poezija

Želimir Periš: Bez zajebancije

Predstavljamo vam tri pjesme Želimira Periša rođenog 1975. u Zadru. Prva od njih je iz ciklusa za koji je dobio drugu nagradu Ulaznica 2012. Preostale dvije dosad nisu objavljivane.
Periš piše priče, pjesme, stripove, drame, crtice, blogove, statuse, male oglase i popise za dućan. Piše svaki dan. I vikendom.
U 2013. će mu biti objavljena prva knjiga “Mučenice” u izdanju Algoritma. Trenutno piše roman “Vodasneba”.



da se ne zajebavamo

 

da se ne zajebavamo:

slova nisu nastala za pisanje poezije

smislili su ih neki feničani za trgovinu

za bogaćenje

ili hamurabi za pravne potrebe

ili vojne

većinu stvari izmisle zbog ratova

evolucija je uvjetovana opstankom

da čovjek ne mora ubiti čovjeka još bi bili majmuni

a ne poezija

 

nasilje nas gura naprijed

a ne rime

kad pjesnik s bajunetom trči u juriš metafore se transformiraju u rorcharove mrlje od krvi

ucviljene udovice, djeca roditelja s ptsp-om, aleja žrtava neoliberalnog kapitalizma

svaki uspjeh ugrožava postojeći establišment

blamaža posredničke demokracije

licemjerje religija

utopijski računi za struju

odvjetničke tarife

egzistencija 7/24

a ne poezija

 

da se ne zajebavamo:

slova nisu nastala za pisanje poezije

ako smo izopačili sve druge forme istinske čovječje prirode

nemojmo i slova

dvije stvari:

1) količina energije je stalna

2) glupost ekspandira

kao kokice.

pazi: kako god pisao nikad ne možeš dovoljno biti antifašist

pazi: put do sreće uvijek vodi preko stepenica tuđih kralježaka

ili možemo zatvoriti oči i praviti se da smo sami na svijetu

da smo najvažniji

a to znači da se zajebavamo

 

na rivi se ubio čovjek

jer mu je sentiment dosegao dvostruku razinu predratne likvidnosti

svećenik nije htio održati sprovod

jer je samoubojica

a ne poezija

 

ja sam svom sinu dužan boriti se

a ne poezija

 

 

sekunda viška

 

manje je poznato da minuta doista traje tek nešto više od pedeset i devet sekundi.

u svrhu da se olakša računanje, a i ne bi li se ljudima umanjio životni stres, broj je dogovorno zaokružen na šezdeset.

tako ljudi imaju sekundu više da se posvete sebi, u beskonačnom slijedu minutnih obveza imaju sekundu bonusa da stignu zastati i odahnuti.

a budući da ta sekunda nije prirodna nego je posljedica konvencije u toj sekundi se neće dogoditi ništa značajno. nijedan sastanak neće biti zakazan, nijedna sudska odluka neće početi djelovati, nijedan lijek se neće morati popiti baš u toj sekundi.

sekunda viška je sekunda za dodane vrijednosti. sekunda za miriš ruže, za vjevericu koja skakuće po parku, za sunce na obrazu, za igru s djetetom.

to je produženi trenutak nužan za savršeno skuhan obrok, za pljuvanje s katedrale, za podsmijeh gluposti.

također produžuje vrijeme do saznavanja dijagnoze. posljedično: sekunda više i do smrti.

evo još nekoliko radnji koje nam je omogućila sekunda viška:

- zamišljanje da živimo u gradskom parku

- proučavanje vjerojatnosti dobitka na lutriji

- prisjećanje posebno nadahnutih erotskih poza s bivšim ljubavima

- promatranje svog odraza u lokvi na pločniku

- guranje prstiju u mokru zemlju

- mirisanje usana opečenih na svijeći

i već spomenuto:

- pljuvanje s katedrale.

pljuvanje je posebno važno.

pri padu se pljuvačka formira u najrazličitije oblike.

iz nje se može čitati sudbina.

a usmjerimo li je ispravno može nam spasiti život.

tu sekundu možemo iskoristiti za promišljanje o metama koje su zaslužile naše pljuvanje.

zbog tog a i zbog ranije navedenih benefita svatko mora identificirati tu sekundu viška. zagrepsti u minutu i iskopati je. ne pronađe li je

valja mu je izmisliti.

 

 

deset je godina čistila tuđe stanove

 

deset je godina čistila tuđe stanove.

u njihovim je intimama vidjela svakakvih čuda.

postoje gumeni odljevi vagine uklopljeni u plastične čaše ergonomski oblikovane za bolji hvat ruke.

postoje umjetni penisi koje čovjek može privezati za prepone pa ga koristiti u nedostatku ili umjesto pravog.

a postoje i oni koji su s obje strane uobličeni u muške organe koji se istovremeno na dva mjesta mogu gurnuti.

postoje filmovi u kojima ljudi opće sa životinjama i životinje s ljudima, čak i s dinosaurima, koji su u stvari ljudi u kostimima.

postoje i kostimi dinosaura s procijepom za penis

ili samo procijepom

postoje remeni, lanci i konopi u koje se osoba zaveže pa objesi o plafon u nemogućim pozama za snošaj.

postoje i kuke na plafonu.

deset je godina čistila te kuke.

uske se vaze lakše očiste ako se krpa za pranje umota oko umjetnog penisa.

dug je i fleksibilan, dohvati i najdublje točke.

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

poezija

Ognjen Obradović: Oticanja

Ognjen Obradović (1992., Užice, Srbija) diplomirao je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture na istom fakultetu. Izvedene su mu drame i radio drame: Nedelja: juče, danas, sutra (2013., BDP), Put u Lisabon (2015., Radio Beograd), Da mi je da spustim ovu suzu (2016., Radio Beograd).
Donosimo nekoliko pjesama iz zbirke poezije Oticanja (2016.), za koju je Obradović dobio nagradu Mladi Dis.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg