essay

Srećko Horvat and Igor Štiks: Towards a Utopia of Democracy

27/04/2013

“A map of the world that does not include Utopia is not worth even glancing at, for it leaves out the one country at which Humanity is always landing. And when Humanity lands there, it looks out, and, seeing a better country, sets sail. Progress is the realisation of Utopias.”


Oscar Wilde, The Soul of Man under Socialism



Two years after the “year of dreaming dangerously” (2011), we urgently need to raise some questions. What happened after the Arab Spring? What happened after the Occupy movement? What happened after the different protest movements all around Europe, from Zagreb plenums and street protesters, the Indignados in Spain to the “occupiers” in Slovenia? And the answer might, at first glance, be a bit pessimistic: what we got after the Arab Spring in Egypt is a stronger Muslim Brotherhood connected on the one hand with the old nomenklatura and capital from Qatar; what we got in Tunisia after the “Jasmine revolution” is a radicalisation of islamists and the death of true revolutionaries such as Chokri Belaid; what we got after the Occupy Movement is Obama again, who does not dare to change the financial system, drone-warfare or close Guantanamo; and last but not the least: what we got in Croatia after massive protests in 2011, is the fall of the conservative government and a social-democratic government which is even more determined to implement neoliberal economic policies. In a way, we could sum it up in the famous phrase by the Italian writer Giuseppe Tomasi di Lampedusa: “Everything must change so that everything can stay the same”. But is it really so?

The spectres of recent protests still haunt the world. And they won’t go away. New questions are raised. What is actually un-democratic in systems that call themselves democracies, and how does one build a true democracy? Are democracy and capitalism naturally interlinked? Is democracy an unattainable or an achievable utopia? And last but not least, is a utopian inspiration a prerequisite for any emancipatory struggle? These questions resonate at this very moment across the globe. At the heart of all these uprisings —from North Africa, the Middle East and New York to Frankfurt, Madrid, London, Athens, Bucharest, Ljubljana, Sofia, Zagreb—are expressions of a wish for a real democracy, which have been seemingly absorbed by the ruling elites with almost no consequences for established power relations. A serious discussion about the political and utopian potentials of democracy is thus more necessary than ever. This is why we have invited to Zagreb more than 300 participants, speakers and political and social actors from all corners of the world, from tiny Balkan states via anxious EU members to Cuba and Bolivia.

Zagreb is again a perfect place for this gathering. Croatia will join the EU on 1 July 2013 as the second post-Yugoslav state to acquire EU membership. This event will have significant consequences for the rest of the Balkans. The new EU border pushed towards Bosnia-Herzegovina, Serbia and Montenegro will significantly influence regional economic, social and political dynamics. It comes at a moment of worrisome economic and political trends in Croatia itself, in Bosnia-Herzegovina, Kosovo, Serbia, Montenegro and Macedonia. Croatia’s accession coincides also with the deepest crisis in the EU’s history. The Union is about to radically redefine itself and, as the trends show, fragment internally into core member states surrounded by the EU’s internal periphery and, furthermore, by the EU’s external periphery, most notably the rest of the ‘Western Balkans’ as the EU likes to call the Balkan ghetto it surrounds. Croatia’s accession is the event that symbolically and technically signifies, what we call, the enlargement of post-democratic Europe: territorially, it enlarges towards another Balkan state and at the same time, structurally, it redefines itself as a budgetary and managerial union with several levels of subordination with dubious democratic legitimacy, if any.

The Subversive Forum will take place only a month and a half before Croatia’s official accession to the EU. It will therefore open a large debate on questions related to the EU’s functioning and future, on alternatives models including the Latin American experiments, and, moreover, on the future of the Balkans and the progressive forces fighting fragmentation, economic devastation, corrupted institutions of representative democracy and the new rise of nationalism and extremism. The coming EU accession of Croatia provides thus a significant context for a much-needed gathering of Balkan progressive forces and an urgent development of their cooperation as well as of a common vision of another Balkans built on true democratic foundations, social equality and international solidarity. It is also an opportunity for the insertion of these movements into the pan-European and global struggles.

If all of this sounds too utopian for you, well, then ignore the Subversive festival and ‘mind your business’ as they tell you every day. If, however, you believe as we do that the thing those who benefit from the status quo call utopia is not only possible but necessary, then join this long march towards a ‘real utopia’ of democracy during which, as opposed to only asking, we will be, like so many around the world, both asking and walking! A map of the world that does not include Utopia is not worth even glancing at.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg