intervju

Pred autorima regije je dug put do inozemnog uspjeha

Ana Bunčić / tportal.hr / 21.4.2013

INTERVJU: SUSAN CURTIS

U povodu predstavljanja hrvatskih autora na Londonskom sajmu knjige razgovarali smo s književnicom i osnivačicom nezavisne izdavačke kuće Istros Books, Susan Curtis Kojaković, o hrvatskoj književnosti u inozemstvu



Vi ste među rijetkim osobama u iznimno velikom engleskom govornom području koje se bave hrvatskom književnošću. Što vas je na to navelo? Kada i kako ste prvi put došli u kontakt s hrvatskom književnošću?
U ovoj sam regiji živjela nekoliko godina – u Sloveniji, Bosni, Hrvatskoj i također u Rumunjskoj. I sama sam pisac te me već dugi niz godina zanima književnost s ovog područja tako da sam razvila dobre kontakte s izdavačima, prevoditeljima i agentima, iako u početku nisam poznavala toliko pisaca. Nakon šest godina provedenih u Zagrebu moj suprug i ja odlučili smo se vratiti u London. I tada se rodila ideja – što bih tamo mogla raditi, a da obuhvaća oba svijeta, nešto što će mi omogućiti da održim vezu s regijom, da bude isplativo, ali da mi bude i zanimljivo. Tako je nastao Istros Books. Usprkos ekonomskoj krizi i nesigurnostima u knjiškom svijetu, koje su nastale pojavom novih medija, osjećala sam da je to bila prava ideja u pravo vrijeme. Željela sam stvoriti platformu za englesko govorno područje na kojoj bih okupila najbolje autore s ovih prostora.

Kakvo je vaše iskustvo Londonskog sajma knjiga? Može li taj sajam povećati vidljivost hrvatske književnosti u Velikoj Britaniji i u svijetu?
U smislu trgovine Londonski sajam knjiga iznimno je važan. Za razliku od mnogih drugih europskih sajmova koji više nalikuju na velike tržnice knjiga za opću publiku, London je mjesto na kojem se sastaju profesionalci koji se bave knjigama, mjesto na kojem se prodaju i kupuju prava i zaključuju poslovi. Zbog toga je za Hrvatsku neophodno da tamo ima svoje mjesto – posebno u godini ulaska u Europsku uniju – kako bi pokazala da može ponuditi izvrsne suvremene autore. A Hrvatska zaista treba iskoristiti činjenicu da ima dva kandidata za najprestižnije britanske nagrade – Dašu Drndić za Independent Foreign Fiction Prize i Josipa Novakovicha za Man Booker International Prize. To je rijetka prilika da se Hrvatska pokaže i da potakne znatiželju i zanimanje za svoju zemlju i kulturu.

Što je, po vašem mišljenju, odlika hrvatske suvremene književnosti posljednjih godina? Može li se ona promatrati u nekom širem, europskom i svjetskom kontekstu?

Ne volim književnost stavljati u kategorije. Smatram da su danas, u svijetu globalizacije, utjecaji koji djeluju na bilo kojeg pisca raznoliki. Možda je za čitatelja koji dolazi sa strane najzanimljivija činjenica da je Hrvatska u proteklih 20 godina prošla kroz mnoge promjene: od komunizma do kapitalizma, novu demokraciju, rat za neovisnost, rat za opstanak kao nova država. Sve su to dobri sastojci da dobru beletristiku. 'Naš čovjek na terenu' Roberta Perišića ima taj internacionalni 'štih' jer su glavne teme u romanu novinarstvo i međuljudski odnosi, iako je radnja smještena u suvremenu Hrvatsku.

Što za hrvatskog pisca znači prijevod njegovog djela na engleski jezik? Može li na engleskom govornom području prijevodna literatura konkurirati domaćoj?

Sigurna sam da znate da se u Velikoj Britaniji vrlo malo prevodi, oko četiri objavljenih naslova godišnje. To je zato što je engleski materinji jezik u mnogim zemljama širom svijeta te pregled svjetske literature možemo dobiti putem čitavog niza pisaca koji pišu na engleskom. Prijevodna književnost uvijek je imala svoje mjesto, ali prevladavaju dominantni jezici poput francuskog, njemačkog i španjolskog. Vrlo je teško objaviti hrvatske ili bugarske autore, čija je imena često teško izgovoriti, i očekivati da će odmah biti prihvaćeni. Mislim da je pred autorima Istros Booksa dug put, ali nadam da ga je vrijedno započeti. Prijevod na engleski otvara mogućnost da se djelo čita i u drugim zemljama – od Grčke do Indije – jer engleski se svugdje govori. U okvirima globalne vidljivosti iznimno je važno imati engleski prijevod.

Kad vas kolege pitaju da im preporučite nekog autora ili, konkretno, već prevedenu knjigu putem koje će se upoznati s hrvatskom književnošću, koji bi to autor ili knjiga bili? Tko su, po vašem mišljenju, tri hrvatska klasika koji bi mogli ući u svjetsku lektiru?
Teško je odgovoriti na to pitanje. Mislim da je teže probiti se na britansko tržište s klasikom koji dosad nije stekao punu afirmaciju, poput Krleže, jer njegova djela možda nisu više moderna i ne radi se o živućem autoru koji bi svoja djela mogao promovirati. Zato smatram da je lakše usredotočiti se na suvremenu scenu. Knjiga Daše Drndić 'Trieste' imala je veliki odjek u Velikoj Britaniji i ako uđe u uži izbor za nagradu Independent Foreign Ficiton Prize, zasigurno će postati dio književne scene. Dobiti jednu od tako velikih nagrada dobar je način da se autor eksponira i stekne ugled, a možda će njezina knjiga otvoriti vrata i ostalim piscima te im pomoći da ih se shvati ozbiljno i da ih se prihvati na britanskom tržištu. Potrebno je uložiti jako puno truda i upornosti da ljudi primijete Hrvatsku i da se počnu zanimati za vašu kulturu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg