panorama

Previše dobrih programa, premalo vremena

Gordan Duhaček, tportal.hr, 24.4.2013

Druga Noć knjige, koja se održala 23. travnja od 18 do 1 sat, privukla je brojnu publiku koja možda na kraju nije kupila mnogo knjiga, ali je pokazala da postoji jezgra ljudi kojima su knjige i dalje vrlo važne, što je solidan temelj za izgradnju bolje budućnosti čitanja u Hrvata



Već se i jednim površnim prelistavanjem programske knjižice za drugu Noć knjige – koju se moglo pokupiti besplatno na kiscima Tiska – moglo zaključiti da raznolikost i bogatstvo programa podrazumijevaju kako se ne može posjetiti svaki zanimljiv događaj. A program je nudio itekako zanimljive stvari, što znači da uspješno krstarenje kroz Noć knjige traži donošenje teških odluka – treba li u 20,30 sati biti u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u Zapoljskoj 7, gdje je Damir Karakaš svirao harmoniku, čitao iz svoje nove zbirke 'Pukovnik Beethoven' i crtao ili možda treba izabrati sučeljavanje glazbenog novinara Hrvoja Horvata i glavnog lika njegove knjige 'Sve je lako kad si mlad' Jasenka Houre u knjižari Rockmark u 20 sati. Je li bolje otići na predavanje Rujane Jeger u Arheološkom muzeju o odnosi ljudi i pasa u 19 sati ili pak trčati do Knjižnice Bogdan Ogrizović, u kojoj je predstavljen hvaljeni roman 'Karnera' crnogorskog pisca Milorada Popovića?

Neki će pažljivo birati, dok će drugi ambiciozno trčati s lokacije na lokaciju. U svakom slučaju, nije ni Noć knjige bila bez otkazanih događaja, poput baš gore spomenutog sučeljavanja Horvat-Houra, za koje su nam u rock-knjižari rekli da se ne održava iz 'osobnih razloga'. Zato je na istoj lokaciji u 21 sat bila Mirela Priselac Remi, pjevačica Elementala, te govorila o svojim iskustvima s književnim prevođenjem.

No, avantura Noći knjige službeno je započela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje su predstavljeni ne baš slavlja vrijedni rezultati istraživanja o čitanju u Hrvata, zbog kojih uostalom i jest pokrenuta manifestacija poput ove. Ipak, u tom trenutku se – od kruženja s kulturnom elitom – činilo zanimljivije provjeriti je li sve spremno za dolazak malo književnog života preko save u Novi Zagreb, primjerice u knjižnici u Zapruđu gdje su trebale gostovati Rada Borić iz Centra za ženske studije, te još nekoliko spisateljica. I spremno je – čitanje počinje u 19 sati, ali stolice su već sat prije postavljene a gospođa knjižničarka spremno na upit objašnjava što se to večeras događa kod njih.

U Arheološkom muzeju, koji je bio slobodan za posjetitelje, u 19 sati je veliki broj publike privukla Rujana Jeger, postavljajući naoko bezazleno pitanje 'Kada je pas postao pas?' da bi iz njega isplela intrigantan spoj znanstvenih činjenica (jeste li znali da se pas i vuk samo u 2 posto genetski razlikuju te se mogu uspješno pariti?), zabavne trivije (zvijezdu Sirius Amerikanci nazivaju 'dogstar') i osobnih iskustava. Ali, trči se do Knjižnice Bogdan Ogrizović jer tamo je jednaka gužva, zahvaljujući promociji Milorada Popovića, na kojoj su govorili Miljenko Jergović, Ivica Prtenjača i Seid Serdarević iz Frakture. Jergović pohvalno govori o Popovićevom romanu 'Karnera', istaknuvši piščevu hrabrost da pojedine likove nazove njihovim pravim imenom, pa se u ovom djelu može susresti i, primjerice, pokojnog pjesnika Borisa Marunu.

U velikoj knjižari Arkadija na Trgu bana Jelačića se pak od 18 do 20 sati održavao program posvećen teen čitateljima (jer mladi su budućnost čitanja), koji je također privukao publiku, dok se činilo da se najviše književnog šopinga događa u Algoritmu u Gajevoj ulici, gdje je tijekom večeri vladala često gužva. Oni koji su tako tijekom Noći knjige zujali po centru mogli su primijetiti i mali, improvizirani studio Trećeg programa Hrvatskog radija u Bogovićevoj ulici iz kojega se emitirao specijalni program u povodu ove manifestacije, a među onima koji su uz budno oko urednice Biljane Romić čitali svoja djela bila je i spisateljica Nada Gašić. U istom trenutku niz Bogovićevu jure Zoran Ferić i Ivica Pretnjača, kao da kasne na neku sljedeću promociju.
 

U AGM-ovoj knjižari u Teslinoj se moglo, između ostaloga, uživati u lijepom flautističkom koncertu između nekoliko književnih čitanja, dok je u Knjižari Ljevak predstavljena knjiga 'Vilikon' Jasne Horvat, o kojoj su govorile urednica Nives Tomašević i književna kritičarka Jagna Pogačnik. Lijep razgovor o vilama i vilinskoj mitologiji je završen uz kolače oko 21 sat. U isto vrijeme je pak počinjalo predstavljanje romana 'Posljedni korak' o kojem su govorili Dražen Ilinčić i Edo Popović u simpatičnom kafiću U dvorištu (Žerjavećeva 7), što je događaj na koji se ipak nije moglo – unatoč želji – prigodno teleportirati.

Zato se stiglo do Bookse, gdje se do 22 sata održala stripovska večer, čiji je vrhunac bio zanimljiv kviz koji je sastavio poznati šampion zagrebačkih pub-kvizova Saša Čobanov. A i obožavatelji stripa su pokazali da ih itekako ima, jer je u Booksi bila jedna od većih gužvi u Noći knjige.

Zanimljivih programa u ovoj Noći knjige nije manjkalo ( Između ostaloga, tko je stigao do Avenue Malla na okrugli stol o erotskoj književnosti? Kako je izgledao ovaj Književni petak koji se po prvi puta – predstavljanjem knjige Katarine Luketić o Balkanu – održao na utorak? Jesu li možda neki katolički aktivisti upali na čitanje Silvije Šesto u Savskom gaju? itd.), ali se prava literarna čarolija događala na jednoj pomalo neočekivanoj lokaciji, u pubu Oliver Twist u Tkalčićevoj ulici.

Tamo je održan maraton čitanja i pričanja o knjizi, a zvijezde večeri su bili polaznici i polaznice kurseva kreativnog pisanja CeKaPe-a iliti Centra za kreativno pisanje. Književni amateri (ali ne i diletanti!) su čitali svoje pjesme i priče, ponekad s velikom i nadasve simpatičnom tremom, a među onime što se moglo čuti vrijedi spomenuti Vladimirom Vidrićem inspiriranu pjemsu 'Trešnja', koja osvaja svojom slatkom atmosferičnošću, te priču gospođe Jasenke o njenom susretu s radnicom u javnom WC-u. Riječ je o malom izresku gorkog ali humanistički nastrojenog realizma, koji je pokazao da je za pisanje potrebna i hrabrost, za što je autorica nagrađena iskrenim pljeskom.

Je li ekipa iz Olivera Twista dovoljna za zaustavljanje poslovnog kraha knjižarstva u Hrvatskoj i za preokretanje trenda nečitanja u nas? Naravno da nije, ali je podsjetila da ima i dalje onih koji čitaju knjige, razmišljaju o njima, plaču ili se ljute, nešto i pišu, jer bi sve drugo bilo gubitak vremena.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg