju nas i lome sasvim drugačiji divlji krajevi: skok u mračnu prošlost, povratnički safari kroz moralnu šikaru naših okrutno poznatih krajeva. Majka iz prvog ciklusa sada je uglavnom kći, a onda opet majka mrtvorođenih, u jednom traumatičnom krugu koji sumira poveći odsječak osobne i opće povijesti te razračunavanje s pripadajućom sredinom, kroz guste točke vlastitog identiteta i sjećanja, duboke šumske bunare. Neki od tekstova, čini mi se, pripadaju prije prethodnom ciklusu, no u njemu se svakako kriju najprodorniji, najuspjeliji tekstovi.   

Bonus, naslovljen Soundtrack za slijepe putnike, sastoji se od nekoliko pjesama prenesenih iz starijeg, dugo akumuliranog no nikad objavljenog pjesničkog rukopisa. To se na njima vidi i apendiks se doima suvišnim, te pomalo remeti opći dojam.

Isti je, međutim, toliko dobar da to nije previše važno – još jednom: jedna od boljih domaćih pjesničkih knjiga u zadnje vrijeme.

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg