vijesti

Igor Štiks i Srećko Horvat: Prema utopiji demokracije

27/04/2013

„Karta svijeta na kojoj nema Utopije nije vrijedna ni da se pogleda, jer je Utopija jedina zemlja na kojoj se čovječanstvo neprestano iskrcava. Kad god se iskrca na nju, gleda dalje i čim primijeti još bolju zemlju, razapinje opet jedra. Progres je ostvarivanje niza utopija.“


Oscar Wilde, Socijalizam i ljudska duša



Dvije godine nakon „godine opasnog sanjanja” (2011.) nužno je postaviti određena pitanja: što se dogodilo nakon arapskog proljeća? Što nakon Occupyja i različitih prosvjednih pokreta: od zagrebačkih plenuma i uličnih prosvjeda preko španjolskih indignadosa do slovenskih ustanika? Odgovor na prvu može zvučati pesimistično: arapsko proljeće donijelo nam je ojačano Muslimansko bratstvo povezano sa starim nomenklaturama i katarskim kapitalom, a u Tunisu je poslije revolucije jasmina došlo do radikalizacije islamista i ubojstva istinskog revolucionara Chokrija Belaida. Nakon pokreta Occupy ponovno imamo Obamu koji se ne usuđuje izmijeniti postojeći financijski sustav, zaustaviti bespilotne bombardere ili zatvoriti Guantanamo. I konačno: u Hrvatskoj je nakon masovnih prosvjeda 2011. na mjesto konzervativne stranke na vlast zasjela socijaldemokratska stranka koja je još odlučnije nastavila s implementacijom neoliberalne ekonomske politike. Opisano stanje lako možemo podvesti pod poznati aforizam Guiseppea Tomasija di Lampeduse: „Sve se mora mijenjati kako bi sve ostalo isto.“ No je li doista tako?


 

Sablasti nedavnih prosvjeda i dalje kruže svijetom i neće tek tako nestati. Nova su pitanja postavljena: što je zapravo nedemokratsko u sustavima koji se nazivaju demokratskim i na koji se način gradi istinska demokracija? Jesu li demokracija i kapitalizam prirodno povezani? Je li demokracija nedokučiva ili ipak ostvariva utopija? I, u konačnici, je li utopijska inspiracija preduvjet emancipacijskim borbama? Ova pitanja u ovom trenutku odjekuju na svim stranama svijeta. U središtu je svih tih pobuna, od onih u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku, u New Yorku, Frankfurtu, Madridu, Londonu, ali i u Ateni, Bukureštu, Ljubljani, Sofiji i Zagrebu, želja za istinskom demokracijom koju su prividno usisale vladajuće elite bez većih posljedica za uspostavljene odnose moći. Ozbiljna rasprava o političkim i utopijskim potencijalima demokracije potrebna je više nego ikad prije i zbog toga je na Subversive Festival pozvano preko 300 sudionika – govornika i političkih i društvenih aktera sa svih strana svijeta, od balkanskih državica preko uznemirenih članica Europske unije do Kube i Bolivije.


 

Zagreb se opet pokazao kao gotovo savršeno mjesto za ovakvo okupljanje zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013., kao druge postjugoslavenske države koja je ostvarila članstvo u EU-u. Taj će događaj biti od velikog značaja za ostatak Balkana. Granice Europske unije pomiču se prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori što će imati velike posljedice za regionalnu ekonomsku, društvenu i političku dinamiku. Sve to događa se uslijed teškog ekonomskog i političkog stanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji, a ulazak Hrvatske u EU koincidira s najdubljom krizom u povijesti Unije. Ova zajednica država koja se, kako se pokazuje, upravo radikalno redefinira, razdijeljena je unutar sebe na zemlje jezgre okruženeunutarnjom i vanjskom periferijom ili, točnije, zemljama „Zapadnog Balkana“ – kako EU voli nazivati svoj balkanski geto. Pristupanje je Hrvatske stoga događaj koji tehnički i simbolički označava ono što nazivamo „proširenjem postdemokratske Europe“: teritorijalno – prema drugim balkanskim državama istrukturalno – redefiniranje u smjeru budžetske i menađerske unije s više razina podređenosti i sumnjivog (ako i ikakvog) demokratskog legitimiteta.


 

Subversive Forum održat će se samo mjesec dana prije službenog pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Upravo zbog toga otvoramo široku raspravu o funkcioniranju Europske unije u budućnosti te o njenim alternativama (uključujući i one iz Latinske Amerike), o budućnosti Balkana i progresivnih snaga u borbi protiv fragmentacije, ekonomske devastacije, koruptivnih institucija predstavničke demokracije, ali i rasta nacionalizma i ekstremizma. Nadolezeći ulazak Hrvatske u Europsku uniju predstavlja jasan kontekst nužnog okupljanja balkanskih progresivnih snaga kao i neodloživog stvaranja suradnje sa zajedničkom vizijom Balkana koji je izgrađen na čvrstim demokratskim temeljima, socijalnoj jednakosti i međunarodnoj solidarnosti. Forum je također i prilika za intenzivnije uključivanje tih pokreta u šire europske i globalne borbe.


 

Ako vam sve ovo zvuči preutopijski, onda zaobiđite Subversive Festival i bavite se svojim poslom, kako vam i inače govore. Ako pak vjerujete, kao što mi vjerujemo, da je utopija, kako je nazivaju oni kojima status quo ide u prilog, moguća i potrebna, onda se pridružite ovom maršu prema „ostvarivim utopijama“ demokracije tijekom kojeg nećemo samo pitati nego, kao i mnogi drugim diljem svijeta, postavljati pitanja marširajući. „Karta svijeta na kojoj nema Utopije nije vrijedna ni da se pogleda.“

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg