poezija

Siniša Kekez: Konačno na vrijeme

Siniša Kekez, koji je pri rođenju zakasnio 367 dana da bi bio rođeni šezdesetosmaš, kasnio je, kaže, i s ostalim stvarima u životu pa pjesme objavljivane u periodici još nije stavio u knjigu. Kasnio je i s razumijevanjem društvenih, ljubavnih i osobnih procesa pa se s njihovim posljedicama tek sada stihovno suočava. Kasnio je i s napuštanjem tiskanog novinarstva i dalmatinske metropole, no dobar je znak da je pjesme u Kritičnu masu poslao na vrijeme.



Siniša Kekez, rođen je 1966. godine u Splitu, gdje živi i radi kao novinar.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i južnoslavenske filologije. Pjesme objavljivao u časopisima The Split Mind, Poezija, Tema, Mogućnosti, u zborniku splitskih pjesničkih večeri Rječilište, na portalu Hrvatski plus te u web časopisu Ulaznica.

 

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti

Ireni D.

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti?

Ovdje? Danas?

Da nas bude još jedno više u redu za opstanak?

Nosiš ponosno taj svoj veliki drob kroz šoping centar

kao novu haljinu iz Trsta,

od njega i ne vidiš da si neumjesna kao djeveruša na sprovodu.

Uočavaš li još nekog veselog i trudnog oko sebe, možda?

 

Da svoj sebični kratkovidni pogled podigneš sa zadebljalog pupka,

vidjela bi zabrinute, očajne ljude

koji se premišljaju imaju li za cijeli ili za pola kruha.

A ti zatrudnjela, bez premišljanja, baš te briga!

Znaš li da već sutra možeš ostati bez porodiljne naknade

i da dječju hranu mogu proglasiti luksuzom?

Da mogu uvesti porez na dojenje

i skratiti porodiljni na četiri dana?
Čime ćeš hraniti to dijete, luda majko?

Kako ćeš se boriti i za tuđi život?

 

Gdje samo nalaziš tu vjeru da ćeš preživjeti ne samo ti

nego i to dijete koje nosiš na svijet?

Jesi li uopće razmišljala?

Znaš li zaista gdje živiš i kakva nam je perspektiva?

Je li ti poznato koliko je gladnih u Hrvatskoj?

Znaš li koliko je nezaposlenih, naročito majki?

Koliko je vršnjačkog i društvenog nasilja,

kakav je emocionalni i moralni profil odgojitelja

i koliko pedofila koristi zakonske rupe mlade demokracije?

Briga tebe koliko je otkaza podijeljeno!

Nemaš ti pojma koliko je loše!

 

Znaš li da južnoslavenski ratovi nisu gotovi

nego samo odgođeni?

I da mogu planuti sutra, idući mjesec,

a sigurno za dvadeset godina?

Vjerojatno ne znaš da, dok ne postanemo nuklearno meso,

moramo opstajati kao nesortirano političko i kapitalističko smeće?

 

I unatoč svemu tome ti si trudna?!

Ako ti je toliko stalo do trudova,

mogla si se potruditi i nekako drugačije,

aktivirati i neke druge organe osim reproduktivnih.

 

Međutim, ti nisi samo luda,

ti si i ludo hrabra.

Pomalo ti se i divim.

Možda će se s takvim majkama i njihovom djecom

uskoro ipak nešto dobro i roditi.

 

 

Pjesma za Alberta Camusa

 

Kami,

mon ami,

čime da se pohvalimo mi?

 

Prehladno naše je ljeto,

svršilo je naše skromno pirovanje,

velik je naš pad.

Razara nas kuga

i mito u Sizifu.

 

Naše progonstvo ne pamti kraljevstvo,

naše uske kale pune su Kaligula.

Na ovim uzbrdicama

nije lako biti Sizif.

Sve preuzeo nam je stranac

jer ne znamo sami,

neovisni naš Kami.

 

Vrijedni naš Camus,

u nas ti je sve pod mus,

Albert je samo keks,

a esencija jedino u kolačima.

Naš dragi Mediteran

odavno nije med i teran

već istrošeni civilizacijski veteran.

 

Stvarnost nam je opora,

a nikome nije do otpora.

Sartralo je najbolje u nama

i Mersault sada krotko kaže: Merci.

Tvoj čovjek danas nije pobunjen

nego pokunjen.

 

Ajme ti ga nami,

dragi naš Kami.

 

 

Ćaćine slabe noge

 

Moj otac je, među ostalim, imao blijede,

za moje pojmove premršave noge,

bez onoga bedrenog mišićnog vretena,

koje sam svakodnevno viđao kod nogometaša,

ili u ogledalu.

 

To me nije previše čudilo

jer oca sam samo jednom vidio da igra nogomet,

kada sam ga tako pretrčao da je zauvijek odustao.

Pored njega bio sam jak kao Deverić, Sušić ili Šestić,

reprezentativac i internacionalac.

Gdje se on mogao mjeriti sa mnom?

 

Nikada neću imati takve mlitave mišiće,

nikad se neću toliko povući od nogometa, ljudi i života,

zavjetovao sam se tada.

U otporu prema ćaćinim slabim mišićima

stajao sam čvršće na vlastite noge,

trenirao, igrao, maštao.

 

I gledam sada, sam, u te blijede,

omlitavjele, nenogometne noge,

nesposobne za dobar dribling, udarac ili prodor,

i još uvijek u tridesetogodišnjem ratu,

gnjevno opsujem:
Jebemti, iste ćaćine!

 

 

Jarac sam po horoskopu

 

Jarac sam u horoskopu

samotnik planinski,

pohotnik teški,

snažnog mirisa i libida.

Tvrde sam glave,

oštrih rogova i bludne brade.

 

Jarac sam, i to stari,

osuđen na koze,

spreman i potući ću se za njih

(jer posesivni sam ja prč).

Ali to je tek polovica moga života,

drugu živim posve sam.

 

Jarac sam po horoskopu,

ne mogu ja meketati u stadu,

kao ostali gurkati se za predvodnikom.

Uvijek idem sa strane, sam.

Za toplinu i sigurnost ja ne dam svoju slobodu.

Ne mogu disati u masi.

 

Jarac sam s defektom,

slabo izražene ambicije i želje za stjecanjem.

Za koze ću se tući, ali za prijestol ne.

 

Gospodar sam svoga malog kraljevstva.

dišem visinu i živim samoću,

Širok pogled odozgor životna mi je potreba

pa neka sam i meta dalekih lovaca.

Ja, Jarac, brdske, usamljeničke race Kekezove.

 

Jarac,

podznak Rak,

samac,

proklet simbiozom.

Bližnji mi trebaju, ali i smetaju.

Zovem ih u zagrljaj,

pa ščepam i plašim kliještima.

 

Jarac.

I Rak.

Samujem na vrhu.

Grebem po dnu.

Korak naprijed,

dva natrag.

Ja. Jarac.

Sam. Samac.

 

 

Promijenila si dlaku

 

Promijenila si stan i firmu,

sada nisi podstanarka u garsonijeri na istoku,

već vlasnica stančine u centru,

više nisi službenica druge klase,

nego šefica i suvlasnica.

 

Sada nisi jeans generacija,

već bogata modna ziherašica.

Svijet više ne gaziš ravnom petom,

već ga ubadaš visokim potpeticama preskupih salonki.

 

Imaš novu, ljepšu, frizuru

i sada te ne zovu Mima

nego Irma

i ne prezivaš se Crnčić

nego Bijelić.

 

Više ne piješ nekvalitetna, nego vrhunska vina,

a svoj mali, žuti C3 udvostručila si u crni A6.

Prije si štedjela i na sirnim namazima,

a sada se premazuješ skupim kremama.

Bolje izgledaš, nema što,

a ni do sada nisi bila za odbaciti.

 

No iza svega toga sjaja i površnoga glanca,

lijepe ambalaže i šarene laže,

vidim i znam, ostala si ona ista kučka

koja svijet grabi istim šapama i očnjacima,

koja plijen glođe do gole kosti,

pa zvao se on Crnčić, Bijelić ili Kekez.

 

To ne mogu promijeniti ni najbolji stilisti ni plastičari,

instant-psiholozi ni životni treneri,

ti ćeš i dalje ljude gledati kao lovinu,

manje napadati u njušku, a veće s leđa,

kao iskonska predatorica u krznu pudlice.

 

Drago mi je da si napredovala

i da te više ne srećem na svojim mjestima.

Idi slobodno i sretno u svoj čopor,

trči i zavijaj s vukovima,

tamo pripadaš,

tamo te štiti i zakon.

 

Radi što hoćeš, neka ti bude i lijepo,

samo se, molim te, ne vraćaj.

Jer ako se vratiš, jedne posebno hladne zime,

ja te ovaj put, znaj, neću primiti blejeći.

Dočekat ću te spreman,

s pet tornjaka i dvije nabijene puške,

i spoznajom da ću morati pucati ili nestati.

 

A ovaj ću put odabrati opstanak

jer, za razliku od tebe,

ja nisam ostao isti,

mali, naivni, glupi kučak

kojemu dva pokreta repom zavrte glavom

pa vratom.

 

Zato, za tvoje dobro,

ne vraćaj se više!

Nikada, ni za najhladnije zime.

Zaista, nikada više.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg