vijesti

Igor Štiks i Srećko Horvat: Prema utopiji demokracije

27/04/2013

„Karta svijeta na kojoj nema Utopije nije vrijedna ni da se pogleda, jer je Utopija jedina zemlja na kojoj se čovječanstvo neprestano iskrcava. Kad god se iskrca na nju, gleda dalje i čim primijeti još bolju zemlju, razapinje opet jedra. Progres je ostvarivanje niza utopija.“


Oscar Wilde, Socijalizam i ljudska duša



Dvije godine nakon „godine opasnog sanjanja” (2011.) nužno je postaviti određena pitanja: što se dogodilo nakon arapskog proljeća? Što nakon Occupyja i različitih prosvjednih pokreta: od zagrebačkih plenuma i uličnih prosvjeda preko španjolskih indignadosa do slovenskih ustanika? Odgovor na prvu može zvučati pesimistično: arapsko proljeće donijelo nam je ojačano Muslimansko bratstvo povezano sa starim nomenklaturama i katarskim kapitalom, a u Tunisu je poslije revolucije jasmina došlo do radikalizacije islamista i ubojstva istinskog revolucionara Chokrija Belaida. Nakon pokreta Occupy ponovno imamo Obamu koji se ne usuđuje izmijeniti postojeći financijski sustav, zaustaviti bespilotne bombardere ili zatvoriti Guantanamo. I konačno: u Hrvatskoj je nakon masovnih prosvjeda 2011. na mjesto konzervativne stranke na vlast zasjela socijaldemokratska stranka koja je još odlučnije nastavila s implementacijom neoliberalne ekonomske politike. Opisano stanje lako možemo podvesti pod poznati aforizam Guiseppea Tomasija di Lampeduse: „Sve se mora mijenjati kako bi sve ostalo isto.“ No je li doista tako?


 

Sablasti nedavnih prosvjeda i dalje kruže svijetom i neće tek tako nestati. Nova su pitanja postavljena: što je zapravo nedemokratsko u sustavima koji se nazivaju demokratskim i na koji se način gradi istinska demokracija? Jesu li demokracija i kapitalizam prirodno povezani? Je li demokracija nedokučiva ili ipak ostvariva utopija? I, u konačnici, je li utopijska inspiracija preduvjet emancipacijskim borbama? Ova pitanja u ovom trenutku odjekuju na svim stranama svijeta. U središtu je svih tih pobuna, od onih u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku, u New Yorku, Frankfurtu, Madridu, Londonu, ali i u Ateni, Bukureštu, Ljubljani, Sofiji i Zagrebu, želja za istinskom demokracijom koju su prividno usisale vladajuće elite bez većih posljedica za uspostavljene odnose moći. Ozbiljna rasprava o političkim i utopijskim potencijalima demokracije potrebna je više nego ikad prije i zbog toga je na Subversive Festival pozvano preko 300 sudionika – govornika i političkih i društvenih aktera sa svih strana svijeta, od balkanskih državica preko uznemirenih članica Europske unije do Kube i Bolivije.


 

Zagreb se opet pokazao kao gotovo savršeno mjesto za ovakvo okupljanje zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013., kao druge postjugoslavenske države koja je ostvarila članstvo u EU-u. Taj će događaj biti od velikog značaja za ostatak Balkana. Granice Europske unije pomiču se prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori što će imati velike posljedice za regionalnu ekonomsku, društvenu i političku dinamiku. Sve to događa se uslijed teškog ekonomskog i političkog stanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji, a ulazak Hrvatske u EU koincidira s najdubljom krizom u povijesti Unije. Ova zajednica država koja se, kako se pokazuje, upravo radikalno redefinira, razdijeljena je unutar sebe na zemlje jezgre okruženeunutarnjom i vanjskom periferijom ili, točnije, zemljama „Zapadnog Balkana“ – kako EU voli nazivati svoj balkanski geto. Pristupanje je Hrvatske stoga događaj koji tehnički i simbolički označava ono što nazivamo „proširenjem postdemokratske Europe“: teritorijalno – prema drugim balkanskim državama istrukturalno – redefiniranje u smjeru budžetske i menađerske unije s više razina podređenosti i sumnjivog (ako i ikakvog) demokratskog legitimiteta.


 

Subversive Forum održat će se samo mjesec dana prije službenog pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Upravo zbog toga otvoramo široku raspravu o funkcioniranju Europske unije u budućnosti te o njenim alternativama (uključujući i one iz Latinske Amerike), o budućnosti Balkana i progresivnih snaga u borbi protiv fragmentacije, ekonomske devastacije, koruptivnih institucija predstavničke demokracije, ali i rasta nacionalizma i ekstremizma. Nadolezeći ulazak Hrvatske u Europsku uniju predstavlja jasan kontekst nužnog okupljanja balkanskih progresivnih snaga kao i neodloživog stvaranja suradnje sa zajedničkom vizijom Balkana koji je izgrađen na čvrstim demokratskim temeljima, socijalnoj jednakosti i međunarodnoj solidarnosti. Forum je također i prilika za intenzivnije uključivanje tih pokreta u šire europske i globalne borbe.


 

Ako vam sve ovo zvuči preutopijski, onda zaobiđite Subversive Festival i bavite se svojim poslom, kako vam i inače govore. Ako pak vjerujete, kao što mi vjerujemo, da je utopija, kako je nazivaju oni kojima status quo ide u prilog, moguća i potrebna, onda se pridružite ovom maršu prema „ostvarivim utopijama“ demokracije tijekom kojeg nećemo samo pitati nego, kao i mnogi drugim diljem svijeta, postavljati pitanja marširajući. „Karta svijeta na kojoj nema Utopije nije vrijedna ni da se pogleda.“

proza

Jana Kujundžić: Mi, one od nekada

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Sven Popović: Ljubav među žoharima (Iz rukopisa)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.

proza

Maja Jurica: Miris biskvita

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Marija Solarević: Itinerar

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg