vijesti

Okrugli stol: dramski klasici funkcioniraju u svakom vremenu

Hina, 25.04.2013.

Hrvatski teatrolozi složili su se da klasici hrvatske dramske baštine funkcioniraju u svakom vremenu, ali su istaknuli i potrebu njihova prilagođavanja publici 21. stoljeća.



Odnosom prema domaćoj dramskoj baštini bavio se okrugli stol pod nazivom "Što je nama baština i što smo mi njoj - Krleža i Marinković za publike 21. stoljeća", a koji se održavao u sklopu "Marulićevih dana".

Ravnatelj Drame splitskog HNK-a Jasen Boko rekao je da dramsku baštinu ne treba smatrati spomeničkom literaturom već nečim što može biti vrlo živo u kazalištu.

Po njemu, klasici su klasici zato što funkcioniraju u svakom vremenu. "Kako ovaj put imamo klasike na Marulićevim danima, a to su Miroslav Krleža i Ranko Marinković, a večeras imamo i predstavu Glembajevi, tako smo se odlučili na okrugli stol na kojem sudjeluju stručnjaci iz različitih vrsta kazališnih zanimanja", rekao je.

Bivša intendantica splitskog HNK, kritičarka, dramaturginja i teatrologinja Mani Gotovac smatra da ako želimo dokazati, pokazati te pokrenuti pisce koji su unutar hrvatske dramske književnosti klasici, a to su prije svega Krleža i Marinković, ne treba ih igrati onako kako su ih već svi igrali niti se ponavljati. "Ne trebamo slaviti predstave iz 19. stoljeća, jer sada živimo u 21. stoljeću", rekla je.

Ustvrdila je kako "moramo čitati ta djela sve dotle dok ih ne stavimo u današnje vrijeme, u 21. stoljeće u Hrvatskoj" te da "moramo promisliti što bi oni sada napisali, kako bi složili tu svoju priču iz današnjeg pogleda na svijet".

"Time ih ne izdajemo nego ih činimo našim suvremenicima i prijateljima, kritičarima nas samih. Doći do toga da oni budu naši kritičari, to je naš cilj", rekla je Gotovac.

Kazališni redatelj Ivica Buljan je krenuo od pretpostavke filozofa Slavoja Žižeka o tome da je danas klasična umjetnost subverzivnija od avangardne. "Nakon što se u postmoderno doba eksperimentiralo, te se obavile dekonstrukcije tekstova velikih mitova, čini mi se da se u današnje vrijeme snažne nesigurnosti u svijetu ekonomske, duhovne i filozofske krize potrebno vratiti izvorima tih kriza. I Krleža u Glembajevima fantastično to dijagnosticira krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća. On već tada govori o Europi koja je iščezla", smatra Buljan.

Okrugli stol je moderirao izbornik 23. Marulićevih dana Darko Lukić, a na njemu su, uz spomenute, sudjelovali teatrolozi, dramatičari, dramaturzi i redatelji Viktorija Tomić-Franić, Željka Udovičić, Hazim Begagić, Nenni Delmestre, Ivan Plazibat, Goran Golovko, Tomislav Zajec, Ivor Martinić i Kristina Gavran.

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg