review

After the war

Prospect Magazine / by J A Hopkin / January 24, 2013

Our Man in Iraq, by Robert Perišic

Robert Perišic’s wry novel Our Man in Iraq was a bestseller in his native Croatia, and its US edition has been endorsed recently by Jonathan Franzen. It’s easy to see why. With a nod to the great Ranko Marinkovic’s novel, Cyclops, in which a theatre critic and his boho-intelligentsia friends try to make sense of Zagreb during the second world war, Perišic maps and mocks the rapid changes happening to his city following the end of the Domovinski Rat—the brutal Homelands War of 1991-95 in which Croatia fought for independence from Serbia.



With formidable insight, élan and a noir-ish relish of backstreet manoeuvres, Perišic asks how a nation can move on after conflict, how citizens can overcome the feeling that “Whoever survived all that Balkan shit, whoever breathed the fumes of that hell, had to feel defeat.”

The narrator, Toni, is a newspaper hack torn between relishing the freedoms of independence and resisting the confusion and consumerism generated by a shock-doctrine capitalist democracy. What’s more, he’s just employed his cousin, Boris—the only person he knows who can understand Arabic—as his newspaper’s man in Iraq.

It’s a successful ruse. Boris’s ticker-tape dispatches from Iraq, naïve yet unnerving, counterbalance Toni’s journalistic musings on the state of his own nation. Remembering how it was to be a student during the Homelands War, Toni writes: “We no longer went to lectures at all: we felt we’d lose part of our libertine integrity if we sat there like good little sons of our parents and listened to those crusty lecturers while war profiteers and politicians privatised state firms, the poor butchered the poor, concentration camps sprang up all over Bosnia, and reports came in about mass rape.”

If that sounds a little like a sociological report, fear not. Perišic’s urgent wit and the many bruising set-pieces scattered around Zagreb’s smoky cafés and bars keep the novel lively. What’s more, Toni’s girlfriend is an actress, which allows the author to play with the performative aspect of identities caught in a hiatus between regimes, codes of behaviour and dress, and the changing targets of intellectual resistance. Of the newspaper’s chief editor, Pero, the narrator notes, “He couldn’t behave like the old Pero now and the new one hadn’t yet gelled,” while another employee, Silva, “instinctively reflected the corporation’s relations of power in her coquetry.”

The uncertain political situation is never far from the narrative. When Boris is asked why he fancies leaving Zagreb for Iraq, he answers, “Peace has become a problem for me.” And matters are spelled out clearly by a former government secretary: “Listen, Yugoslavia was a sum total of small nationalisms which united to fight the big ones. That’s how we got rid of the Italians on the coast and the Germans on the continent. We couldn’t have done that by ourselves. Once we’d done that, we got rid of Yugoslavia, too, i.e. the Serbs. Now we’re going our own way, independently, but we’re pitched against the big players again—the Italians and the Germans. That’s the whole story.’’

Perišic looks at how “the whole story” (both in Croatia and in Iraq) is misrepresented or lost in spin because of the rapidly declining standards and values of journalism, thus adding another layer of ironic despair to the book. Yet he is careful to keep a winning balance between meaningful apercus and buoyant satire.

When the writing does occasionally jack-knife into journalese—“What we needed now was harmony, security, consumers and free individuals who paid off their loans”—there’s always Toni’s hangover humour to save the page: “Damn, she walked into it like an Eastern European woman into capitalism!”

Like Dorota Maslowska writing in Poland, Perišic has found rich resources of inspiration and irritation in the transition period endured by his country. Torn between nostalgia and good-riddance, Toni navigates his (and our) way through volatile times, though one shudders to think what he’d make of Croatia’s EU accession scheduled for July this year.

James Hopkin is the author of the novel, Winter Under Water (Picador) and the short story collection Even the Crows Say Krakow (Picador). His Dalmatian trilogy of short stories will be re-broadcast on BBC Radio 4 on 10,17, 24 February, 2013. He will be the Kamov writer-in-residence in Rijeka, Croatia, in April.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg