poezija

Izbor pjesama iz novog rukopisa Nade Topić

Predstavljamo vam izbor pjesama iz novog rukopisa Nade Topić, rođene u Splitu 1977.
Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti u Zadru. Živi i radi u Solinu kao knjižničarka. Piše poeziju i kratku prozu. Poeziju objavljuje još od gimnazijskih dana u raznim hrvatskim glasilima (Marulić, Konture, Fokus, Vrabac…). Dobitnica je treće nagrade na Folusovom natječaju za mlade pjesnike «Ivan Merz» 2004. godine.
Samostalnu zbirku poezije Svetac u trajektnoj luci objavljuje 2005., a slikovnicu Kako se rodila roda 2007. U međuvremenu studira na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti u Zadru.



 

***

kada te zamišljam uvijek si sam

naslonjen na dane koje sam zaboravila

i u kojima se valjda događao tvoj život

ljudi koje si nekad poznavao

nestali su s godinama

kao daleki krajolici uz cestu

i povukli za sobom tragove tvoga postojanja

predmete kojima su tvoje oči davale smisao

poskidali smo s polica

kao nešto što se više ne može

i ne smije upotrijebiti

(police moga svijeta od tada su prazne)

teža sam od drugih

za cijelu jednu budućnost

koja je preskočena

jer da bih te vidjela

moram prvo nestati

da bih te pamtila

moraš mi mahnuti

rukom nekog mršavog djeteta

s tračnica

granom punom trešanja

 

***

budim se zatvorenih očiju

u sobi čija je praznina veća od moje

i sigurnija

dani čiji sam raspored izgubila

pale se i gase sami

kao svjetlo u stubištu

kad mu se približiš

svoje vrijeme potrošila sam

na mjestima daljim

i hladnijim od tvojih obraza

svoje tijelo prepustila sam

rukama koje me nikad nisu mogle podići

do tvoje visine

sad žalim sve što sam preskočila

u tišinu koja je ostala

posadila sam riječi

bez namjere

najljepše stvari čekaju nas na cesti

u malim lokvama

 

***

tvoj odlazak je izmijenio raspored predmeta

u mojoj sobi

biljke su se preselile iz metalnih posuda

u pregibe pokrivača

kaputi su zamijenili mjesta u ormaru

obješeni po toplini i bojama

kao ljudi koje sam spremila

i sačuvala od propadanja

mrvicama lavande i kuglicama naftalina

u džepovima

(može li se spriječiti nestajanje)

rupe nastaju tamo gdje je mekano

& prazno

ti više ne dolaziš

pojavljuješ se

kad te dodirnem nestaneš

kad me pogledaš svijetlim

tvoje oči su prekidači

nemoj me ugasiti prije nego se potrošim sama

nemoj me premještati prije nego pronađeš

osunčano mjesto

na kojem ću uspijevati

 

***

dovoljno je da zapnem o nešto

u sebi

pa da propadnem

u neku od mnogih rupa u tijelu

(ponekad ne mogu izdržati

svoju težinu

ni mirise mokrih predmeta)

posipam se mrakom

po vratu i ramenima

i izmičem osunčanim danima

ti nisi nešto što bi se moglo poželjeti

zatvorenih očiju

i pronaći ispod jastuka sljedećeg jutra

u šarenom šuškavom papiru

umjesto zuba

(umjesto malene mliječne boli)

tvoja odsutnost veća je od dječjih očiju

i dosljednija od vremena

moja samoća

ustrajnija je od drveća

svaka soba u našoj kući je grobnica

(u svakoj je netko barem jednom umro)

moje želje su i dalje male i bezbolne

i svejedno im je

gdje ćemo leći

 

 

***

djeca su kredom nacrtala križaljku na cesti

i čekaju da prođem kako bi nastavila igru

skačući na jednoj nozi

danas postojim bez razloga

i izlazim u mlako popodne s viškom vremena u rukama

u žutim najlonskim vrećicama

iznosim ostatke lirskog subjekta

jer poslije pjesme uvijek nešto ostane

po podu na zidovima među zubima

nešto nedovršeno što se više ne može iskoristiti

kao početak

neka besmislena sredina koja se s vremenom pokvari

grad počinje iza trećeg reda nebodera

kroz koji ću se probiti

redovitim autobusnim linijama

život se oglašava

kao tirkizna Opel Corsa

koja svirne dvaput da se pomaknem

ili netko poznat

danas puštam svemu da me čeka

mirna sam

djeca se igraju na cesti

smeće se uredno odvozi

i smrt je manja

na gradskom proplanku

 

***

noću ne spavam

osluškujem pištanja usnulih tijela

praznih i napuštenih kao zemlja

i bubrenje tuđih košmara po sobama

ako ustanem

izgubim se u nečemu što mi ne pripada

i ne znam se više vratiti do kreveta

do plave pamučne livade

na kojoj cvjetaju konfekcijski oblaci

jednaki kao dani u tjednu

koji polako blijede

i nestaju u svakom pranju

i porodica afričkih slonova na jastučnicama

koji se drže surlama i repovima

s obje strane

u pravilnoj formaciji

(veliki, mali, veliki, mali)

da ih ne izbaci centrifuga niti ikakva druga sila

iz toga mekog tkanja

na prstima odem do sudopera

pustim vodu da teče preko podlaktica

i ne napijem se

jer sam žedna nečega

što nema veze s osušenim nepcima

ni s vrelošću zraka u nosnicama

ni s Afrikom

ni s mirisom lavande podmetnutom u ormar

s namjerom da umiri

da uspava

da ubije moljce

i sve ostalo

što izjeda

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg