review

Croatia via Iraq

Brave New Words, Thursday, April 18, 2013

B.J. Epstein

I had never read a Croatian novel, though I’ve been to Croatia, until a few months ago. Here’s my review of that Croatian novel in English translation. The review was published in Wales Arts Review.

Our Man in Iraq
Robert Perisic, translated by Will Firth



  

I must confess: as far as I can recall, Our Man in Iraq was the first book I’ve read that is set in Croatia. And what an introduction to the country it is.

 
Robert Perisic’s Our Man in Iraq is about Toni, a journalist who grew up in a rural village and now lives in Zagreb, the capital city, with his girlfriend, an actress whose fame is steadily growing. Besides dealing with his feelings of insecurity due both to being a country mouse as well as to having a partner who is suddenly more successful than he is, Toni makes the mistake of sneakily getting his boss to hire his Arabic-speaking cousin to be their newspaper’s reporter in Iraq. Unfortunately, Toni’s cousin Boris doesn’t seem terribly mentally stable, so Toni ends up ghost-writing Boris’s articles for him. Understandably, this eventually leads to Toni getting in trouble, especially when Boris stops communicating with his family and they fear that he’s been lost and go to the media about it. Meanwhile, the war in Iraq rages and reminds the former Yugoslavians of the terrible war that they lived through, and the current war between the generations that they seem to be experiencing as well. Apparently Perisic is known as an anti-war writer in Croatia, and that comes through very clearly in this novel.

 
While this plot might sound like a strange combination of seriousness and slapstick, it actually works quite well. The subjects and styles shift, and you just have to give yourself over to the story. Our Man in Iraq explores topics ranging from journalism to good versus evil, from relationships to the effects of war. And in Firth’s translation, Perisic’s prose is often lovely and thought-provoking.

 
When Toni and his friend have returned to university after serving in the war, he finds that people’s attitudes towards them have changed, and their own attitudes have changed as well. “During this period the world fell apart. Nothing was permanent, authorities faded and people flinched before us. We realized that we belonged to a generation that had a moral advantage because it was defending all those old folks accustomed to the molds and models of socialism. Lost as they were, they patted us on the shoulder as if they were thanking us for something. We vocally despised socialism and they agreed with us on that. We despised their life’s experiences and they agreed with us on that too. We disdained all they’d done and stood for, and again they agreed with us. To leave no doubt that the future belonged to us, we rejected everything that until yesterday had been of any worth. They agreed with us on all that.” (p. 27) As one might expect, Toni too is later forced to confront the things he thought he stood for, and the choices he made, or thought he had.

 
As he puts it, “I’d fled to Zagreb and become a city boy; here I went to a thousand concerts, lived with an actress who played avant-garde dramas, I acted cool, and did everything right. The fear of someone thinking I was a redneck made me read totally unintelligible postmodernist books, watch unbearable avant-garde films, and listen to progressive music even when I wasn’t in the mood. I was terrified of everything superficial and populist. If something became too popular, I rejected it. Even in moments of major inebriation when I felt like singing a popular peasant song I stopped myself. I maintained discipline. But in vain. All at once they were breathing down my neck again. I thought I’d given them the slip, but now they’d encircled me, having used Boris as bait, and were closing in for the kill.” (p. 104)

 
You’ll have to read Our Man in Iraq to see if Toni breaks free or if he ends up trapped, or both.

 
I’m so pleased that more publishers are publishing literary translations, and that more of these translations are from languages other than French or German. It’s essential that we learn about other people, other cultures, and other “life’s experiences”, and fiction is one of the best ways to do this. Think of each translation as an Our Man in… book, so Our Man in Iraq serves as an Our Man in Croatia, letting us know a little bit about what is going on in Croatia. But of course we must remember that each translated text is only one story. We need many more translations so that we can get access to more stories. One can only hope that publishers such as Black Balloon will continue this important work.

 
Our Man in Iraq is in a sense about trying to control what is actually uncontrollable. “We try to make sure things don’t get out of control. There’s always that danger here on the slippery edge of the Balkans. Here we always squabble about what we’re allowed to enjoy and what not.” (p. 115-6) Whether those in the Balkans are allowed to enjoy Our Man in Iraq or not I can’t say, but those of us in English-speaking countries certainly can, and should.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg