poezija

Siniša Kekez: Konačno na vrijeme

Siniša Kekez, koji je pri rođenju zakasnio 367 dana da bi bio rođeni šezdesetosmaš, kasnio je, kaže, i s ostalim stvarima u životu pa pjesme objavljivane u periodici još nije stavio u knjigu. Kasnio je i s razumijevanjem društvenih, ljubavnih i osobnih procesa pa se s njihovim posljedicama tek sada stihovno suočava. Kasnio je i s napuštanjem tiskanog novinarstva i dalmatinske metropole, no dobar je znak da je pjesme u Kritičnu masu poslao na vrijeme.



Siniša Kekez, rođen je 1966. godine u Splitu, gdje živi i radi kao novinar.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i južnoslavenske filologije. Pjesme objavljivao u časopisima The Split Mind, Poezija, Tema, Mogućnosti, u zborniku splitskih pjesničkih večeri Rječilište, na portalu Hrvatski plus te u web časopisu Ulaznica.

 

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti

Ireni D.

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti?

Ovdje? Danas?

Da nas bude još jedno više u redu za opstanak?

Nosiš ponosno taj svoj veliki drob kroz šoping centar

kao novu haljinu iz Trsta,

od njega i ne vidiš da si neumjesna kao djeveruša na sprovodu.

Uočavaš li još nekog veselog i trudnog oko sebe, možda?

 

Da svoj sebični kratkovidni pogled podigneš sa zadebljalog pupka,

vidjela bi zabrinute, očajne ljude

koji se premišljaju imaju li za cijeli ili za pola kruha.

A ti zatrudnjela, bez premišljanja, baš te briga!

Znaš li da već sutra možeš ostati bez porodiljne naknade

i da dječju hranu mogu proglasiti luksuzom?

Da mogu uvesti porez na dojenje

i skratiti porodiljni na četiri dana?
Čime ćeš hraniti to dijete, luda majko?

Kako ćeš se boriti i za tuđi život?

 

Gdje samo nalaziš tu vjeru da ćeš preživjeti ne samo ti

nego i to dijete koje nosiš na svijet?

Jesi li uopće razmišljala?

Znaš li zaista gdje živiš i kakva nam je perspektiva?

Je li ti poznato koliko je gladnih u Hrvatskoj?

Znaš li koliko je nezaposlenih, naročito majki?

Koliko je vršnjačkog i društvenog nasilja,

kakav je emocionalni i moralni profil odgojitelja

i koliko pedofila koristi zakonske rupe mlade demokracije?

Briga tebe koliko je otkaza podijeljeno!

Nemaš ti pojma koliko je loše!

 

Znaš li da južnoslavenski ratovi nisu gotovi

nego samo odgođeni?

I da mogu planuti sutra, idući mjesec,

a sigurno za dvadeset godina?

Vjerojatno ne znaš da, dok ne postanemo nuklearno meso,

moramo opstajati kao nesortirano političko i kapitalističko smeće?

 

I unatoč svemu tome ti si trudna?!

Ako ti je toliko stalo do trudova,

mogla si se potruditi i nekako drugačije,

aktivirati i neke druge organe osim reproduktivnih.

 

Međutim, ti nisi samo luda,

ti si i ludo hrabra.

Pomalo ti se i divim.

Možda će se s takvim majkama i njihovom djecom

uskoro ipak nešto dobro i roditi.

 

 

Pjesma za Alberta Camusa

 

Kami,

mon ami,

čime da se pohvalimo mi?

 

Prehladno naše je ljeto,

svršilo je naše skromno pirovanje,

velik je naš pad.

Razara nas kuga

i mito u Sizifu.

 

Naše progonstvo ne pamti kraljevstvo,

naše uske kale pune su Kaligula.

Na ovim uzbrdicama

nije lako biti Sizif.

Sve preuzeo nam je stranac

jer ne znamo sami,

neovisni naš Kami.

 

Vrijedni naš Camus,

u nas ti je sve pod mus,

Albert je samo keks,

a esencija jedino u kolačima.

Naš dragi Mediteran

odavno nije med i teran

već istrošeni civilizacijski veteran.

 

Stvarnost nam je opora,

a nikome nije do otpora.

Sartralo je najbolje u nama

i Mersault sada krotko kaže: Merci.

Tvoj čovjek danas nije pobunjen

nego pokunjen.

 

Ajme ti ga nami,

dragi naš Kami.

 

 

Ćaćine slabe noge

 

Moj otac je, među ostalim, imao blijede,

za moje pojmove premršave noge,

bez onoga bedrenog mišićnog vretena,

koje sam svakodnevno viđao kod nogometaša,

ili u ogledalu.

 

To me nije previše čudilo

jer oca sam samo jednom vidio da igra nogomet,

kada sam ga tako pretrčao da je zauvijek odustao.

Pored njega bio sam jak kao Deverić, Sušić ili Šestić,

reprezentativac i internacionalac.

Gdje se on mogao mjeriti sa mnom?

 

Nikada neću imati takve mlitave mišiće,

nikad se neću toliko povući od nogometa, ljudi i života,

zavjetovao sam se tada.

U otporu prema ćaćinim slabim mišićima

stajao sam čvršće na vlastite noge,

trenirao, igrao, maštao.

 

I gledam sada, sam, u te blijede,

omlitavjele, nenogometne noge,

nesposobne za dobar dribling, udarac ili prodor,

i još uvijek u tridesetogodišnjem ratu,

gnjevno opsujem:
Jebemti, iste ćaćine!

 

 

Jarac sam po horoskopu

 

Jarac sam u horoskopu

samotnik planinski,

pohotnik teški,

snažnog mirisa i libida.

Tvrde sam glave,

oštrih rogova i bludne brade.

 

Jarac sam, i to stari,

osuđen na koze,

spreman i potući ću se za njih

(jer posesivni sam ja prč).

Ali to je tek polovica moga života,

drugu živim posve sam.

 

Jarac sam po horoskopu,

ne mogu ja meketati u stadu,

kao ostali gurkati se za predvodnikom.

Uvijek idem sa strane, sam.

Za toplinu i sigurnost ja ne dam svoju slobodu.

Ne mogu disati u masi.

 

Jarac sam s defektom,

slabo izražene ambicije i želje za stjecanjem.

Za koze ću se tući, ali za prijestol ne.

 

Gospodar sam svoga malog kraljevstva.

dišem visinu i živim samoću,

Širok pogled odozgor životna mi je potreba

pa neka sam i meta dalekih lovaca.

Ja, Jarac, brdske, usamljeničke race Kekezove.

 

Jarac,

podznak Rak,

samac,

proklet simbiozom.

Bližnji mi trebaju, ali i smetaju.

Zovem ih u zagrljaj,

pa ščepam i plašim kliještima.

 

Jarac.

I Rak.

Samujem na vrhu.

Grebem po dnu.

Korak naprijed,

dva natrag.

Ja. Jarac.

Sam. Samac.

 

 

Promijenila si dlaku

 

Promijenila si stan i firmu,

sada nisi podstanarka u garsonijeri na istoku,

već vlasnica stančine u centru,

više nisi službenica druge klase,

nego šefica i suvlasnica.

 

Sada nisi jeans generacija,

već bogata modna ziherašica.

Svijet više ne gaziš ravnom petom,

već ga ubadaš visokim potpeticama preskupih salonki.

 

Imaš novu, ljepšu, frizuru

i sada te ne zovu Mima

nego Irma

i ne prezivaš se Crnčić

nego Bijelić.

 

Više ne piješ nekvalitetna, nego vrhunska vina,

a svoj mali, žuti C3 udvostručila si u crni A6.

Prije si štedjela i na sirnim namazima,

a sada se premazuješ skupim kremama.

Bolje izgledaš, nema što,

a ni do sada nisi bila za odbaciti.

 

No iza svega toga sjaja i površnoga glanca,

lijepe ambalaže i šarene laže,

vidim i znam, ostala si ona ista kučka

koja svijet grabi istim šapama i očnjacima,

koja plijen glođe do gole kosti,

pa zvao se on Crnčić, Bijelić ili Kekez.

 

To ne mogu promijeniti ni najbolji stilisti ni plastičari,

instant-psiholozi ni životni treneri,

ti ćeš i dalje ljude gledati kao lovinu,

manje napadati u njušku, a veće s leđa,

kao iskonska predatorica u krznu pudlice.

 

Drago mi je da si napredovala

i da te više ne srećem na svojim mjestima.

Idi slobodno i sretno u svoj čopor,

trči i zavijaj s vukovima,

tamo pripadaš,

tamo te štiti i zakon.

 

Radi što hoćeš, neka ti bude i lijepo,

samo se, molim te, ne vraćaj.

Jer ako se vratiš, jedne posebno hladne zime,

ja te ovaj put, znaj, neću primiti blejeći.

Dočekat ću te spreman,

s pet tornjaka i dvije nabijene puške,

i spoznajom da ću morati pucati ili nestati.

 

A ovaj ću put odabrati opstanak

jer, za razliku od tebe,

ja nisam ostao isti,

mali, naivni, glupi kučak

kojemu dva pokreta repom zavrte glavom

pa vratom.

 

Zato, za tvoje dobro,

ne vraćaj se više!

Nikada, ni za najhladnije zime.

Zaista, nikada više.

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg